Možete li objasniti zašto Grčka, za razliku od nekih drugih država
EU, tako blagonaklono gleda na približavanje Republike Hrvatske Europskoj uniji?
- Prije svega, zbog svojih dugoročnih strateških interesa
stvaranja zemljopisne, političke i gospodarske premosnice prema Europskoj
uniji. Atena, dakle, zagovara jednu vrstu europeizacije ovoga prostora
jer je to u njihovu interesu a, konačno, to je i službena politika
Bruxellesa. S druge strane, teško se mogu zanemariti sve dobre stvari
koje je Republika Hrvatska učinila od 2000. a što ide u prilog onima
koji razmišljaju kao i Grci: da Hrvatskoj treba pružiti priliku pa
možda i napraviti neku vrstu presedana da bi se ubrzao ulazak u Uniju.
Nadalje, kad predsjedavanje preuzme država koja se nalazi na vanjskim
granicama EU, ona se trudi unaprijediti odnose Unije i neposrednog
susjedstva s kojim se ta država dodiruje. Ukratko, bilo je potpuno
jasno da će Grčka staviti akcent na jugoistok Europe.
No, koliko se može očekivati od Grčke, jer ona ipak spada među
članice sa "slabijim" utjecajem na središta odlučivanja u Bruxellesu?
- To će vrijeme veoma brzo pokazati. Grčko predsjedanje Europskom
unijom podudara se s našom odlukom da podnesemo zahtjev za primanje
u punopravno članstvo, no konačna odluka vjerojatno će biti donesena
u prvoj polovici 2004., za irskog predsjedanja EU. Vrlo skoro otkrit
ćemo raspoloženje Europe oko naše namjere ulaska u EU jer se predsjednik
države, premijer i drugi visoki državni dužnosnici spremaju za kampanju
lobiranja po europskim državama. Mislim da je dobro to što Europa
još ne odbacuje ideju proširenja jer je premalo vremena proteklo od
summita u Kopenhagenu. Ukratko, o proširenju se može govoriti i to
neće izazvati odbojnost. Tome treba dodati i činjenicu da su hrvatski
ekonomski pokazatelji mnogo bolji nego kod nekih država koje su dobile
pozivnicu, a da ne govorimo koliko nas ti parametri odvajaju, u pozitivnom
smislu, od drugih u regiji. To su puno važniji razlozi da nas se ozbiljno
shvati nego eventualna naklonost jedne članice koja trenutačno predsjedava Unijom.
Postoji li opasnost da se Hrvatska, kad ispuni sve uvjete iz
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, nađe u
situaciji da opet treba pregovarati o punopravnom članstvu ili potpisivati nove ugovorne okvire?
- Naravno da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije
isti ugovor kakav su potpisivale države koje su na summitu u Kopenhagenu
pozvane u članstvo u EU. Ostaje da se vidi na kojoj ćemo pravnoj podlozi
pregovarati o konačnom ulasku u EU, hoće li biti stvoren neki novi
pravni okvir na osnovi kojega ćemo postati dio Unije. Ne treba zaboraviti
činjenicu da će se tada raditi o prvoj aplikaciji za ulazak u EU u
21. stoljeću. A to će biti Hrvatska koja će ulaziti u potpuno drugačiju Uniju: sa 24 članice, zajedničkom valutom...