Republika Hrvatska i Talijanska Republika uskom suradnjom na brojnim podrucjima razvijaju bilateralne odnose temeljene na dobrosusjedstvu i prijateljstvu. Odnose izmedu dviju zemalja prije svega treba promatrati u kontekstu povijesnih odnosa te zajednickih ciljeva u okviru ujedinjene Europe. Italija kao jedna od zemalja utemeljiteljica Europske unije i NATO saveza ima znacajan interes za proširenjem ovih asocijacija na podrucje cijele jugoistocne Europe. Dijeleci zajednicke interese u podrucju multilateralne suradnje i regionalnih inicijativa Italija i Hrvatska suraduju u kontekstu Jadransko-jonske inicijative, Srednjoeuropske inicijative, Jadranske prekogranicne suradnje i ostalih regionalnih inicijativa.
U tom kontekstu važno je naglasiti da Hrvatska u partnerskoj suradnji s Italijom može ostvariti neke od svojih kljucnih vanjskopolitickih ciljeva, kako u kontekstu pristupanja Europskoj uniji, tako i s obzirom na stabilnost i razvitak jugoistoka Europe, te stabilnost cjelokupnog prostora Sredozemlja. Tako su stupanjem Hrvatske u punopravno clanstvo NATO saveza u travnju 2009. godine stvoreni uvjeti za daljnji razvoj suradnje po strateški važnim pitanjima za obje države, a koja ce biti dodatno unaprijedena skorim stupanjem Hrvatske u punopravno clanstvo Unije.
Hrvatska je, kao politicki stabilna i razvijena zemlja sa stabilnim gospodarskim sustavom, na pragu Europske unije, i ciji su napori posebno usmjereni na suradnju sa zemljama iz svog okruženja, za Italiju važan sugovornik i partner, kako na bilateralnom, tako i na širem regionalnom i globalnom planu.
Dobrosusjedskom suradnjom Hrvatska želi steci mjesto odgovornog i uvjerljivog politickog sugovornika po pitanjima od zajednickog interesa, a zajednickom suradnjom Hrvatska i Italija mogu pridonijeti stabilizaciji i razvoju zemalja regije jugoistocne Europe. Posebno mjesto u jacanju svekolikih odnosa svakako zauzimaju kako talijanska manjina na podrucju RH, tako i brojne hrvatske i hrvatsko-talijanske udruge te pripadnici hrvatske manjine na podrucju Italije, cemu u prilog govori i cinjenica da je u studenom 2009.g., prigodom službenog posjeta predsjednika RH Stjepana Mesica Italiji, potpisana Zajednicka izjava o namjeri na razini veleposlanika i predsjednika regije Molise. Potpisivanjem Izjave stvoren je formalni okvir za razvoj suradnje izmedu RH i regije Molise, prije svega u podrucju gospodarstva, koji daje poseban naglasak na ocuvanje kulturne baštine, jezika i tradicije hrvatske jezicne manjine koja stoljecima živi u trima opcinama regije Molise. O razini pažnje i potpore ocuvanju hrvatske jezicne manjine u regiji Molise govori i cinjenica da su predsjednik RH Stjepan Mesic te predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebic, u sklopu svojih boravaka u službenim posjetima TR tijekom 2009. godine, posjetili Hrvate u Moliseu. Manjinsku zajednicu u Moliseu u travnju prošle godine posjetilo je i mješovito hrvatsko-talijansko izaslanstvo pri Parlamentarnoj skupštini OESS-a predvodeno predsjednicima Riccardom Migliorijem i Toninom Piculom, zajedno s veleposlanikom Vidoševicem, dok je isti takav uzvratni posjet Istri i Rijeci organiziran u travnju prošle godine.
Hrvatska je uživala kontinuiranu potporu talijanskih vlada u procesu euroatlantskog integriranja, a suradnja se bitno intenzivirala s Vladom premijera Berlusconija te se takav intenzitet nastavlja i s aktualnom tehnickom Vladom premijera Montija. Kontinuirana potpora Italije što bržem stupanju Hrvatske u punopravno clanstvo zaokružena je ratifikacijom Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u veljaci ove godine. Pored cinjenice da je Italija jedna od prvih zemalja clanica koje su ratificirale naš Pristupni ugovor za Hrvatsku ovako brza ratifikacija ima i dodatni znacaj buduci je rijec o jednoj od zemalja utemeljiteljica Europske unije te zemlji susjedu.
Izmedu dviju susjednih zemalja se ostvaruju kontinuirana i sadržajna komunikacija te suradnja na svim razinama državne uprave, u velikom broju podrucja od zajednickog, vitalnog interesa. Nakon uspostave reciprociteta u podrucju slobodnog pristupa tržištu nekretnina te potpisivanjem Memoranduma o suradnji izmedu Vlade RH i TR u sijecnju 2009.g., prigodom službene posjete ministra vanjskih poslova Italije Franca Frattinija Zagrebu, intenziviran je i formaliziran dijalog i suradnja u nizu podrucja, od suradnje u podrucju gospodarstva, zaštite okoliša, energetike, poljoprivrede i ruralnog razvoja, infrastrukture i transporta, do suradnje u podrucju kulture, zaštite manjina kao i znanstvene i sveucilišne suradnje. Memorandum o suradnji daje okvir za kontinuiranu suradnju i susrete dviju strana pa je tako u srpnju 2009. godine održan prvi sastanak Koordinacijskog odbora ministara u koordinaciji dvojce ministara vanjskih poslova i uz sudjelovanje više gospodarskih resora, a vec u listopadu je kao svojevrstan follow-up sastanka održan prvi Hrvatsko-talijanski gospodarski forum i posjet zamjenika ministra za gospodarski razvoj Adolfa Ursa. Drugi hrvatsko-talijanski gospodarski forum održan je u lipnju 2010. godine u Milanu, a druga sjednica Koordinacijskog odbora ministara održana je sredinom rujna 2010. godine prigodom službenog posjeta ministra Frattinija Zagrebu. O sveobuhvatnosti suradnje govori i cinjenica da je u srpnju prošle godine tijekom službenog posjeta ministra unutarnjih poslova Roberta Maronija Zagrebu potpisan Sporazum o prekogranicnoj policijskoj suradnji.
