U Veleposlanstvu RH organizirano je 6.6.2019. svecano urucenje dviju „Vecernjakovih domovnica“. Nagrade su urucene Austrijskom društvu za kroatistiku, koje je kao dobitnik „Vecernjakove domovnice“ proglašeno na dodjeli održanoj 30.3. u Bad Homburgu u SR Njemackoj, i veleposlanici dr.sc. Vesni Cvjetkovic. Kako je naglasila novinarka Vecernjeg lista Snježana Herek, koja je u ime urednika inozemnog izdanja Vecernjeg lista Stipe Pude urucila obje domovnice, posebna „Vecernjakova domovnica“ urucena je veleposlanici Cvjetkovic za zasluge za vrijeme mandata kao veleposlanica RH u SR Njemackoj, upravo u vrijeme kada je Domovnica utemeljena, i dodatne zasluge u svojstvu veleposlanice u Austriji. U prigodnom govoru veleposlanica Cvjetkovic se zahvalila uredništvu Vecernjeg lista i clanovima Austrijskog društva za kroatistiku na velikom trudu i zalaganju, ali i zajednickim trudom postignutim rezultatima.
Spomenuta nagrada ove je godine dodijeljena 13. put udrugama i pojedincima koji djeluju u Njemackoj, Austriji i švicarskoj, a ove godine je ne racunajuci pocasnu Domovnicu dodijeljenu veleposlanici Cvjetkovic troje beckih natjecatelja dobilo nagradu. Osim Austrijskog društva za kroatistiku, ovogodišnji su dobitnici manekenka Tihana Babij i Hrvatska akademska zajednica iz Beca, kojoj je nagrada prethodno urucena na posebnoj manifestaciji u Becu.
Kako je naglasila novinarka Vecernjeg lista Snježana Herek, Austrijsko društvo za kroatistiku utemeljeno 2016. godine predstavlja jednu od najaktivnijih udruga u Austriji s iznimnim rezultatima u svom kratkom djelovanju. Predsjednik društva je prof. dr. Georg Holzer s Odsjeka za slavistiku Sveucilišta u Becu, a društvo okuplja niz strucnjaka iz cijele Austrije. Glavne aktivnosti Austrijskog društva za kroatistiku povezane su s položajem hrvatskog jezika u Austriji, koji – iako ima status jednog od 24 službena jezika u Europskoj uniji – u Austriji još uvijek nema položaj kakav mu pripada, naglašeno je u prigodnim govorima. Kao najvece postignuce u tom kontekstu dr. Holzer je istaknuo knjigu „Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache“, objavljenu 2017. godine u izdanju Austrijskog društva za kroatistiku, koja se sastoji od tekstova akademika Radoslava Katicica o hrvatskom jeziku. Spomenuto izdanje je u dvije godine u nizu rasprava i sastanaka poslužilo kao odlican znanstveni dokaz o samostojnosti hrvatskog jezika, ciji je položaj u Austriji sve bolji.
U nastavku veceri održano je predavanje „Iz hrvatske renesansne baštine: od Marka Marulica do Marina Getaldica“ u sklopu kojega su na temu dvojice velikana izlagale dr.sc. Sanja Vulic i dr.sc. Marijana Boric. U izlaganju pod nazivom „Marko Marulic – srednjovjekovni domoljub i Europejac“ dr.sc. Vulic je istaknula da se Marko Marulic svojim latinskim opusom proslavio diljem tadašnje Europe, što ga nije sprijecilo da ponese titulu oca hrvatske književnosti. Laskav naziv Marulic je dobio zbog cuvenog epa „Judita“, iako je – kako je naglasila dr.sc. Vulic – bilo i stihova i proze na hrvatskom jeziku i prije Marulica. U europskom kontekstu Marulic je ostao najzapamceniji po djelu „De Institutione bene vivendi per exempla sanctorum“, izdanom u Veneciji 1507. Djelo je prevedeno na niz europskih jezika, a pretisci su objavljeni u nekoliko zemalja. U hrvatskoj kulturnoj povijesti Marulic je ostao zapamcen po aktivnom zalaganju u borbi protiv Turaka, prvenstveno putem latinske poslanice papi Hadrijanu VI., ali i djelu „Molitva suprotiva Turkom“. O Marinu Getaldicu govorila je dr.sc. Marijana Boric iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dr.sc. Boric je istaknula da se radi o najvažnijem hrvatskom matematicaru i fizicaru na prijelazu iz 16. u 17. stoljece, koji je istovremeno tijekom citavog života bio povezan s administrativno-politickim djelatnostima Dubrovacke Republike. U bogatoj lepezi aktivnosti Getaldic je djelovao i kao poklisar haraca Republike u Carigradu, a osobno je sudjelovao u konceptualnoj promjeni matematike na prijelazu u novo doba.
Za glazbeni okvir veceri bio je zadužen Josip Cenic iz sastava „Dubrovacki kavaljeri“.
Priopćenja