Što
ste vi, kao ministar vanjskih poslova napravili posebno važnog za Hrvatsku
u ovih prvih 100 dana Vlade?
- Mislim da je učinjen golemi napredak, pogotovo kad se uzme u obzir
kakve su bile prognoze što će se događati "ako HDZ dođe na vlast".
Da podsjetim, pričalo se da "HDZ vodi državu u izolaciju",
"da će pokvariti odnose sa svijetom", gotovo da će nam, ako
HDZ dođe na vlast, oko Hrvatske staviti sanitarni kordon. Umjesto toga,
pokazalo se upravo suprotno: mi smo ubrzali proces primanja u EU, što
ne može osporiti ni jedan analitičar.
Taj je smjer uspostavila bivša Vlada.
- Smjer je isti, međutim, dinamika zbivanja je potpuno različita. To
je prva stvar. Drugo, što se tiče NATO-a, na početku ove godine Hrvatska
nije ni slovila kao ozbiljni kandidat. Spominjala se kao mogući kandidat
"jednog dana". Mi smo to doveli u realne okvire u kojima Rezolucija
američkog Kongresa govori da bi do 2007. godine Hrvatska trebala postati
punopravna članica NATO-a. Prije par mjeseci to je bilo daleko od bilo
kakvog spomena. Treća stvar koju svakako treba spomenuti, je to da smo
kroz intenzivnu diplomatsku aktivnost - i ovoga Ministarstva, i premijera
i predsjednika države, a i mene osobno, učvrstili kontakte s bitnim
državama u Europi i izvan nje. Znači, naše aktivnosti su dominatno išle
u ta tri smjera i u tom pogledu možemo biti zadovoljni. Ne želim se
žaliti ni jadati, ali mi se čini da odjek toga u Hrvatskoj nije uvijek
takav. Ja sam se sastao gotovo sa svim europskim ministrima vanjskih
poslova, s nekoliko ministara izvan Europe, u različitim prigodama,
većinom sam imao službene sastanke sa svima. Dao sam preko 200 izjava
u inozemstvu i 50 različitih intervjua u svijetu, a puno toga su napravili
i ostali, jer ovo Ministarstvo ne funkcionira po jednom čovjeku, nego
kao cjelina, pa jednako tako možemo govoriti i o aktivnost državnih tajnika i pomoćnika ministra.
Izazvali ste veliki "odijum" nekim svojim
izjavama u Izraelu. Hoće li nas zbog vas početi mrziti u arapskom svijetu
- Te interpretacije onoga što sam rekao ili ne, dobile su dimenziju
koja je neprimjerena sadržaju. Najprije, moji odnosi s arapskim svijetom
su sasvim dobri i mogu reći najavio mi se za dolazak i predstavnik palestinskog
naroda, ali ne u negativnom, nego u pozitivnom kontekstu. Imam dogovoreno
putovanje u Egipat, i naravno, odražavamo komunikacije sa svima. Nije
bilo nikakvih reakcija sa strane arapskog i islamskog svijeta, niti
je to bilo potrebe za reakcijama. Više sam puta ponovio što sam rekao
u Izraelu, a ono što je meni osobno žao je što se stavljanjem težišta
na neka pitanja, zanemarena činjenica da smo imali najuspješniju službenu
posjetu Izraelu od početaka hrvatske države, da je naš cilj učvršćivanje
dobrih od-nosa sa državom Izrael, a da to ne znači miješanje u njihove
stvari niti u njihove odnose sa susjedima. Vodimo balansiranu politiku,
i tako ćemo i nastaviti. Zaboravlja se da to nije bio samo moj posjet
- bilo je nas troje ministara i svi smo se vratili s pozitivnim dojmom.
Uostalom, Izrael je najavio otvara-nje veleposlanstva u Hrvatskoj, a
to je, budimo realni, bilo nešto što je ranije bilo u sferi nemogućeg.
Ja sam, dakle, zadovoljan s onim što smo postigli.
Pod paljbom na BBC-u
Drugi "krimen" koji vam se stavlja na
teret je intervju koji ste dali BBC-u, a u kojem "niste bili na
visini"?
- Što se tiče tog često spominjanog intervjua BBC-u, budimo i tu otvoreni:
do sada nitko nije dobio priliku pojaviti se na toj ekskluzivnoj emisiji.
Ja sam znao na što idem, međutim, nisam osoba koja se skriva od bilo čega.
Kad ste preživjeli gostovanje u toj "Noćnoj
mori" - ničega se više ne trebate bojati.
- Zapravo, i tako se može reći. Ja sam što se BBC-a tiče, znao kakva
će biti pitanja. Međutim, što god odgovorio-opet bih bio izložen kritikama.
Ni danas ne bih od-govorio drukčije. Uostalom, procjena moga intervjua
drastično se razlikuje u inozemstvu od onoga što se o tome govorilo
i pisalo u Hrvatskoj. Mislim daje BBC bio u jednoj stvari korektan,
korektniji nego domaći mediji: dvadeset puta je kao uvod tom intervjuu
na BBC-u emitiran jedan izvadak iz moga razgovora za koji držim da predstavlja
srž - to je rečenica: "Konkretno pitanje je: Je li Hrvatska spremna
ispuniti svoje međunarodne obveze? Na to konkretno pitanje imam kratak,
jasan i vrlo konkretan odgovor: DA." Tu rečenicu je BBC ponovio
dvadeset puta i mislim daje to bila srž intervjua. Hrvatska televizija
je nije ponovila ni jednom. Možda nije ni trebala, ali stvorena je potpuno drukčija slika.
