(...) Gotovina kao prepreka
Nizozemska je, nakon Velike Britanije, zaustavila
proceduru ratifikacije hrvatskog Sporazuma o pridruživanju EU-u. Što
naša diplomacija čini da uvjeri nizozemsku vladu kako Hrvatska u potpunosti
surađuje s Haaškim sudom?
- Mi smo upravo u diplomatskoj ofenzivi prema nizozemskoj vladi i uopće
prema ovdašnjem političkom establishmentu s ciljem da utječemo na promjenu
nizozemskog stajališta. Naše veleposlanstvo u Haagu multipliciralo je
broj kontakata s odgovarajućim političkim čimbenicima u ovoj zemlji.
Nakon zadnjeg brifinga glavne tužiteljice s haaškim diplomatskim zborom
14. studenog, bilježimo neke optimistične naznake jer je gospođa Del
Ponte iznijela pozitivne ocjene o hrvatskoj suradnji, dakako uvijek
uz konstataciju da još uvijek postoji jedan neriješeni problem - slučaj
Gotovina. Ali, u svemu ostalom istaknuto je da Hrvatska, kako je kazala
glavna tužiteljica, diligently (revnosno, marljivo) surađuje sa Sudom.
Posebno su pohvaljeni napori koji se čine u Hrvatskoj kako bi se stvorili
uvjeti da nacionalno pravosuđe samostalno pokreće i vodi postupke u
kažnjavanju odgovornih za ratne zločine. Dakle, tužiteljica je ovaj
put znatno objektivnije ocrtala međusobnu suradnju te je, naravno, u
našem interesu da s takvim ocjenama idemo i na one adrese koje su se
do sada povodile za nekim njenim ranijim, već prevladanim ocjenama o
našoj nesuradnji ili nedovoljnoj suradnji.
Vi vidite napredak, no činjenica je da Carla del
Ponte i dalje ostaje pri svojoj ocjeni da su hrvatske vlasti odgovorne
za neizručenje generala Gotovine?
- U tom dijelu stajališta Tužiteljstva i hrvatske vlade i dalje se razlikuju.
Hrvatska strana tvrdi da je poduzeto sve što je bilo moguće, a tužiteljica
to osporava. Ne možemo isključiti namjeru tužiteljice da takvom vrstom
pritiska na Hrvatsku zapravo šalje poruku i nekim zemljama regije glede
sličnih otvorenih slučajeva.
Postoje li šanse da Nizozemska okonča ratifikaciju
hrvatskog SSP-a i prije uhićenja i izručenja generala Gotovine?
- Načelno, izručenje optuženih osoba jedan je od bitnih preduvjeta i
za nizozemsku notifikaciju. Međutim, kako se puna suradnja s Haaškim
sudom mjeri i drugim uvjetima, koje Republika Hrvatska uspješno ispunjava,
"slučaj Gotovina", sam po sebi, ne bi morao biti element koji
bi trajnije onemogućavao dovršenje postupka ratifikacije.
Velika Britanija i Nizozemska zbog suradnje s
Haagom koče hrvatski put u EU, dok primjerice njemački kancelar Schroder
u Zagrebu izjavljuje da to ne smije biti prepreka za članstvo u Uniji.
Je li to izraz nejedinstva unutar EU-a?
- Ne mislim da postoji nekakva "blokovska podjela" o tom pitanju
unutar EU-a, ali je činjenica da je vidljiva divergentnost u gledištima
pojedinih zemalja. Iako u Europskoj uniji prevladava stav da je proširenje
povijesni projekt ovog kontinenta i da svi zainteresirani imaju svoju
šansu, sklon sam tezi da se iza tvrdih stavova nekih europskih krugova
o ispunjavanju haaških uvjeta, nalazi i potreba da se vrlo precizno
i prethodno, dogovore neki novi principi na kojima bi se, nakon ulaska
Desetorice, baziralo svako novo proširenje. Pri tome bi njihove aktualne,
preoštre, kritike navodne hrvatske nesuradnje sa Sudom mogle biti shvaćene
i kao dio metodološkog "dobivanja na vremenu", bez obzira
što to nitko od njih neće javno priznati.
Koje nam poruke šalje Nizozemska glede najavljenih
novih optužnica?
- Nizozemsku poruku bismo mogli iščitati na sljedeći način: vi u Hrvatskoj
činite značajan progres na vašem putu prema članstvu u EU-u, međutim
mi se želimo uvjeriti da ćete isto tako biti konzekventni i u onom dijelu
suradnje s Haaškim sudom koji slijedi, a to znači u odnosu na nove optužnice,
tj. njihovo izvršenje. To nas stavlja u paradoksalnu situaciju: sve
dotle dok Hrvatska ne dobije i ne izvrši nove optužnice, nizozemska
percepcija naše suradnje sa Sudom ostat će bitnije nepromijenjena, a
time i otežani naši izgledi u Bruxellesu. Tek u tom novom kontekstu,
i "slučaj Gotovina" bi mogao biti relativiziran, naravno pod
uvjetom da naša suradnja po novim optužnicama bude u duhu očekivanja
međunarodne zajednice.
