U prostorijama Göethe instituta u Rimu povodom 10. obljetnice obilježavanja Europskog dana jezika je u srijedu 19. listopada održana konferencija pod nazivom „Europa. Mnogi jezici. Nove mogucnosti“. Nazocnima se kao poseban gost obratio veleposlanik Tomislav Vidoševic koji se posebno zahvalio direktorici Göethe instituta u Rimu Susanni Höhn, a potom i svim ostalim organizatorima zaslužnima za realizaciju ovako znacajnog dogadaja. U trenutku kada je Republika Hrvatska na pragu punopravnog clanstva u Europskoj uniji, istaknuo je važnost ucenja i "malih jezika" kao što je hrvatski putem cega se „otvaraju sva vrata“ kada je u pitanju kulturna, te poglavito gospodarska suradnja. Dogadaj je inace realiziran u organizaciji EUNIC (European Union National Institutes for Culture) iz Rima u suradnji s predstavništvom Europske komisije u Italiji, te u suradnji s Gradom Rimom, Knjižnicama Rima, Europskom knjižnicom u Rimu, EURISPES-om (Talijanski institut za ekonomske, politicke i društvene znanosti) i Vatikanskim radijem, a pod pokroviteljstvom Sveucilišta Sapienza. Dogadanje se sastojalo od okruglog stola s multilingvizmom kao lajtmotivom u svim prezentiranim izlaganjima, te jezicnih laboratorija u kojima su lektori – izvorni govornici u 30 minuta trebali poduciti djecu u dobi od 7 do 12 godina bazicnim rijecima u jezicima koji su se predstavljali, te ukratko predstavljali zemlju ciji su jezik poducavali. Naglašeno je kako Europa posjeduje pravo jezicno bogatstvo s 23 službena jezika, te hrvatskim kao dvadesetcetvrtim službenim jezikom Europske unije koji ce to postati od srpnja 2013. Iz toga je razloga i hrvatski jezik po prvi puta bio zastupljen na jednom takvom dogadanju. Europski dan jezika ima tri cilja: senzibiliziranje na multilingvizam u Europi, cuvanje kulturne i jezicne razlicitosti u Europi, te ohrabrivanje za ucenje novih jezika. Istaknuto je da bi trebalo težiti tomu da svaki Europljanin pored svog materinjeg jezika govori još barem dva strana jezika. Važnost ucenja stranih jezika, putem cega se upoznaju nove kulture, možda je najbolje sažeo jedan od govornika pozivajuci se na Einsteinovu misao „kako je lakše razbiti atom od ljudske predrasude“.
U prostorijama Göethe instituta u Rimu povodom 10. obljetnice obilježavanja Europskog dana jezika je u srijedu 19. listopada održana konferencija pod nazivom „Europa. Mnogi jezici. Nove mogucnosti“. Nazocnima se kao poseban gost obratio veleposlanik Tomislav Vidoševic koji se posebno zahvalio direktorici Göethe instituta u Rimu Susanni Höhn, a potom i svim ostalim organizatorima zaslužnima za realizaciju ovako znacajnog dogadaja. U trenutku kada je Republika Hrvatska na pragu punopravnog clanstva u Europskoj uniji, istaknuo je važnost ucenja i "malih jezika" kao što je hrvatski putem cega se „otvaraju sva vrata“ kada je u pitanju kulturna, te poglavito gospodarska suradnja. Dogadaj je inace realiziran u organizaciji EUNIC (European Union National Institutes for Culture) iz Rima u suradnji s predstavništvom Europske komisije u Italiji, te u suradnji s Gradom Rimom, Knjižnicama Rima, Europskom knjižnicom u Rimu, EURISPES-om (Talijanski institut za ekonomske, politicke i društvene znanosti) i Vatikanskim radijem, a pod pokroviteljstvom Sveucilišta Sapienza. Dogadanje se sastojalo od okruglog stola s multilingvizmom kao lajtmotivom u svim prezentiranim izlaganjima, te jezicnih laboratorija u kojima su lektori – izvorni govornici u 30 minuta trebali poduciti djecu u dobi od 7 do 12 godina bazicnim rijecima u jezicima koji su se predstavljali te ukratko predstavljali zemlju ciji su jezik poducavali. Naglašeno je kako Europa posjeduje pravo jezicno bogatstvo s 23 službena jezika, te hrvatskim kao dvadesetcetvrtim službenim jezikom Europske unije koji ce to postati od srpnja 2013. Iz toga je razloga i hrvatski jezik po prvi puta bio zastupljen na jednom takvom dogadanju. Europski dan jezika ima tri cilja: senzibiliziranje na multilingvizam u Europi, cuvanje kulturne i jezicne razlicitosti u Europi, te ohrabrivanje za ucenje novih jezika. Istaknuto je da bi trebalo težiti tomu da svaki Europljanin pored svog materinjeg jezika govori još barem dva strana jezika. Važnost ucenja stranih jezika, putem cega se upoznaju nove kulture, možda je najbolje sažeo jedan od govornika pozivajuci se na Einsteinovu misao „kako je lakše razbiti atom od ljudske predrasude“.
U jezicnim laboratorijima, organiziranim za školsku djecu srednjeg uzrasta, bili su zastupljeni hrvatski, litvanski, madarski, poljski, slovacki i rumunjski jezik. Jezicni laboratorij na hrvatskom, s velikim entuzijazmom, vodila je lektorica i predavacica hrvatskog jezika na Sapienzi Dunja Kalodera. Za sudionike laboratorija odabrana su djeca iz rimskih škola te nekoliko škola iz Cassina. Po završetku jezicnih laboratorija upriliceno je natjecanje, te su djeci podijeljene prigodne, simbolicne nagrade. Hrvatska turisticka zajednica je i ovom prigodom izašla u susret s manjom donacijom. U vecernjim satima organiziran je i jazz koncert i druženje za sve sudionike skupa. Na konferenciji je sudjelovala i Ines šprem, III tajnik u Veleposlanstvu.
Priopćenja