Što Europi a što Americi
O vama se govori da ste "američki čovjek"
i da Hrvatsku vučete u zagrljaj Amerike, a na štetu Europe.
- To je apsurdna teza koja je prisutna od početka i koja me neće pokolebati,
jer je interes Hrvatske imati dobre i partnerske odnose sa SAD. Činjenica
da imam puno poznanstava u Americi može samo pomoći ostvarenju toga
interesa. Međutim, imam puno poznanstava i u Europi - ali kod nas se
nitko ne pita kako to da se ministar jedne male države, koji je tek
došao na mjesto ministra, mogao u tjedan dana sresti s pet europskih
ministara? Znači, da i oni imaju takav odnos prema meni. Ja sam u jednome
danu razgovarao s 12 ministara vanjskih poslova iz Europe. Imam privatne
brojeve desetak europskih ministara koje mogu nazvati u svako doba.
Kako to da oni ne smatraju da sam ja proamerički ili ne znam koji? Osim
toga, u dobrim odnosima sam i s Rusijom -išao sam i u Rusiju, a već nakon
samih izbora sam, se čuo i s njihovim ministarstvom. Da skratimo: ja
sam svojim životom i svojim radom dokazao da sam prohrvatski. E, sad,
ima onih kojima to smeta. Mi vodimo izbalansiranu politiku, politiku
koja ima viziju gdje Hrvatska želi ići i kako tamo stići. Ja sam igrač
tima, Vlade Ive Sanadera, nastojimo maksimalno koordinirati sa Predsjednikom
Republike i svaki ozbiljni analitičar nam mora priznati da imamo viziju
hrvatske vanjske politike. Da imamo viziju hrvatske budućnosti i da
u skladu s tom vizijom efikasno djelujemo.
Slučaj Gotovina - za otežavanje procedure
Sudeći prema onome što se kod nas govori i piše,
samo je "slučaj Gotovina" taj koji će nas zakočiti na putu
k europskim integracijama. Je li tome doista tako?
- Sve ono što se percipira kao problem ili što se kreira kao problem
u odnosu na Hrvatsku može postati prepreka. Slučaj Gotovina je sada
najvidljiviji i zbog toga se on postavlja. Ali svaki drugi slučaj mogao
je to postati - bilo iz Haaškoga suda, bilo iz drugih političkih kriterija.
To je ukupna slika u kojoj Hrvatska prolazi teži put nego neke druge
države. Uostalom, mi smo i 1990. godine prolazili teži put kad smo tražili
priznanje, prolazili smo teži put kad smo tražili prijam u UN, kad smo
ulazili u VE. Međutim, ni ja a ni ova Vlada nismo ljudi koji se jadaju
nad situacijom, mi smo oni koji prihvaćaju situaciju onakvu kakva jest
i bore se. Sve ove institucije koje sam prije spomenuo bile su teže
nego ova, i uvjeren sam da ćemo i ovu uspješno okončati
Što ćete raditi idućih sto dana?
- Idućih 100 dana očekuju nas bitni događaji: naša pozornost usmjerena
je na EU i onaj famozni avis, kao i odluke Vijeća Europe u lipnju. Nastavljamo
s aktivnostima oko ulaska Hrvatske u NATO -pred summit u Carigradu i
nakon toga, djelatnost neće zastati. Nadam se da ćemo u idućih 100 dana
završiti jednu fazu rada u vanjskoj politici. Paralelno s time, pokušavamo
napraviti diplomaciju djelotvornijom - to će naravno trajati dulje od 100 dana.
U kojim svjetskim i europskim centrima trebate
"pojačanje" u diplomaciji?
- Najveća i najbitnija pojačanja moramo napraviti u Bruxellesu i to
u misiji pri EU i NATO-u. To ćemo napraviti unutar kadrovskih i financijskih
okvira koje imamo. Razvoj hrvatske diplomacije išao je tako da smo išli
u dosta veliko pojačanje rada. To nije okrivljivanje nikoga, ali imamo
previše diplomatskih mjesta za našu objektivnu situaciju - i financijsku
i kadrovsku. Međutim, vrlo je nepopularno u međunarodnim odnosima zatvarati
diplomatska mjesta, jer riskirate pogoršanje odnosa, a to nam nije cilj.
Stoga nećemo zatvarati diplomatska mjesta, ali ćemo intenzivirati ona
koja su bitna. U ovom slučaju to su ove dvije misije u Bruxelesu. U
ovome trenutku države koje slično kao mi tek ulaze u EU i NATO, ili
su tek ušle, imaju desetak puta više zaposlenih u tim misijama nego što ih imamo mi.
Je li točno da se predsjednik Mesić ne će suglasiti
s nekim razrješenjima i imenovanjima?
- To je očito potencirani imaginarni sukob. I jutros sam razgovarao
s predsjednikom Mesićem i naravno da ćemo nastaviti komunikaciju. Ustavnim
odredbama predodređeni smo raditi zajedno i mi to maksimalno nastojimo
provesti. Ni jedno imenovanje, ni jedan prijedlog nije iz ovog ministarstva
otišao bez dogovora s predsjednikom, ali kad novine počnu pisati kako
će se predsjednik involvirati u određivanje konzula i drugih diplomatskih
predstavnika, to je smiješno. Gdje bi došli kad bi do te razine odlučivao
predsjednik ili premijer? Postoje državne institucije, postoje pravila
igre i unutar tih pravila u kojima i ovo Ministarstvo i ja apsolutno
uvažavamo ulogu i funkciju predsjednika države.