Znate li kada hrvatska vlada može očekivati te
nove optužnice?
- Glavna tužiteljica još uvijek ne spominje ni imena ni rokove. Nagovještava
samo mogućnost novih optužnica što i mi onda držimo izvjesnim. Procjenjujemo
da bi to moglo uslijediti nakon formiranja nove vlade koja će se vrlo
brzo morati odrediti prema tom pitanju, a time će ujedno biti i u poziciji
da izravno ubrza hrvatski put u EU.
Ocjenjujete li istup Carle del Ponte na posljednjem
diplomatskom brifingu u Haagu kao značajan pomak za Hrvatsku u odnosu
na njezina ranija izvješća?
- Njezine izjave s tog brifinga svakako su povoljnije, a dobivaju još
pozitivniji prizvuk u kontekstu usporedbi koje je tom prigodom napravila,
sa suradnjom nekih drugih zemalja u regiji. Stoga i želimo uvjeriti
naše nizozemske partnere da već i samo Tužiteljstvo mijenja ton prema
Hrvatskoj i nadamo se da će Nizozemska pozitivno valorizirati naše argumente.
Na temelju brojnih razgovora s ovdašnjim visokim državnim dužnosnicima
vjerujem da se počinje obnavljati povjerenje u našu vjerodostojnost,
što će, siguran sam, osobito kulminirati nakon očekivanog konstruktivnog
odnosa nove vlade prema svim izazovima u preostalom razdoblju suradnje
RH i Suda.
Zašto je upravo Nizozemska, uz Veliku Britaniju,
tako rigidna prema Hrvatskoj za razliku od drugih članica EU-a?
- Ponavljam, ohrabren sam spremnošću da nas se, kao prvo, počinje slušati.
U međunarodnim poslovima povjerenje se teško stječe, a vrlo lako gubi.
Mi ovdje ne stječemo dojam da se u ovim pitanjima radi o nekoj "antihrvatskoj
zavjeri" određenih zemalja Europske unije. Pokušavamo, naravno,
proniknuti što je to što najdominantnije uvjetuje drukčiju poziciju
Velike Britanije i Nizozemske u odnosu na druge zemlje koje su isto
tako iznimno zainteresirane za uspjeh Haaškog suda i za kažnjavanje
ratnih zločinaca, ali koje na tako izravan način ne vežu tu suradnju
s našom kandidaturom. Mislim da treba razumjeti da je za Nizozemsku,
zemlju koja u Haagu ugošćuje četiri međunarodna suda, dakle najviše
simbole međunarodne pravde, funkcioniranje pravne države izuzetno važno
načelo. Za Nizozemce, dakle, pravna država ili funkcionira ili ne, a
onaj tko hoće u Uniju mora osigurati njezino funkcioniranje. S druge
strane, Nizozemci su posebno senzibilizirani slučajem Srebrenica. Psihološki
gledano, taj je slučaj u nizozemskoj javnosti na poseban način otvorio
pitanje suradnje sa Sudom, kažnjavanje ratnih zločinaca, itd. Zbog tog
je slučaja, prisjetimo se, nizozemska vlada svojedobno podnijela kolektivnu
ostavku. To im daje moralno pravo da očekuju punu suradnju s Haaškim
sudom od svih onih koji su se na takvu suradnju međunarodno obvezali.
Kako se obustava ratifikacije hrvatskog SSP-a
zbog Haaškog suda odražava na bilateralne odnose Hrvatske i Nizozemske?
- Tu bih naglasio dvije stvari. Prvo, nizozemski je parlament među prvima
ratificirao hrvatski SSP, s time da je vlada naknadno stopirala notifikaciju
prema Bruxellesu čime je stvoren postojeći problem. S druge strane,
u nizu drugih sektora, mi imamo vrlo dobre bilateralne odnose s ovom
zemljom, primjerice u gospodarskoj i vojnoj suradnji. Nizozemska je
još i danas drugi donator u Hrvatskoj (iza Njemačke), sve se više iskazuju
obostrani interesi i za kulturnu suradnju. Uskoro otvaramo i predstavništvo
naše Turističke zajednice u Amsterdamu, itd. Dakle, očito je da naši
bilateralni odnosi imaju budućnost i da su obje zemlje to prepoznale.
Hrvatskoj suđenja druge kategorije?
Del Ponte je najavila i mogućnost prepuštanja
nekih predmeta hrvatskim nacionalnim sudovima. Na koje bi se to slučajeve
moglo odnositi?
- Realizacija tzv. izlazne strategije je u ovom trenutku prioritetno
pitanje Haaškog suda u organizacijskom, financijskom, a i političkom
smislu. Zato je izvjesno da bi relativno brzo moglo doći do ustupanja
jednog dijela predmeta nacionalnim pravosuđima zemalja regije i to,
koliko ja mogu procijeniti, hrvatskom među prvima. No, možemo biti sigurni
da se ti predmeti neće odnositi na optuženike prve kategorije, tj. na
osobe s najvišim političkim ili vojnim rangovima.