Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrovic predvodio je hrvatsko izaslanstvo koje je sudjelovalo u radu 22. Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (COP22 – UNFCCC), te 12. Konferencije stranaka Kyotskog protokola i 1. sjednice Konferencije stranaka UNFCCC-a koje su se od 7. do 18. studenog 2016. održale u Marakešu (Maroko) i koje služe kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma. Svrha ovogodišnje konferencije je prije svega dogovoriti uvjete na svjetskoj razini kako bi se taj kljucni sporazum poceo provoditi u djelo radi što djelotvornijeg suzbijanja globalnog zatopljenja i klimatskih promjena.
U srijedu, 16. studenog, ministar Dobrovic obratio se najvišim delegacijama 197 država stranaka UNFCCC-a. U svom izlaganju izrazio je spremnost Hrvatske na provedbi Pariškog sporazuma, prvog pravno obvezujuceg globalnog klimatskog sporazuma o smanjenju emisija staklenickih plinova, koji je usvojen u prosincu 2015. i nedavno stupio na snagu. Kako je Hrvatska sudjelovala u njegovoj izradi u okviru svog clanstva u EU-u još od njegova pocetka, zainteresirana je da nastavi sa sudjelovanjem u pripremama za njegovu provedbu, izjavio je ministar.
Naglasio je da Hrvatska trenutno izraduje svoju nacionalnu strategiju za niskougljicni razvoj i institucionalni okvir za razdoblje do 2030. pa i do 2050. i koja ce biti okvir za tranziciju u post-ugljicno doba kako bi se poticao održiv socio-ekonomski razvitak sa smanjenim emisijama staklenickih plinova. Hrvatska vjeruje u uspjeh ambicioznog Pariškog sporazuma, istaknuo je, i pozvao sudionike da svi skupa budu još ambiciozniji kako bi postigli zacrtane ciljeve.
Pariškim se sporazumom, izmedu ostalog, utvrduje dugorocni cilj smanjenja emisija staklenickih plinova kako bi se porast prosjecne globalne temperature ogranicio na manje od 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Sporazum obvezuje države potpisnice da dostave i primjenjuju svoje nacionalno odredene doprinose. Pritom ce u smanjivanju emisija staklenickih plinova glavnu ulogu imati razvijene države.
Europska unija još je u ožujku prošle godine odredila da emisije staklenickih plinova smanji za 40% do 2030. u usporedbi s 1990. Unutar EU-a svaka država imat ce svoje specificne obaveze i ciljeve. Europski parlament ratificirao je u listopadu ove godine Pariški sporazum i time omogucio da stupi na snagu 4. studenog ove godine. Time je, naime, ispunjen dvostruki uvjet prema kojemu je za njegovo stupanje na snagu potrebno da ga ratificiraju najmanje 55 zemalja koje sudjeluju za najmanje 55% u globalnim emisijama staklenickih plinova. No, neovisno o tome, svaka ce ga država clanica EU-a pojedinacno ratificirati. Hrvatska sporazum planira ratificirati pocetkom 2017.
Pariški sporazum veliki je korak prema boljoj provedbi zajednickih mjera na svjetskoj razini i ubrzanju globalne transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena uslijed globalnog zagrijavanja.
Hrvatsko pametno solarno stablo
Na konferenciji COP22 sudjelovalo je preko 20 tisuca sudionika iz dvjestotinjak zemalja i pratilo ju je više od dvije tisuce novinara. U samom središtu velikog konferencijskog kompleksa koji je izgraden u Marakešu za potrebe održavanja konferencije postavljena su i dva pametna solarna stabla iz Hrvatske, te još dva u samome gradu. Taj suvremeni ekološki urbani "namještaj" hrvatskih tvrtki Solvis i Inoxmont privukao je veliku pozornost sudionika. Sastoji se od okrugle klupe na kojoj može sjediti 12 ljudi i koja okružuje metalni trup stabla cije grane nose 18 solarnih panela u obliku velikih listova. Zahvaljujuci njima stablo omogucuje besplatno i ekološko punjenje mobilnih uredaja i laptopa preko šest USB punjaca i šest uticnica na 220 volti, što su iskoristili brojni sudionici konferencije. K tome, stablo omogucuje bežicni pristup Internetu, a nocu se pretvara u ulicnu rasvjetu zahvaljujuci njegovom "lišcu" koje svijetli pomocu LED-žaruljica. Pametno solarno stablo ogledan je primjer hrvatske kreativnosti, ekološke svijesti te industrijske izvrsnosti.
Priopćenja
