Intervju veleposlanika prof. dr. Zorana Jašica
-Gospodine veleposlanice, Austrija se stalno dosljedno zalagala za brzo prikljucenje Hrvatske Europskoj uniji. Kakvo je, vezano uz to, sada raspoloženje u Hrvatskoj, nakon što su pregovori stavljeni na led?
= Zahvaljujemo Republici Austriji na potpori Hrvatskoj na njezinom putu prema Europskoj uniji. Mi prakticki vec duže od deset godina nastojimo postici puno clanstvo u Europskoj uniji. Važan korak približavanja Hrvatske Europskoj uniji bilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u listopadu 2001. Hrvatska se trudi oko svih standarda potrebnih za pocetak pregovora s Europskom unijom (implementacija pravne stecevine i ispunjavanje kriterija iz Maastrichta). Naš BDP, koji iznosi 46% prosjecnog BDP-a Europske unije je, u usporedbi s nekim novim clanicama Europske unije, dobar, kao i u usporedbi s onima koje prikljucenje ocekuju 2007. godine. Odgode pregovora za puno clanstvo poticu nas na više strpljenja.
- Koje korake poduzima hrvatska vlada kako bi pregovore ponovo vratila na kurs? Hoce li Hrvatska suradivati s Tribunalom za ratne zlocine u Den Haagu zbog uhicenja i izrucenja jednog generala?
= Hrvatska stalno suraduje s haaškim Tribunalom za ratne zlocine zbog izrucenja generala. Kako bi se postigla puna suradnja s haaškim Tribunalom, hrvatska je vlada nedavno intenzivirala mjere u okviru borbe protiv organiziranog kriminala nastavkom suradnje sa susjednim zemljama te s Interpolom.
- Hrvatska je bila teško pogodena ratnim dogadajima – koliko se zemlja uspjela opraviti? Može li se uopce još nešto od toga primijetiti?
= Hrvatska je teško patila zbog ratnih dogadaja. U agresiji je živote izgubilo više od 15 000 ljudi. Još uvijek se ništa ne zna o sudbini više od 1000 ljudi koji se vode kao nestali. Direktna ratna šteta nanesena gospodarstvu i infrastrukturi, kulturnim spomenicima i crkvama procjenjuje se na 37 milijardi dolara. Indirektne su štete po procjenama još više. Uza sve naše napore tek nam je sada uspjelo doseci samo 90% BDP-a iz 1989. godine. Situacija je posebno teška u industriji, u kojoj je u odnosu na 1989. godinu dosegnuta razina od 67%.
- Turizam je jedna od glavnih hrvatskih gospodarskih grana – na kakvoj se razini krece turisticka ponuda?
= U Hrvatskoj turizmu se pridaje sve vece znacenje u gospodarskom razvoju zemlje te se pokušava podignuti kvalitetu ponude uslužnih turistickih djelatnosti. Mnoge hotele i turisticke destinacije privatizirali su inozemni hotelski lanci, to doprinosi poboljšanju kvalitete. Austrijski su hotelijeri posebno u Istri kupovinom hotela pridonijeli povecanju kvalitete. Impresivna je bila 2004. godina. Hrvatska - zemlja s više od 1000 otoka – uspješno se etablirala na vrhu turistickog prometa. U 2004. godini Hrvatsku je posjetilo više od 9 412 276 gostiju, od toga 740 960 austrijskih turista.
- Vec je sada Austrija na prvom mjestu stranih investitora s otprilike cetvrtinom svih dosadašnjih inozemnih investicija od hrvatske neovisnosti. Bilateralni su odnosi ocito dobri. U kojim se podrucjima najviše investira?
= Austrija se pozicionirala kao najveci strani investitor, investicijama u visini od otprilike 2.47 milijardi dolara, a time i udjelom od otprilike 25% u sveukupnim investicijama od 1993. godine. Najviše direktnih investicija slilo se u bankarski sektor, sektor osiguravajucih društava te u trgovacke lance. Zbog velikog hrvatskog trgovackog deficita u trgovackoj razmjeni s Austrijom u visini od 451 milijuna dolara moraju se poduzeti napori u svrhu povecanja hrvatskog izvoza u Austriju.
- Možete li navesti najjace austrijske investitore?
= Hrvatska je zainteresirana za to da se austrijski investitori privuku u industriju metala te drvopreradivacku industriju, u automobilsku branšu, kao i u sektor zaštite okoliša te turizam. Austrijsko-hrvatska gospodarska komora trudi se stvoriti važne poslovne kontakte za hrvatske i austrijske firme. Pritom pomaže sporazum o gospodarskoj suradnji izmedu Štajerske i pojedinih regija u Hrvatskoj.
- Koliko ste vec dugo u Austriji i kakve aktivnosti tu poduzimate za domovinu?
= U Austriji sam gotovo vec 8 mjeseci. Uz uobicajene diplomatske aktivnosti trudim se u ovoj prema Hrvatskoj prijateljskoj zemlji produbiti povezanost na gospodarskom, kulturnom i znanstvenom podrucju.
- Što biste još rado poboljšali u odnosima izmedu Hrvatske i Austrije?
= Smanjenje trgovackog deficita u našoj trgovini s Austrijom predstavlja mi veliki izazov kao veleposlaniku. Kako bi se to postiglo, mora se potruditi oko stimulacije partnerstva izmedu obaju gospodarskih subjekata. Mora se i ubuduce truditi stimulirati prekogranicne projekte, posebno u malim i srednjim poduzecima, izmedu regija Austrije, Hrvatske, Italije, Slovenije i Madarske, koja se djelomicno financiraju sredstvima Europske unije. Isto tako, posebnu vrijednost stavljam na suradnju izmedu sveucilišta naših obaju zemalja. Zajednicki studijski projekti omogucuju mladim ljudima bolje karijerne mogucnosti, bržu prilagodbu novim zahtjevima radnog tržišta. Razmjena kulturnih programa izmedu Austrije i Hrvatske, kao nedavno ,,Tjedan hrvatske glazbe u Becu”, omogucuje bolje razumijevanje izmedu naših obaju zemalja. Ono što mi posebno leži na srcu je produbljivanje gospodarske i kulturne suradnje izmedu Hrvatske i gradišcanskih Hrvata koji vec stoljecima njeguju hrvatsku kulturu kako bi sacuvali svoj identitet.
Priopćenja
