Izložba pod nazivom „Izazov moderne. Zagreb-Bec oko 1900.“, koja se je u Galeriji Klovicevi dvori mogla pogledati ovoga proljeca, preselila je u Bec.
Veliki broj uzvanika i gostiju iz austrijskog politickog, kulturnog i javnog života i prvih posjetitelja iz Zagreba i Beca u cetvrtak navecer na otvorenju izložbe u muzeju beckog Belvederea najbolja su potvrda da Austriju i Hrvatsku povezuje ne samo prošlost nego i sadašnjost.
A vjerojatno i snažna kulturna buducnost kako je istaknula glavna direktorica muzeja Belvedere Stella Rolling. Ona je iznijela pregršt pohvala autoricama izložbe Petri Vugrinec, Ireni Kraševac, koja je idejni zacetnik izložbe, Dariji Alujevic i Marini Bagaric koje su napravile selekciju od 130 radova kojima se predstavlja presjek likovnog stvaralaštva Beca i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljece. Istakla je kako su na beckoj izložbi „Izazovi moderne“ u fokusu hrvatski umjetnici.
Izložbu je u ime premijera Andreja Plenkovica otvorila hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek , a u ime šefa austrijske diplomacije Sebastiana Kurza glavni tajnik austrijskog Ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Michael Linhart.
„Ova velicanstvena izložba koja se prvi put održava izvan granica Hrvatske u sklopu Godine kulture Austrije i Hrvatske 2017. i pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar – Kitarovic i austrijskog predsjednika Van der Bellena potvrda je bliskih i cvrstih veza dviju prijateljskih zemalja“, rekla je Obuljen Koržinek.
Podsjetila je da su Hrvatska i Austrija dijelile višestoljetnu politicku i kulturnu povijest, a danas pak sadašnjost u sklopu clanstva u Europskoj uniji. Ministrica se nada i vjeruje da ce Godina kulture izmedu Austrije i Hrvatske biti ne samo jedan novi poticaj boljem upoznavanju dviju kultura i naroda nego i model za nove projekte i buducu suradnju u iducim godinama. Spomenula je i Rijeku kao europsku prijestolnicu kulture 2020.
„Pripremajuci se 2020. Kada ce Rijeka biti europska prijestolnica kulture, a Hrvatska iste godine prvi put predsjedavati Europskom unijom nastojati cemo u fokus staviti upravo projekte koji istražuju povezanost Hrvatske s drugim narodima i kulturama“, najavila je hrvatska ministrica. Dodala je kako su neki projekti vec pokrenuti, a neki se još pripremaju.
Vezano uz becku izložbu rekla je kako je ponosna da su radovi hrvatskih umjetnika moderne izloženi „rame uz rame“ s kljucnim imenima austrijske umjetnosti koji su u Becu djelovali na prijelazu stoljeca. Zahvalila je cjelokupnom timu zagrebackih Klovicevih dvora na celu s ravnateljem Antoniom Picukaricem i direktorici Belvederea Stelli Rolling na oživotvorenju ove velicanstvene izložbe.
Glavni tajnik austrijskog Ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Michael Linhart je istakao kako je Godina kulture Austrija-Hrvatska 2017 „izuzetno znacajan prekogranicni projekt austrijsko-hrvatskog suradnje i razmjene“, koji je poceo svecanim otvaranjem izložbe „Izazov moderne: Zagreb-Bec oko 1900.“ u Zagrebu, a koju ce sada imati prilike vidjeti i Austrijanci i njihovi strani gosti.
„Ova izložba ne smije biti samo osvrt unatrag u politicku i kulturnu povijest Zagreba i Beca, Hrvatske i Austrije nego i pogled u buducnost moderne i otvorene Europe“, rekao je Linhart dodavši:
„Austriju i Hrvatsku povezuje ne samo zajednicka povijest i kultura nego i sjajni bilateralni odnosi na politickom, gospodarskom i kulturnom planu te iskreno prijateljstvo“. Linhart je izrazio uvjerenje da ce se ta suradnja i dalje unaprijediti. Kao potvrdu tome naveo je izložbu u Belvedereu.
„Namjera je izložbe ukazati na stilske i motivske podudarnosti Zagreba i Beca na prijelazu iz 19. u 20. stoljece kroz 130 djela zagrebackih i beckih protagonista secesije na podrucju slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti“, rekla je na otvorenju becke izložbe kustosica Petra Vugrinec. Spomenula je kako su mnogi gradovi vec propitali znacaj Beca za pojavu formiranja europske moderne i zakljucke predstavili izložbama, ukazavši i na impresivni katalog koji prati becku izložbu. Vugrinec je zahvalila svim suradnicima, posebno kolegama iz beckog muzeja Belvedere.
U sklopu izložbe mogu se usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovica i mnogih drugih. Zanimljive su i usporedbe becke i zagrebacke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Vikotora Kovacica.
Izložba, izmedu ostalog, pokazuje i radove tadašnje nove generacije slikarica koje su se ravnopravno prikljucile moderni, kao Nasta Rojc, Antonija Krasnik i Slava Raškaj koja je stvarala pod utjecajem becke secesije.
O izložbi koja se može razgledati gotovo cetiri mjeseca, savjetnica za kulturu zagrebackog gradonacelnika Vesna Kusin rekla je:
„Becka je izložba za Grad Zagreb i cijelu Hrvatsku izuzetno važan kulturni i promotivan dogadaj koji pozicionira hrvatsku umjetnost tog razdoblja u europske okvire i pokazuje da smo prvi ešalon i mjesto hrvatskih umjetnika u Europi“.
Kusin je istakla kako je izuzetno velika stvar da je upravo prestižni becki Belvedere ne samo pokazao zanimanje nego i financirao ovu izložbu.
„To je prvi put u izlagackoj povijesti Grada Zagreba i Hrvatske i zato smo sretni i ponosni“, napomenula je. Kad je rijec o ponosu ravnatelj Klovicevih dvora Picukaric nam je rekao „Ponosan sam veceras biti Hrvat na ovoj svecanosti u Becu“.
Priopćenja
