Povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i osnutka Vijeca Europe, u Rimu je 3. studenoga na tu temu održan medunarodni simpozij. Taj znanstveni skup je održan na inicijativu Odjela za povijest, kulturu i religije Centra studija Altiero Spinelli rimskog sveucilišta „La Sapienza“ u svecanoj dvorani Palace Barberini, gdje je 4. studenoga 1950. trinaest opunomocenih predstavnika zemalja clanica Vijeca Europe (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Island, Italija, Luksemburg, Norveška, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, tadašnja Savezna Republika Njemacka, Saar /njemacka regija pod protektoratom Francuske do 1957./ i Turska) u sugestivnoj Palaci Barberini, stavili svoj potpis na taj dokument buducnosti. Grcka i švedska Konvenciju su potpisali 28. studenoga iste godine u Parizu.
Simpozij je otvorio Gianfranco Fini, predsjednik Donjeg doma talijanskog Parlamenta koji je izrazio zadovoljstvo i ponos Italije i Rima, gdje se rodilo Vijece Europe koje danas broji 47 zemalja clanica, institucija koja je prethodila Europsku Uniju.
Povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i osnutka Vijeca Europe, u Rimu je 3. studenoga na tu temu održan medunarodni simpozij. Taj znanstveni skup je održan na inicijativu Odjela za povijest, kulturu i religije Centra studija Altiero Spinelli rimskog sveucilišta „La Sapienza“ u svecanoj dvorani Palace Barberini, gdje je 4. studenoga 1950. trinaest opunomocenih predstavnika zemalja clanica Vijeca Europe (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Island, Italija, Luksemburg, Norveška, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, tadašnja Savezna Republika Njemacka, Saar /njemacka regija pod protektoratom Francuske do 1957./ i Turska) u sugestivnoj Palaci Barberini, stavili svoj potpis na taj dokument buducnosti. Grcka i švedska Konvenciju su potpisali 28. studenoga iste godine u Parizu.
Simpozij je otvorio Gianfranco Fini, predsjednik Donjeg doma talijanskog Parlamenta koji je izrazio zadovoljstvo i ponos Italije i Rima, gdje se rodilo Vijece Europe koje danas broji 47 zemalja clanica, institucija koja je prethodila Europsku Uniju.
O znacenju i važnosti Vijeca Europe govorio je zatim aktualni predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeca Europe, Mevlüt Çavusoglu iz Turske, Alfredo Mantica, državni tajnik MVP TR, Luigi Frati, Rektor rimskog sveucilišta „La Sapienza“, Luigi Vitali, predsjednik talijanskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeca Europe, Giovanni Conso, umirovljeni predsjednik Ustavnog suda TR, te istaknuti profesori medunarodnog prava na rimskom sveucilištu (Claudio Zanghi i Natalino Ronzitti), sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu Guido Raimondi, te Pietro Marcenaro, predsjednik Posebnog odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Senatu TR. Svi su govornici istaknuli povijesnu važnost i dalekosežnost Rimske konvencije u obrani ljudskih društvenih i individualnih prava. Skupu su nazocili i brojni studenti prava na rimskom sveucilištu.
Ispred VRH u Italiji skupu je nazocio dr. Mirko šikic, savjetnik.
Priopćenja
