U svecanom tonu, dostojanstveno i dirljivo protekla je komemoracija koju je u spomen akademiku Radoslavu Katicicu 22. kolovoza 2019. uprilicilo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Becu. Uz suprugu, djecu i ostale clanove najuže obitelji komemoraciji su nazocili predstavnici Austrijske akademije znanosti, Sveucilišta u Becu, hrvatskih i gradišcanskih udruga te ostali predstavnici kulturnog i znanstvenog života Austrije. Radoslav Katicic bio je tijekom cijele veceri prisutan u mislima, sjecanjima i razgovoru uzvanika, ali i slikom i rijecju prilikom projekcije njemu posvecenog dokumentarnog filma HRT-a „Živjeti filologiju“ (2016.)
Komemorativnu svecanost predvodila je veleposlanica dr. sc. Vesna Cvjetkovic, a procitala su se i pisma sucuti ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlica Radmana i prof. dr. sc. Elisabeth von Erdmann sa Sveucilišta u Bambergu. Brojnim uzvanicima prigodno su se obratili prof. dr. sc. Gerhard Neweklowsky, clan Austrijske akademije znanosti, Peter Tyran, urednik Hrvatskih novina i kurator u Hrvatskom centru, a komemorativnu svecanost uvelicale su pjevacice Josipa Hausknecht i Maria Droulou uz klavirsku pratnju Davida Hausknechta koje su izvele neke od pjesama koje su prof. Katicic i njegove supruga, podrijetlom Grkinja, posebno voljeli, madu ostalima i Moju zemlju, Marijanu i Fala.
Komemoraciji u Veleposlanstvu prethodio je ispracaj na Središnjem beckom groblju na kojemu su govorili prof. dr. sc. Fedor Poljakov, procelnik Instituta za slavistiku, prof. dr. sc. Georg Holzer, profesor na beckoj slavistici i predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku, te predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva mag. Markus Prenner. Ispracaj na Središnjem beckom groblju predvodio je pater dr. sc. Jerko Matoš, a glazbeni okvir dali su Sadra Wigh Hrašcanec uz orguljašku pratnju Matije Košcala.
Prof. dr. sc. Radoslav Katicic, jedan od najvecih hrvatskih filologa i povjesnicara književnosti te clan više europskih akademija znanosti, proveo je u Becu više od cetiri desetljeca svoga života. Od 1977.-1987. bio predstojnik Instituta za slavistiku, 1989. postao je redovitim clanom Austrijske akademije znanosti, a od 1998. dobio je pocasno zvanje profesora emeritusa Sveucilišta u Becu. Kao jedan od potpisnika Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (1967.), te inicijator Zagrebackog lingvistickog kruga, Katicic je citav život neumorno radio na osvješcivanju hrvatskoga jezika i argumentaciji njegove samosvojnosti.
Priopćenja
