Predsjednica ogranka Matice Hrvatske iz Beca dr.sc. Željka Caparin održala je u cetvrtak, 27.4. u Hrvatskom centru predavanje o Blagoju Bersi i njegovom djelovanju u Becu. Kako je naglasila Caparin, o beckom razdoblju hrvatskog skladatelja postoji malo informacija, što je rezultat slabog interesa za Bersu u hrvatskoj muzikologiji dvadesetog stoljeca, buduci da se Bersa ne ubraja u nacionalni glazbeni pravac prve polovice stoljeca. U istraživanju koje je predsjednica Matice Hrvatske u Becu provela u okviru svoje doktorske disertacije istraženo je razdoblje od 1896., kad je Blagoje Bersa došao u Bec, do 1919. kada se vratio u Zagreb.
Blagoje Bersa roden je u Zadru, a školovao se i u Becu i Trstu. U Becu je na konzervatoriju proveo tri godine, a prvi javni nastup neke njegove skladbe održan je u beckom Musikvereinu 8.7.1899., kada je izveden njegov Andante za orkestar. Uz studij glazbe, u Becu je Bersa radio za nekoliko izdavackih kuca, a išao je i na nekoliko vecih turneja. Bersina djela izvedena su i na humanitarnom koncertu povodom prijenosa ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1919. g., a Caparin je iznijela niz zanimljivih cinjenica: Bersa imao ideju skladati filmsku glazbu još 1914., no glazbi za film se posvetio nekoliko godina kasnije, cime je Bersa zapamcen kao prvi skladatelj filmske glazbe u hrvatskoj povijesti glazbe. Danas Bersa slovi kao zacetnik i promicatelj hrvatske glazbene moderne, a u sklopu Hrvatskog glazbenog zavoda od 2008. tece projekt „Bersa“. Projekt su zapocele muzikologinje Eva Sedak i Nada Bezic, cija je najvažnija uloga u procesu „revitalizacije“ Blagoja Berse, zakljucila je Željka Caparin na kraju svojeg predavanja.
Priopćenja
