Intervju veleposlanika prof. dr. Zorana Jašica za Wiener Zeitung
Više od sunca, plaže i mora, WIENER ZEITUNG, 6. srpnja 2006 (Sissi Eigruber)
Hrvatska srednjoeuropska zemlja, Balkan pocinje drugdje. "Seoski turizam" bi trebao podici turizam na vecu razinu.
WZ: Balkanska regija je predstavljala jedan od glavnih težišta austrijskog predsjedanja vijecem EU. Kako rezimirate ovih pola godine za Hrvatsku?
- Predsjedavanje je bilo odlicno organizirano. Jugoistocna Europa je bila u središtu pozornosti, pogotovo na sjednici održanoj u Salzburgu 11. ožujka 2006 na kojoj je prihvacena Salzburška deklaracija. S njom se potvrdila europska perspektiva za zemlje Jugoistocne Europe. U tijeku predsjedavanja višestruko se jasno naglasila uloga Hrvatske kao glavnog faktora stabilnosti u Jugoistocnoj Europi.
Ipak su druge teme zauzele puno više mjesta…
- Balkan je bio jedan od glavnih težišta, no bilo je i još nekoliko škakljivih tema s kojima se Austrija morala suociti: proracun EU, Iran, energija i skup Južne Amerike.
Nepovjerenje prema daljnjem proširenju EU je vrlo jako. Bojite li se da ce se zbog toga odužiti pristup Hrvatske EU?
- Dobio sam dojam da Hrvatska sa 4,5 milijuna stanovnika ne predstavlja problem apsorpcijskom kapacitetu Europske Unije. I kod nas se – u usporedbi sa zadnjih deset novih država clanica – zapocelo s novim mjerama, no one nam pomažu pri ubrzanju vlastitog razvoja.
Da li za Hrvatsku još uvijek vrijedi cilj, 2009. uci u EU?
- Mi smo uvijek govorili da to želimo – naglašavam rijec "želimo"! Hoce li se to ostvariti, ovisit ce i o vanjskim varijablama. U svakom slucaju moramo poboljšati našu upravu i gospodarstvo.
Posebno važna ekonomska grana u Hrvatskoj je turizam. Želite od jeftinog prijeci na kvalitetni turizam. Kako bi to trebalo funkcionirati?
- Turizam nam donosi 20 posto našeg bruto društvenog proizvoda. Tijekom pregovora sa EU postalo je jasno da se moramo više posvetiti zaštiti okoliša. Naše najvece blago je naša predivna obala s 1165 otoka.
Koje se mjere još planiraju u podrucju turizma?
- Ucimo od loših primjera drugih zemalja, u kojima se mogu pronaci nepregledne betonske spavaonice. Gosti dolaze uglavnom iz gradova Zapadne Europe – oni ne žele više gledati beton. Zato se sada mnogo ocekuje i ulaže u manje hotele i pansione, što nazivamo "seoski turizam". Dobivamo takoder potporu od države kroz povoljno kreditiranje. Uz to bi se trebala povecati i ponuda zdravih proizvoda iz domace proizvodnje.
Zar se ne bi trebala poboljšati i naobrazba u turistickoj djelatnosti?
- Da, postoje nove škole za turisticki management. U njima se napominje važnost promoviranja kulture, tako da gosti u Hrvatsku ne dolaze samo kako bi uživali u moru i suncu, vec i kako bi naucili cijeniti naše kulturne znamenitosti. Kroz takav pristup ljudi ce upoznati Hrvatsku kao zemlju koja pripada kulturološkom krugu zapadne Europe, što je jako bitno za naš identitet. Iako dijelimo granice s takozvanim balkanskim zemljama, mi smo srednjoeuropska, mediteranska zemlja.
Povremeno se cuju pritužbe na racun omjera cijena i kvalitete u Hrvatskoj. Cijene iste kao u Austriji, ali loša posluga, itd.
- Mi vrlo ozbiljno pristupamo žalbama naših gostiju. Hrvatska turisticka zajednica kontrolira ispunjavanje kriterija kvalitete u hotelima, tako da ponuda bude odgovarajuca cijenama. Turisticka ponuda izvan hotela ne spada u ovu kategoriju, tako da se tu i tamo mogu pronaci pretjerano visoke cijene. Mi se u svakom slucaju trudimo poboljšati ponudu, dakle više „Value for money".
Da li još postoji i kolika je opasnost od nagaznih mina u Hrvatskoj?
- U priobalnom dijelu nema gotovo nikakve opasnosti od nagaznih mina. U zaledu, ondje gdje postoji opasnost, postavljeni su vidljivi i jasni znakovi upozorenja.
Priopćenja
