U cetvrtak, 21.2.2019. je u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu održana prezentacija dvaju izdanja o austrijskoj književnosti u srednjoeuropskom kontekstu, a na kojima su radili hrvatski znanstvenici. Povod izdanja bila je stota obljetnica raspada Austro-Ugarske Monarhije tj. obljetnica osnivanja Prve Republike. Izdanja o kojima je bilo rijeci su „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskom prostoru“, zbornik objavljen na njemackom jeziku od strane izdavacke kuce Francke iz Tübingena i casopis „Književna smotra – 100 godina Republike Austrije. Postimperijalno naslijede u austrijskoj književnosti“. Imena koja povezuju obje tiskovine su dr.sc. Marijan Bobinac i dr.sc. Jelena Spreicer s Filozofskog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu, Odsjek za germanistiku, i dr.sc. Wolfgang Müller-Funk s Beckog sveucilišta, koji su predstavili oba izdanja.
Zbornik „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskom prostoru“ je nastao kao rezultat dviju konferencija – u Zagrebu u ožujku 2016. i u Becu u srpnju 2016., a nastavno na projekt „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne“, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Fokus u zborniku nije samo na razdoblju oko 1918., nego na cijelom 19. i 20. st., a posebno na nacionalnim i multinacionalnim državama nastalim nakon raspada Monarhije. Mrežu kulturnih kontakata za vrijeme i nakon raspada Monarhije karakteriziraju asimetricni kulturni odnosi, kako je naglasio dr.sc. Marijan Bobinac u uvodnom izlaganju. Posebno zanimljivo je tumacenje postimperijalnoga narativa u postkolonijalnom kontekstu – iako postoje odredene slicnosti, kulturni trenutak nakon raspada Austro-Ugarske pokazuje odredene specificnosti i u odnosu na duh vremena nastao nakon rušenja ostalih carstava na kraju Prvog svjetskog rata (Osmanskog, Njemackog, Ruskog). Zajednicki nazivnik svih radova u zborniku je odnos centar – periferija, kao najbolji pokazatelj odnosa moci koji je i nakon raspada Monarhije ostao dominantan. Od hrvatskih autora u zborniku su objavljeni radovi Jelene šesnic (slika Amerike u habsburškoj provinciji), Drage Roksandica (Prvi svjetski rat), Milke Car (Kazalište u ratu), Jelene Spreicer (roman „Republikanci“ M. J. Zagorke), Marijana Bobinca (Krležina „Pijana novembarska noc 1918.“) i Svjetlana Lacka-Vidulica („Dalmatinsko putovanje“ Hermanna Bahra).
Posebno izdanje književnog casopisa „Književna smotra“ posveceno je stogodišnjici Republike Austrije, što se ocitava i u naslovu: „100 godina Republike Austrije. Postimperijalno naslijede u austrijskoj književnosti“. Casopis se sastoji od cetiri tematske cjeline: „Izmedu kultura i jezika“, „Monarhija na izdisaju“, „Iz imperija u neželjenu republiku (Prva Republika)“ i „Suocavanje s prošlošcu i sadašnjošcu (Druga Republika)“. U izdanju je poseban naglasak stavljen na cetiri kapitalna djela austrijske književnosti – radi se o „Posljednjim danima covjecanstva“ Karla Krausa (1922.), „Radetzky maršu“ Josepha Rotha (1932.), nešto manje poznatom djelu „Slunjski vodopadi“ Heimita von Doderera (1963.) i drami „Trg heroja“ Thomasa Bernharda (1989.).
Za glazbeni okvir predstavljanja izdanja pobrinule su se hrvatske studentice glazbe u Austriji Lucija Spevec (sopran) i Tihana Dovhanj (klavir).
Priopćenja
