Nedvojbeno, teško da se znameniti braudelovski pojam „prostora natopljenih dugim trajanjem“ igdje tako jasno prepoznaje kao kada govorimo ili razmišljamo o odnosima cesto proturjecnima, kadšto prijelomnima, ali nikad indiferentnima, što ih dijele zemlje s dviju jadranskih obala, Hrvatske i Italije.
Epoha koje su obje sudionice osobita je za svaku od njih, za Hrvatsku koja je nadomak formalnoj potvrdi o pristupanju europskoj zajednici cijoj povijesti i kulturi neupitno, koliko i slojevito pripada, ona je iznimno važna. Tako da bismo rekli da su duge godine iskustvene razmjene naposljetku pripremile tlo buducim doticanjima i, vjerujemo, vremenu sukladnosti i razumijevanja.
Hrvatska i Italija vec imaju lijepu i s iznimkom nekih vremena, uglavnom neprekinutu suradnju u kulturi, kako u glazbi, likovnim i scenskim umjetnostima, književnosti i prevodilaštvu, tako i s institucijama, arhivima, muzejima i galerijama, a narocito onima za zaštitu spomenika kulture.
Hrvatski umjetnici prisutni su na medunarodnim priredbama u Italiji, primjerice, na Biennaleu suvremene likovne umjetnosti, kao i na Biennaleu arhitekture u Veneciji, Susretima kazališta srednjoeuropskih država u Cividale del Friuli, sve cešce i na filmskim festivalima, posebice na MEDFILM Festivalu, najstarijem rimskom medunarodnom filmskom festivalu, koji snažno promice medukulturalni dijalog izmedu zemalja s dviju obala Mare Nostruma kroz filmska ostvarenja umjetnika koji iz njih dolaze.
Vrlo nam je stalo i do suradnje u okviru medunarodnih tijela i organizacija, bilo da im je sjedište u Italiji ili izvan nje, kao što su Vijece Europe, UNESCO, Srednjoeuropska inicijativa i Jadransko-jonska inicijativa. Dakako, završetkom pregovora o punopravnom clanstvu Hrvatske u Europskoj uniji otvara se zasigurno i novo poglavlje u hrvatsko-talijanskim odnosima, ponajprije na politickoj razini, ali i u podrucju kulture, znanosti, poštivanja i zaštite ljudskih i manjinskih prava. U tom smislu, možda se uzlazna putanja hrvatsko-talijanskih odnosa u posljednjih šest godina unutar djelatnosti o kojima ovdje govorimo, posebno jasno ocituje u obostranoj predanosti promicanju prava i zaštite jezicnih i nacionalnih manjina. Talijanska manjina u Hrvatskoj ta prava u punom opsegu i suglasju s nacionalnim i europskih zakonodavstvom vec ostvaruje. Unutar talijanskog nacionalnog zakonodavstva koje ne poznaje pojam nacionalne, vec samo povijesne jezicne manjine, hrvatska jezicna manjina u Moliseu ima potporu da u sklopu izmjena i dopuna Statuta regije Molise ishodi predstavnicku zastupljenost na razini lokalne uprave i samouprave, što je potvrdeno i prigodom potpisa „Zajednicke izjave o namjeri“ na razini veleposlanika i predsjednika Regije Molise u nazocnosti Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesica prigodom prvog posjeta jednog hrvatskog predsjednika hrvatskoj manjinskoj zajednici u Moliseu. U tijeku su razgovori vezani uz položaj onog dijela hrvatske zajednice koji naraštajima živi u drugim dijelovima Italije, a nema poput moliških Hrvata priznati status jezicne (ako vec ne etnicke ili nacionalne manjine) i koji se predmnijeva odrediti temeljem obostranih dogovora i usvojenih europskih standarda o pravima i zaštiti nacionalnih manjina.
U tom kontekstu novu pozornost i znacenje na objema stranama zadobiva suradnja u podrucju visoke naobrazbe, znanosti i istraživalaštva. Povijesne veze hrvatskih sveucilišta s talijanskima jacaju, ali i mijenjaju težište, pomicuci se postupno s tradicionalnih i uvijek iznimno važnih sadržaja književnosti, kroatistike i talijanistike, povijesnih znanosti, povijesti umjetnosti i arheologije, na podrucja prirodnih znanosti, biomedicine, kemije, te elektronike i informatike. Meduregionalni projekti o zaštiti Jadranskoga mora, razvoja otoka, prometnog povezivanja ili, pak, održivoga razvoja, takoder otvaraju nove obzore. Ta usmjerenost je dobila potvrdu i rezultatima natjecaja za znanstvene projekte raspisanog u sklopu programa hrvatsko-talijanske sveucilišne suradnje zakljucno s 31. listopadom 2008. Posebno naglašavamo Sporazum o suradnji izmedu Zagrebackog Sveucilišta i rimske La Sapienze potpisan u ožujku 2009. prigodom prvog službenog posjeta jednog hrvatskog premijera Italiji.
Odlucujuci zamah hrvatsko-talijanskoj suradnji u podrucju kulture, obrazovanja i znanosti zacijelo ce dati prvi sveobuhvatni Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o suradnji u tim djelatnostima, koji su državni tajnici za politicka pitanja hrvatskog i talijanskog Ministarstva vanjskih poslova potpisali u listopadu 2008. u Zagrebu. U njemu su postavljeni temelji buducoj proširenoj suradnji u doista svim oblicima umjetnickog stvaralaštva, obrazovanja, znanosti i istraživalaštva, zaštiti i pravima manjina na promicanje kulturnog i nacionalnog identiteta. Strucna povjerenstva u njegovu ce poticajnom ozracju ubrzo pristupiti izradi bilateralnog Programa suradnje u kojem ce projekti, inicijative i drugi oblici kooperacije biti dogovorno utvrdeni i navedeni, pri cemu ce hrvatske manjinske zajednice udružene u Savez hrvatskih zajednica u Italiji zacijelo imati djelotvornu ulogu.
