Predsjednik Mesic na Energetskom summitu u Sofiji: Energenti ne smiju služiti za postizanje politickih ciljeva
25. travnja 2009. - Dvodnevni energetski sastanak na vrhu "Prirodni plin za Europu - sigurnost i partnerstvo" završio je u subotu u Bugarskoj bez usvajanja ocekivane zajednicke deklaracije, ali je domacin skupa, bugarski predsjednik Georgi Parvanov rekao da je summit potvrdio politicku odgovornost za energetsku sigurnost u Europi. Prvanov je u završnoj rijeci kazao da sastanak u Sofiji ispunio svoju svrhu - "osigurao dijalog i identificirao dodirne tocke za nove ideje u razvoju eneregetske sigurnosti, koju je potrebno pojacati". Iskazana je volja za traženje zajednickih rješenja mogucih energetskih kriza i utvrdeni temelji za rješenja u kojima su najvažnija suradnja zemalja proizvodaca, tranzitnih zemalja i zemalja potrošaca, rekao je Parvanov.
Predsjednik Mesic na Energetskom summitu u Sofiji: Energenti ne smiju služiti za postizanje politickih ciljeva
25. travnja 2009. - Dvodnevni energetski sastanak na vrhu "Prirodni plin za Europu - sigurnost i partnerstvo" završio je u subotu u Bugarskoj bez usvajanja ocekivane zajednicke deklaracije, ali je domacin skupa, bugarski predsjednik Georgi Parvanov rekao da je summit potvrdio politicku odgovornost za energetsku sigurnost u Europi.
Prvanov je u završnoj rijeci kazao da sastanak u Sofiji ispunio svoju svrhu - "osigurao dijalog i identificirao dodirne tocke za nove ideje u razvoju eneregetske sigurnosti, koju je potrebno pojacati".
Iskazana je volja za traženje zajednickih rješenja mogucih energetskih kriza i utvrdeni temelji za rješenja u kojima su najvažnija suradnja zemalja proizvodaca, tranzitnih zemalja i zemalja potrošaca, rekao je Parvanov.
Naglasio je kako su se na summitu pocela približavati zasad suprostavljena stajališta oko razvojnih plinskih projekata u južnoj Europi. Radi se o gradnji plinovoda Južni tok koji forsira Rusija, a kritizira ga EU zbog straha da ce on samo povecati ovisnost Europe o ruskom plinu, i plinovoda Nabucco koji ima potporu Bruxellesa i SAD-a i predvida dopremu plina iz Kaspijske regije prema Europi.
Na summitu u Bugarskoj sudjelovao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesic koji je u petak na plenarnoj sjednici naglasio da energija i energenti ne smiju služiti kao sredstvo postizanja politickih ciljeva ili kao sredstvo za bilo kakve pritiske.
24. travnja 2009. - Energija i energenti ne smiju služiti kao sredstvo postizanja politickih ciljeva ili kao sredstvo za bilo kakve pritiske, rekao je u petak u Sofiji hrvatski predsjednik Stjepan Mesic.
Mesic sudjeluje u radu dvodnevnog summita "Prirodni plin za Europu - sigurnost i partnerstvo", a na prvoj plenarnoj sjednici u petak poslijepodne govorio je o problemima vezanim uz energiju i energente.
"Na slobodnome tržištu nikakve zapreke ne smiju sprjecavati pristup energiji i distributivnim mrežama. Niti proizvodaci, niti potrošaci energije, baš kao ni tranzitne zemlje nece koristiti energiju odnosno energente kao sredstva za postizanje politickih ciljeva ili za politicke, odnosno druge pritiske", kazao je hrvatski predsjednik.
Mesic je istaknuo i potrebu stvaranja uvjeta za zdravu konkurenciju, koja bi trebala ojacati tržište i povecati sigurnost potrošaca.
"Hrvatska snažno podržava nastojanja da se uspostavi stabilan, transparentan, pravedan i djelotvoran pravni i regulatorni sustav, koji ce osigurati da se svi bezrezervno pridržavaju sklopljenih ugovora", nastavio je Mesic, te podsjetio da je summit u Sofiji nastavak slicnog skupa održanog prije dvije godine u Hrvatskoj.
"Izgradnja i korištenje naftovoda i plinovoda, kao i transport i opskrba energentima i energijom na druge nacine, moraju se ostvarivati tako da ce na optimalan nacin pomiriti s jedne strane potrebu osiguranja neprekidne opskrbe i neometanog pristupa tržištima, a s druge strane nužnost zaštite prirode kao osnove egzistencije ljudske vrste", zakljucio je Mesic.
Hrvatski predsjednik u subotu ce sudjelovati u radu summita kada bi trebao biti usvojen zajednicki dokument koji ce utvrditi osnove za vodenje buduceg dijaloga o energetskoj sigurnosti.
Mesic bi se u subotu trebao sastati s bugarskim predsjednikom Prvanovim, turskim predsjednikom Abdulahom Guellom, predsjedavajucim Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovicem te srpskim predsjednikom Borisom Tadicem.
Energetsko strateško partnerstvo na regionalnoj i globalnoj razini veoma je važno za rješavanje energetske krize, rekao je u petak u Sofiji bugarski predsjednik Georgij Prvanov otvarajuci summit "Prirodni plin za Europu: sigurnost i partnerstvo".
Bugarska je u petak i subotu domacin energetskog summita na kojem sudjeluju predstavnici 28 zemalja, kao i predstavnici EU-a, SAD-a i predstavnici velikih nacionalnih tvrtki medu kojima i ruski Gazprom, francuski Gaz de France, katarski Gas i talijanski ENI. Hrvatsku predstavlja predsjednik Stjepan Mesic.
