Na Sveucilištu „La Sapienza“ u Rimu održan je 3. studenog medunarodni znanstveni skup pod nazivom „Marino Darsa e il suo tempo – Marin Držic i njegovo doba“ u organizaciji Odsjeka za modernu i suvremenu povijest Sveucilišta „La Sapienza“ i dubrovackog Centra za mediteranske studije Sveucilišta u Zagrebu. Bio je to još jedan u nizu znanstvenih skupova i kulturnih dogadanja koji su tijekom 2008. godine, povodom 500. obljetnice rodenja Marina Držica, održani u Hrvatskoj i Italiji. Nakon obilježavanja dana smrti Marina Držica u Veneciji te skupa u Sieni, o Držicevom djelu i dobu u kojemu je živio u Rimu su govorili znanstvenici s obje jadranske obale. Prije pocetka znanstvenog skupa održan je sastanak rektora Sveucilišta „La Sapienza“ u Rimu Luigija Fratija s hrvatskim izaslanstvom u kojemu su bili rektor Sveucilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, gradonacelnica Dubrovnika Dubravka šuica, prof. Ivana Burdelez, direktorica Centra za mediteranske studije Sveucilišta u Zagrebu i predsjednica dubrovackog ogranka Matice Hrvatske te veleposlanik Tomislav Vidoševic s prof. Dunjom Kalodera. Na sastanku su sudjelovali i profesor Antonello Biagini, prorektor Sveucilišta „La Sapienza“ za suradnju i medunarodne odnose te profesorica s Odsjeka za modernu i suvremenu povijest Sveucilišta „La Sapienza“ Rita Tolomeo koja je zajedno s prof. Ivanom Burdelez organizirala ovaj znanstveni skup u Rimu.
Na Sveucilištu „La Sapienza“ u Rimu održan je 3. studenog medunarodni znanstveni skup pod nazivom „Marino Darsa e il suo tempo – Marin Držic i njegovo doba“ u organizaciji Odsjeka za modernu i suvremenu povijest Sveucilišta „La Sapienza“ i dubrovackog Centra za mediteranske studije Sveucilišta u Zagrebu. Bio je to još jedan u nizu znanstvenih skupova i kulturnih dogadanja koji su tijekom 2008. godine, povodom 500. obljetnice rodenja Marina Držica, održani u Hrvatskoj i Italiji. Nakon obilježavanja dana smrti Marina Držica u Veneciji te skupa u Sieni, o Držicevom djelu i dobu u kojemu je živio u Rimu su govorili znanstvenici s obje jadranske obale. Prije pocetka znanstvenog skupa održan je sastanak rektora Sveucilišta „La Sapienza“ u Rimu Luigija Fratija s hrvatskim izaslanstvom u kojemu su bili rektor Sveucilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, gradonacelnica Dubrovnika Dubravka šuica, prof. Ivana Burdelez, direktorica Centra za mediteranske studije Sveucilišta u Zagrebu i predsjednica dubrovackog ogranka Matice Hrvatske te veleposlanik Tomislav Vidoševic s prof. Dunjom Kalodera. Na sastanku su sudjelovali i profesor Antonello Biagini, prorektor Sveucilišta „La Sapienza“ za suradnju i medunarodne odnose te profesorica s Odsjeka za modernu i suvremenu povijest Sveucilišta „La Sapienza“ Rita Tolomeo koja je zajedno s prof. Ivanom Burdelez organizirala ovaj znanstveni skup u Rimu.
Tijekom sastanka izražena je obostrana spremnost za što skorijim intenziviranjem sveucilišne i znanstvene suradnje u narednom razdoblju, osobito u svjetlu nedavno potpisanog Ugovora izmedu Vlade RH i Vlade TR o suradnji u podrucju kulture i obrazovanja. Bio je to ujedno i prvi službeni susret novoimenovanog rektora Sveucilišta „La Sapienza“ s jednim stranim izaslanstvom.
U uvodnom dijelu znanstvenog skupa održanog u Sali Odeion Muzeja klasicne umjetnosti Sveucilišta „La Sapienza“ nazocnima su se obratili veleposlanik RH u Rimu Tomislav Vidoševic, rektor Sveucilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš te gradonacelnica Dubrovnika Dubravka šuica. Moderatorica prvog dijela savjetovanja posvecenog dobu u kojem je Marin Držic živio bila je prof. Rita Tolomeo. U ovom dijelu skupa svoje su radove izlagali prof. Sante Graciotti, dekan talijanske slavistike (Dalmatinska varijanta književne renesanse), Paolo Preto (špijunaža u Dubrovniku u moderno doba), Irene Fosi (Siena u renesansi), Carla Romby (Dubrovnik u XVI. stoljecu), Luko Paljetak (Marin Držic i držicevski covjek) i Stjepan Krasic (Marin Držic, nemiran klerik).
U drugom dijelu skupa koji je moderirala prof. Ivana Burdelez slijedila su izlaganja Jance Jerkov („I Stijepo sam i satir sam“: problematika književnog žanra u Marina Držica), Slobodana Prosperova Novaka (Današnja misao o Marinu Držicu), Marie Rite Leto (Vecer u kuci plemica Buoncompagna Marcantonijeva della Gazzaia), Rosanne Morabito (Držiceva komedija Skup), Slavice Stojan (Držic i njegovi likovi u svakodnevnom životu renesansnog Dubrovnika), Luce Vaglia (Opaske o talijanizmima u dramama Marina Držica).
Sudionici rimskog skupa boravili su 4. studenog u Veleposlanstvu gdje je za njih prireden domjenak ciji je domacin bio veleposlanik sa suprugom. Veleposlanik se obratio nazocnima, iskoristivši ujedno ovu priliku da se biranim rijecima i urucenim poklonima zahvali o. Stjepanu Krasicu, dugogodišnjem profesoru povijesti na Papinskom sveucilištu svetog Tome Akvinskoga „Angelicumu“ u Rimu na njegovom predanom znanstvenom i nastavnom radu. Nazocnima su se zatim obratile gradonacelnica Dubrovnika Dubravka šuica te prof. Ivana Burdelez. Tijekom susreta u Veleposlanstvu razmotreni su daljnji projekti vezani uz obilježavanje 500. obljetnice Držiceva rodenja, kao i suradnju Grada Dubrovnika i Dubrovacko-neretvanske županije s institucijama u Talijanskoj Republici.
Istog je dana u organizaciji Hrvatsko-talijanske udruge u Rimu održana i vecer poezije. Nazocnima su se u toj prigodi obratile gda. Desa Dujela, predsjednica Hrvatsko-talijanske udruge i prof. Ivana Burdelez, a svoje su stihove na hrvatskom i talijanskom jeziku citali akademici Luko Paljetak i Tonko Maroevic te profesor Ilario Principe.
Priopćenja