U povijesti bilateralnih odnosa zasigurno je ovo jedno od najplodnijih razdoblja sudeci po brojnosti umjetnickih dogadanja. S obzirom na aktualni trenutak i težinu svjetske financijske krize Veleposlanstvo RH u Rimu s ponosom istice široku lepezu kulturnih dogadaja u cijoj je realizaciji aktivno sudjelovalo, samostalno ili u sinergiji s hrvatskim i talijanskim kulturnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama ili asocijacijama. U takovim okolnostima osmišljen je u okviru Veleposlanstva koncept predstavljanja izložbi koje se postavljaju u višenamjenskom izložbenom prostoru Veleposlanstva, a potom i u drugim sredinama na podrucju Talijanske Republike. Dodatnim naporima i u vlastitom aranžmanu na taj nacin osigurano je predstavljanje izložbe fotografa Marka Vrdoljaka „Cudesna Hrvatska“ u Rimu, u Milanu i to u prigodi II. Talijansko-hrvatskog gospodarskog foruma, te u Trstu u prigodi potpisivanja Pisma namjere o suradnji gradova Trsta i Rijeke. Slijedi predstavljanje izložbe Etno-plakata Hrvatske u suradnji s Glavnim uredom Hrvatske turisticke zajednice i to u Rimu, u Moliseu u Acquavivi Collecroce/Krucu, San Feliceu/Filicu i Montemitru/Mundimitru, te u Trstu, pa predstavljanje izložbe „Kulturne paralele“ akademskog kipara, slikara i graficara Ante Sardelica u Rimu, u glavnom gradu regije Molise Campobassu, u Acquavivi Collecroce/Krucu, San Feliceu/Filicu i Montemitru/Mundimitru, u Trstu i Republici San Marino. U veljaci je u višenamjenskom izložbenom prostoru Veleposlanstva postavljena i predstavljena izložba „Cetiri suvremena slikara hrvatske naive“ Josipa Gregurica, Stjepana Pongraca, Zdravka šabarica i Zlatka štrficeka, te je u svibnju predstavljeno i umjetnicko djelo „Pisanica od srca“, poklon Koprivnicko-križevacke županije i Turisticke zajednice Koprivnicko-križevacke županije Veleposlanstvu u Rimu. U lipnju je izložba „Cetiri suvremena slikara hrvatske naive“ postavljena u Galeriji suvremene umjetnosti u Termoliju u regiji Molise. Naglašavamo i izvrsnu suradnju s kolekcionarom Veljkom Martonom, osnivacem prvog privatnog muzeja u Hrvatskoj koji je svoju izložbu „Carolija bijelog zlata“ predstavio u Veneciji u Palaci Querini Stampalia, a potom i u muzeju Duca di Martina u Vili Floridiana u Napulju. Nastavljena je i izvanredna suradnja sa Samostalnom službom za Hrvate u inozemstvu i kulturu s kojom su prakticki realizirani svi projekti suradnje ponudeni s razine maticnog Ministarstva i same Službe, pa je tako u prigodi obilježavanja Dana državnosti i Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske u Veleposlanstvu nastupila jedna od najboljih hrvatskih klapa „Maslina“ iz šibenika. Uz to, napominjemo i najnoviji projekt suradnje s Ministarstvom kulture RH, postavljanje izložbe „Hrvatski spomenici na UNESCO-voj Listi zašticene svjetske baštine“ u višenamjenskom izložbenom prostoru Veleposlanstva, koja je sedamnaesta po redu izložba postavljena u tom prostoru. Ista je svecano otvorena u prigodi spomenutog Dana državnosti i Dana Oružanih snaga RH. Moramo i ovom prigodom spomenuti i neke projekte suradnje s Ministarstvom kulture na koje smo iznimno ponosni, a to su posebno uspješna predstavljanja najznacajnijih hrvatskih suvremenih umjetnika poput Munira Vejzovica, Borisa Bucana, Jasenke Tucan-Vaillant, Ljubomira Stahova, Matka Mijica, skupne izložbe autora suvremenog hrvatskog nakita i Marije Ujevic Galetovic. To isticemo s obzirom na zahtjevnost predstavljanja umjetnosti u takovom umjetnickom i kulturnom svjetskom sjedištu kao što je grad Rim i Talijanska Republika.
Uvijek smo pokušali ostvariti poveznicu nekog znacajnog povijesnog ili aktualnog politickog trenutka s predstavljanjem hrvatske umjetnosti i kulture, pa su nam tako svima u nezaboravnom sjecanju obilježavanja nestalnog clanstva RH u Vijecu sigurnosti UN-a, punopravnog clanstva u NATO-u, okoncanja pregovora o punopravnom clanstvu RH u EU, kao i korištenje višenamjenskog izložbenog prostora u Veleposlanstvu uredenog u ožujku 2006. g. kada su i stvorene pretpostavke za predstavljanje hrvatskih suvremenih umjetnika u Rimu. Zahvaljujemo ovim putem i dužnosnicima Grada Rima, Provincije Rim i Regije Lazio, ali i ostalim predstavnicima Regija, Provincija i Gradova s kojima smo u suradnji realizirali i druge uspješne projekte. Dosadašnje pozitivno iskustvo dodatno je jamstvo da ce se upravo putem kulturne i umjetnicke suradnje još više snažiti svijest o potrebi što boljeg medusobnog upoznavanja dvaju susjednih i prijateljskih naroda.
Priopćenja
