Predavanje dr. sc. Marina Vinaj iz Muzeja Slavonije u Osijeku pod nazivom „Valpovacki vlastelini Prandau-Normann“ održano je u ponedjeljak, 28.5. u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu u organizaciji Veleposlanstva i Matice hrvatske Bec. Povod predavanja bila je velika cetverodijelna izložba o valpovackim vlastelinima austrijskog podrijetla i njihovom utjecaju na podrucju Valpovštine i Slavonije u cjelini, koja u cetiri muzejske ustanove u Osijeku i Valpovu još uvijek traje, pa je i predavanje dr. Vinaj sukladno tome bilo koncipirano u dvije cjeline. U prvom je dijelu dr. Vinaj brojnoj zainteresiranoj publici predstavila obitelj Prandau-Normann, dok se u drugom dijelu osvrnula na veliku izložbu postavljenu u Osijeku i Valpovu.
Kako je uvodno naglasila dr. Vinaj, znanstveni i javni interes za plemicke obitelji s podrucja Slavonije zapoceo je tek nakon osamostaljenja Hrvatske. Kako se i u ovom kao i u brojnim drugim slucajevima radi o plemickoj obitelji austrijskog podrijetla, vlasnicima je imovina nakon 1945. oduzeta a oni su u pravilu napustili hrvatski prostor, ali je njihova grada ipak uglavnom završila u baštinskim ustanovama, što je bila i baza za veliku izložbu o obitelji Prandau-Normann. Nekadašnje valpovacko vlastelinstvo danas obuhvaca 45 naselja i površinu od 60 hektara, a valpovacki vlastelini su na podrucje Slavonije došli 1721., kada car Karlo VI. nakon protjerivanja Turaka imanjima nagraduje obitelji koje su financijski pomogle austrijske ratove s Turcima. Veliki dio stanovnika Slavonije povukao se s turskom vojskom, tako da je nakon protjerivanja Turaka bilo potrebno iz temelja postaviti društvene strukture, zbog cega su nove plemicke obitelji nastojale dovesti obrtnike i tako iz temelja izgraditi cijele jedinice tada važeceg feudalnog sustava. Prvi vlasnik feudalnog vlastelinstva bio je barun Petar Hilleprand von Prandau, koji je živio u Becu i tek povremeno dolazio u Valpovo. Josip Ignaz von Prandau, sin Petra von Prandaua, je nakon dva neuspjela braka došao u Valpovo kao prvi predstavnik obitelji koji je živio na hrvatskom prostoru, gdje se oženio Marijom Pejacevic cime su se dvije slavonske plemice obitelji povezale.
Josip Ignaz von Prandau prvi je zapoceo s ozbiljnijim podizanjem vlastelinstva, organizirajuci geodetsku izmjeru prostora i isušivanje mocvara, a kao vlastelin je podigao i barokni dvorac koji je pocetkom 19. stoljeca stradao u požaru, nakon cega je obnovljen. Glavni izvor prihoda njegovog vremena bili su poljoprivreda i šumarstvo, a posebno treba istaknuti cinjenicu da je kao i ostali pripadnici obitelji Prandau u Valpovo donosio austrijski i europski duh i tako oplemenjivao sredinu u kojoj je njegova obitelj djelovala. Vec hrvatski glazbenik i glazbeni istraživac Franjo Kuhac istice bogatu knjižnicu i glazbenu zbirku u valpovackom dvorcu, a baruni Prandau su u Valpovu održavali jedne od prvih kazališnih predstava u Slavoniji. Ljubav prema umjetnosti Josip Ignaz je prenio na svoje sinove Karla i Gustava: Karlo je nakon djetinjstva u Valpovu nastavio živjeti u Bizovcu i Becu, dok je Gustav živio u Valpovu, ali je djelovao i u Zagrebu i Osijeku. Gustav von Prandau zapamcen je kao jedan od utemeljitelja zagrebackog Glazbenog društva, današnjeg Hrvatskog glazbenog zavoda, a bio je i dobrotvor beckog Društva prijatelja glazbe (Gesellschaft der Musikfreunde), tj. beckog Musikvereina.
U nastavku predavanja je dr. Vinaj predstavila veliku cetverodijelnu izložbu o valpovackom vlastelinstvu, koje je u više od 220 godina ostavilo veliki trag na podrucju Valpovštine, ali i Slavonije i Hrvatske u cjelini. Izložba je istovremeno otvorena na cetiri lokacije s cetiri tematske cjeline, a u pripremi je dvojezicni recenzirani katalog s preko 600 izložbenih jedinica. Velika izložba rezultat je rada cetiriju baštinskih ustanova – Državnog arhiva u Osijeku, Muzeja Slavonije iz Osijeka, Galerije likovnih umjetnosti iz Osijeka i Muzeja Valpovštine. Arhivska grada postavljena u državnom arhivu izmedu ostalog donosi karte posjeda iz 18. i 19. stoljeca, dok je svakodnevni život obitelji prikazan u Muzeju Valpovštine tj. samom dvorcu Prandau-Normann u Valpovu. Obiteljski portreti izloženi su u osjeckom Muzeju likovnih umjetnosti a u Muzeju Slavonije predstavljena je izmedu ostalog i knjižnica obitelji.
Pravu je zanimljivost predavanja predstavljalo svjedocenje gde Aleksandre Hamm iz publike, cija je prabaka radila na posjetu valspovackog vlastelinstva, što je posvjedocila obiteljskim albumom iz 19. stoljeca.
Priopćenja
