XII. opca skupština Biskupske sinode od 5. do 26. listopada 2008.
Svecanom misom u bazilici sv. Pavla izvan zidina, 5. listopada 2008., papa Benedikt XVI. otvorio je XII. redovnu opcu skupštinu Biskupske sinode na temu „Rijec Božja u životu i poslanju Crkve“. Na misi je sudjelovalo preko 300 crkvenih dostojanstvenika i svecenika, od toga 52 kardinala, 45 nadbiskupa, 130 biskupa, 14 pripadnika Istocne crkve, 85 svecenika, zatim diplomatski zbor pri Svetoj Stolici, rimski gradonacelnik Gianni Alemanno, te brojni drugi uglednici i novinari. U ime hrvatskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici na misnom slavlju i na drugom plenarnom zasjedanju sudjelovao je vlp Emilio Marin.
Biskupska sinoda ili crkveni sabor održava se vec 40 godina nakon što je papa Pavao VI., 15. rujna 1965., utemeljio i održao prvo zasjedanje sinode. Isti je Papa 1974. dao i definiciju sinode, rekavši da je to crkveni institut, osnovan nakon II. vatikanskog koncila, za promicanje jedinstva i suradnje biskupa cijeloga svijeta sa Svetom Stolicom kako bi se temeljem zajednickog sagledavanja stanja Crkve rješavala pitanja njezina poslanja. „To nije koncil, to nije parlament, nego posebni crkveni sabor“, rekao je tada Pavao VI. Zadaca Sinode je da biskupi cijeloga svijeta svojim iskustvima i savjetima pomognu Papi u vladanju univerzalnom Crkvom.
Glavni tajnik Biskupske sinode od 11. veljace 2004. je nadbiskup Nikola Eterovic. U lipnju o.g. msgr. Eterovic je predstavio radni dokument „Instrumentum laboris“, prirucnik za XII. sinodu, rekavši da je to sažetak promišljanja trinaest biskupskih sinoda, brojnih biskupskih konferencija, sinoda istocnih crkvi, župa, ureda Rimske kurije, unije vrhovnih redovnickih poglavara, te predstavlja „autenticno svjetsko istraživanje“. U prirucniku se pojašnjava da ce ova sinoda imati pastoralno i misionarsko obilježje, te poslužiti poticanju ljudi na približavanje Svetom pismu, koje se, unatoc cinjenici da je najraširenija i najviše prevodena knjiga na svijetu, ipak ne cita dovoljno. XII. sinoda trajat ce do 26. listopada, a njezinu temu razmatrat ce preko 400 sudionika sa svih kontinenata. Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj sinodi su zagrebacki nadbiskup kardinal Josip Bozanic kao sinodalni otac kojeg je imenovao Papa, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišic kao izaslanik HBK, profesor Katolickog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Željko Tanjic kao jedan od 41 eksperata, te generalna poglavarica sestara Služavki Maloga Isusa s. Marija Ana Kustura medu 37 promatraca. Na sinodi sudjeluju i predstavnici deset Crkava i crkvenih zajednica, medu kojima predstavnici Moskovskog patrijarhata, Srpske pravoslavne crkve i Rumunjske pravoslavne crkve, anglikanske zajednice, Svjetskog luteranskog saveza i Ekumenskog vijeca crkava. Osim njih u radu sinode sudjelovat ce i posebni gosti koje je papa Benedikt XVI. osobno pozvao, glavni rabin Haife Shear Cohen, pravoslavni carigradski patrijarh Bartolomej I., zatim generalni tajnik Ujedinjenog biblijskog društva Miller Milloy, te prior zajednice iz Taizea brat Alois.
Nadbiskup Eterovic pojasnio je da je tema sinode „Božja rijec u životu i poslanju Crkve“ izabrana temeljem sakupljenih mišljenja svih biskupa svijeta o najvažnijim pitanjima koje na sinodi treba produbiti za dobro opce Crkve. Kao novost, msgr. Eterovic je istaknuo uvodenje 'slobodne rasprave' na kraju svakog opceg zasjedanja koja bi trebala u raspravu ukljuciti veci broj sudionika te postici glavni cilj sinode – uskladivanje mišljenja o najvažnijim temama. Pet izlaganja, po jedno sa svakog kontinenta, takoder je novina metodološke prirode, koja ce omoguciti dobivanje tocnijih informacija o stvarnosti partikularnih Crkvi na pojedinim kontinentima.
U ponedjeljak, 6. listopada popodne održano je drugo plenarno zasjedanje, kojem je predsjedao Papa Benedikt XVI. To je zasjedanje bilo posebno ocekivano buduci da je bio najavljen nastup židovskog rabina, koliko se zna, prvi u povijesti pred takvim skupom katolickih biskupa na celu s Papom. U prvom dijelu sjednice izvješca je uime katolickih biskupa podnijelo pet referenata za pet kontinenata, abecednim redom, prema latinskim nazivima: Afrika, Azija, Amerika, Europa, Oceanija.
Izvješce za Europu podnio je kard. Josip Bozanic, nadbiskup zagrebacki, na talijanskom jeziku. Znakovito je da je upravo hrvatski kardinal dobio zadacu izvjestitelja uime cijele Europe! Kard. Bozanic je naglasio da „i društvena pravda, i pravo, i kritika i svi tipovi idolatrije, kao i odbacivanje lažnih slika Boga, imaju svoj temelj u Bibliji, koja ujedinjuje Istok i Zapad, Sjever i Jug europskog kontinenta, kao i razlicite Crkve i kršcanske zajednice.“ Kardinal je naglasio da se „kršcanstvo ne smije upustiti u igru politike i ekonomije, kako bi ostalo vjerodostojno, te da se odgovornost kršcana u Europi treba pokazati i u tome da se oni uzdignu iznad iskljucivo politickog ili ekonomskog tumacenja dogadaja.“ Naveo je kako i „teologija treba uciniti dodatni napor kako bi se bolje suocila s novim interpretacijama i znanstvenim istraživanjima.“ Podupro je „slavljenje kršcanskih otajstava, jer je upravo s njima Crkva mlada, a to jamci i mladost Europe“. Zakljucno je kard. Bozanic, pozvavši se na netom dovršenu Stepincevu proslavu u Zagrebu, naglasio da „mi, koji dolazimo iz dijela Europe, u kojem su vladali razni diktatorski režimi, posljednji od kojih je bio komunizam, shvatili smo da su i pastiri i vjernici mogli ostati postojani pred okrutnostima i strahotama ideologija, samo ako su se povjerili Božjoj rijeci.“
Izlaganje kardinala Bozanica je, u nekim teološkim rimskim krugovima, primljeno kao izvanredan i odlican pristup teološkoj i društvenoj stvarnosti Europe, posebno je primijecen i izvrstan talijanski stil, te je rašireno uvjerenje da je doista govorio pravi predstavnik Europe.
Vatikanski dnevnik „L'Osservatore Romano“ od 9. listopada na str. 7 donosi u cijelosti kardinalovo izlaganje.
Priopćenja