Poseban zamah bilateralnim odnosima dao je i prvi službeni posjet jednog hrvatskog premijera Italiji u ožujku 2009. godine a iznimno dobri i sadržajni odnosi dviju država potvrdeni su službenom posjetom predsjednika RH Stjepana Mesica predsjedniku TR Giorgiu Napolitanu u studenom 2009. godine, dok se u 2010. godini predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor službeno sastala s predsjednikom Vlade TR Silviom Berlusconijem u Arcoreu, pored Milana.
U duhu postojecih medunarodnih sporazuma se razgovara te rješavaju i preostala bilateralna pitanja proizišla iz istih a susret talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, hrvatskog predsjednika Ive Josipovica i slovenskog predsjednika Danila Türka u Trstu u srpnju 2010. imao je u tom kontekstu visoko simbolicko znacenje, dok je duh pune potvrde prijateljskih odnosa, prevladavanja tema iz prošlosti i okrenutosti suradnji u okviru NATO-a i EU obilježio državni posjet predsjednika Napolitana Zagrebu, u srpnju, i Puli, pocetkom rujna prošle godine.
Posebno znacajno za bilateralne odnose jest oživljavanje parlamentarne suradnje zapoceto prvim uzajamnim službenim posjetima predsjednika Odbora za vanjsku politiku tijekom 2007. godine i koja je dostigla punu potvrdu službenom posjetom predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebica predsjedniku Donjeg doma talijanskog Parlamenta Gianfrancu Finiju, a nastavljena je ranije spomenutim zajednickim posjetom Moliseu i Istri i Rijeci izaslanstava Hrvatske i Italije pri Parlamentarnoj skupštini OESS. Iznimno znacajan bio je i uzvratni posjet predsjednika Donjeg doma talijanskog Parlamenta Gianfranca Finija Zagrebu, te uzvratni posjet potpredsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Odbora za europske integracije, Nevena Mimice, s izaslanstvom Rimu u studenom 2010. godine. Ova je godina zapocela ratifikacijom Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u talijanskom Parlamentu krajem veljace. Plenarnoj sjednici Senata na kojoj se raspravljao i usvojio Ugovor nazocio je predsjednik Hrvatskog sabora, Boris šprem, koji se tom prigodom bilateralno susreo s predsjednikom Senata, Renatom Schifanijem, i predsjednikom Camere, Gianfrancom Finijem. Nakon ratifikacije Pristupnog ugovora, Komisija za vanjske poslove Camere na celu s predsjednikom Stefanom Stefanijem posjetila je Zagreb u ožujku ove godine.
Italija je prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, a posebna pažnja posvecuje se talijanskim ulagacima u proizvodne aktivnosti s izvoznom orijentacijom i to u podrucja od posebnog državnog interesa. Znacajne su i aktivnosti koje trebaju dovesti do znacajnije prisutnosti hrvatskih kvalitetnih proizvoda na zahtjevnom talijanskom tržištu. Politicka, sigurnosna, gospodarska, kulturološka, prometna, ekološka i ostala aktivna suradnja Italije i Hrvatske ima poseban znacaj kada je u pitanju regionalna suradnja, suradnja u podrucju jugoistoka Europe i Sredozemlja. što brže ostvarenje punopravnog clanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji donijet ce novu kvalitetu sadržajnim i prijateljskim odnosima naših zemalja, te dodatni impuls i stabilnost na svim podrucjima suradnje u interesno zajednickom geopolitickom prostoru.
Poseban se impuls suradnji u podrucju gospodarstva i kulture ocekuje i od pojacane koordinirane aktivnosti hrvatskih Generalnih konzulata u Milanu i Trstu, te pocasnih konzula na podrucju Italije, koji u suradnji s Veleposlanstvom djeluju na daljnjem jacanju bilateralnih veza izmedu gradova, te talijanskih regija i hrvatskih županija. Tako su sklopljeni Sporazumi i Protokoli o prijateljstvu i suradnji izmedu Milana i Zagreba u ožujku 2008. godine, Rima i Rijeke u lipnju 2010. godine, Trsta i Rijeke u rujnu prošle godine, Rima i Zagreba sredinom ožujka ove godine te Povelja o bratimljenju Venecije i Dubrovnika u svibnju ove godine.
Povodom obilježavanja 150 godišnjice ujedinjenja Italije i 20 godina hrvatske samostalnosti dodatna potvrda intenziviranih i sadržajnih bilateralnih odnosa izmedu dviju zemalja bilo je i sudjelovanje predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovica, na svecanosti obilježavanja Dana Republike i 150 godišnjice ujedinjenja Italije, 2. lipnja prošle godine.
Priopćenja
