Na Papinskom lateranskom sveucilištu u Vatikanu, 4. i 5. prosinca 2008., održan je medunarodni znanstveni simpozij „Crkva u Hrvatskoj i Drugi vatikanski koncil - Sudjelovanje, doprinos i prijem“, koji su organizirali Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici, Katolicki bogoslovni fakultet Sveucilišta u Zagrebu, uz doprinos Katolickih fakulteta u Osijeku, ?akovu i Splitu, i Papinsko lateransko sveucilište. Cilj skupa je bio, kako je to u uvodnome govoru istaknuo veleposlanik Emilio Marin, proucavanje i vrednovanje uloge brojnih hrvatskih biskupa i teologa na Drugom vatikanskom koncilu, te prihvatu i primjeni koncilskih dokumenata u Crkvi u Hrvatskoj, zatim njihova doprinosa teologiji, mariološkim studijima i društvenim znanostima i teološkoj obnovi u Hrvatskoj i zemljama srednjoistocne i jugoistocne Europe. Skup je organiziran na vrlo visokoj razini uz sudjelovanje eminentnih hrvatskih crkvenih i javnih djelatnika, te talijanskih, francuskih, poljskih, ceških, albanskih, rumunjskih i njemackih strucnjaka. Izlaganja u lateranskoj auli Pija XI. pratili su kardinali, brojni profesori i teolozi, veleposlanici i diplomati, hrvatski svecenici i casne sestre, novinari.
Kardinal Josip Bozanic uvodno je kazao kako je Drugi vatikanski koncil omogucio Crkvi novi zamah u pastoralnom djelovanju, te istaknuo znacajnu ulogu kardinala Franje šepera u radu Koncila, kao i u kasnijoj primjeni koncilskih smjernica. Skup su još pozdravili rektor Papinskog lateranskog sveucilišta nadbiskup Rino Fisichella, veleposlanik Emilio Marin, predsjednik Papinskog odsjeka za povijesne znanosti mons. Walter Brandmüller, a procitano je i pozdravno pismo hrvatskog ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca.
U zanimljivim predavanjima iscrpno se govorilo o doprinosu hrvatskih teologa Franje šepera i Frane Franica na Drugome koncilu, zatim o vatikanskoj 'Ostpolitik', odnosima Crkve i države u vrijeme SFRJ, ekumenizmu i dijalogu s islamom u duhu koncilskog otvaranja Crkve, postkoncilnim teološkim razmišljanjima u Hrvatskoj, doprinosu Hrvata mariološkim studijima, te novom prijevodu Biblije na hrvatski jezik. Posebnu pozornost izazvala su izlaganja u okviru okruglog stola na temu „Obnova katolicke teologije u Hrvatskoj i zemljama srednjoistocne i jugoistocne Europe nakon Drugog vatikanskog koncila“, održanog na kraju drugog dana simpozija, pod predsjedanjem generalnog tajnika Biskupske sinode, nadbiskupa Nikole Eterovica. Teme izlaganja bile su prodiranje i prihvacanje koncilskih ideja u zemljama pod komunistickim režimima, Cehoslovackoj, Madarskoj, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, zatim teološka obnova grko-katolickih crkava, ekumenski dijalog s pravoslavljem, te na kraju, stanju u Poljskoj, crkvi šutnje i papi Ivanu Pavlu II. Mons. Eterovic u zakljucnom je izlaganju istaknuo kako je papa Wojtyla središnji lik slavenskog kršcanstva koji obilježava povijesne, kulturne i duhovne promjene Crkve u Europi, na temelju cega je danas moguce procjenjivati plodove Drugog vatikanskog koncila na podrucju postkomunistickog istoka Europe.
Simpozij, koji je po prvi puta iscrpno obradio ulogu hrvatske Crkve u radu Drugog vatikanskog koncila te primjeni koncilskih smjernica i njihovu utjecaju, kako na stanje Crkve u Hrvatskoj, tako i na širenje tih ideja na zemlje u okruženju pod komunistickim režimima, visokom razinom organizacije i iznimnom kvalitetom predavanja, u brojnim je komentarima i napisima ocijenjen iznimno uspješnim.
Priopćenja