Energetsko strateško partnerstvo na regionalnoj i globalnoj razini od velike je važnosti za rješavanje energetske krize, rekao je Prvanov dodajuci da svijet mora pokazati politicku volju i spremnost za osiguravanje opskrbe energentima.
S tim u vezi važno je razviti i jedinstveno tržište energenata u sljedecih deset godina, nastavio je, dodajuci kako se nada da ce se kljucna rješenja mogucih energetskih kriza pronaci upravo na summitu u Sofiji. Sudionike summita pozdravio je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso koji je u pozdravnom govoru takoder istaknuo važnost sigurnosti opskrbe energentima.
Energetski summit u glavnom gradu Bugarske dio je bugarskih napora prema aktivnom i obostranom dijalogu zemalja podrucja Crnog mora, Kaspijskog mora, središnje Azije, Bliskog istoka i EU. Sastanak u Sofiji svojevrstan je nastavak energetskog summita održanog u lipnju 2007. godine u Zagrebu.
Svoj dolazak na sastanak u Sofiju u posljednji je trenutak otkazao ruski premijer Vladimir Putin, jer po rijecima potpredsjednika bugarske vlade i ministra vanjskih poslova Ivaila Kalfina ruska strana Putinov posjet Sofiji povezuje s potpisivanjem sporazuma o projektu Južni tok, a o tome još nije postignut dogovor na razini strucnjaka.
SAD i EU u više su navrata kritizirali Gazpromov projekt Južni tok vrijedan 10 milijarda eura, izražavajuci strahovanja da bi on mogao samo povecati ovisnost Europe o ruskom plinu. Bruxelles podržava drugi projekt Nabucco, koji predvida dopremu plina iz Kaspijske regije prema Europi.
Na summitu u Sofiji bi, po najavama, trebao biti prihvacen zajednicki dokument koji ce utvrditi osnove za vodenje buduceg dijaloga o energetskoj sigurnosti.
Prije samog pocetka summita predsjednik Mesic je naglasio kako se "svijet suocava s više kriza pa tako i s energetskom i zato je važno da dode do konsenzusa koji ocekujemo upravo na ovom summitu a to znaci da se dogovore zemlje koje proizvode i izvoze energente i one koji su potrošaci".
"Ocekujem dobre poruke s ovog summita iako mi je žao što svi pozvani nisu došli u Sofiju, ali svi su poslali svoje predstavnike i ocekujem pozitivne rezultate", kazao je Mesic.
Ruski premijer Vladimir Putin u posljednji je trenutak otkazao svoje sudjelovanje na summitu u glavnom gradu Bugarske.
"Bilo bi dobro da je premijer Putin danas s nama, ali ruski predstavnici ce iznijeti svoje stavove", ocijenio je Mesic, komentirajuci vijest da je ruski premijer u posljednji trenutak otkazao svoje sudjelovanje na summitu.
"Hrvatska na summitu nece zauzimati poseban stav, ali za nas je važno da jedan od pravaca (dostave energenata) ide preko Hrvatske. Taj je pravac kroz Hrvatsku važan zbog naše opskrbe i zbog toga što to znaci rentu koja se dobiva za prolazak energenata", nastavio je.
Mesic se nada da ce s ruskim predstavnikom na summitu razgovarati i o projektu DružbaAdria, jer, kako je rekao, "niti jedna zemlja nije uspjela u svom gospodarstvu ako nema energenata".
U hrvatskom izaslanstvu je i potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polancec koji ce s bugarskom stranom potpisati Memorandum o gospodarskoj suradnji dvaju ministarstava, koji bi trebao definirati buduca podrucja suradnje.
"Hrvatska nacelno podržava ideju projekta DružbaAdria s time da je potrebno napraviti studiju isplativnosti odnosno koristi tog projekta za sve strane", rekao je Polancec, dodajuci da su se Hrvatska i Janaf pripremali za taj projekt.
"Janafov naftovod bit ce reverzibilan od granice s Madarskom do Omišlja u oba smjera, i to do pocetka 2010. godine i tada cemo biti spremni za prometovanje naftom u oba smjera", dodao je.
Odgovarajuci na pitanje zauzima li se Hrvatska za Gazpromov projekt Južnog toka ili za projekt Nabucco, koji predvida dopremu plina iz Kaspijske regije prema Europi, Polancec je rekao da su oba projekta realnost te da mogu biti komplementarni.
"Hrvatska treba imati svoj interes u Južnom toku, a sama trasa kroz koju ce on ici je stvar buducih pregovora prije svega s ruskom stranom", zakljucio je.
Summit u Sofiji zapocet ce u petak poslijepodne prvom plenarnom sjednicom, a tijekom rada trebao bi biti usvojen zajednicki dokument koji ce utvrditi osnove za vodenje buduceg dijaloga o energetskoj sigurnosti.
Na summitu u Sofiji sudjeluje 28 zemalja, a po najavama na najvišoj razini bit ce predstavljene Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Grcka, Crna Gora, Katar, Srbija i Turska. Na sastanku ce sudjelovati i predstavnici EU-a i SAD-a, kao i predstavnici velikih nacionalnih tvrtki, medu kojima su i ruski "Gazprom", francuski "Gaz de France", njemacki RWE, azerbajdžanski SOCAR, katarski "Gas" i talijanski ENI.
Ruski premijer Vladimir Putin u posljednji je trenutak otkazao svoje sudjelovanje na summitu u Sofiji, jer po rijecima potpredsjednika bugarske vlade i ministra vanjskih poslova Ivaila Kalfina "ruska strana Putinov posjet Sofiji povezuje s potpisivanjem sporazuma o projektu Južni tok, a o tome još nije postignut dogovor na razini strucnjaka".
Summit u Sofiji svojevrstan je nastavak energetskog summita održanog u lipnju 2007. godine u Zagrebu. U završnoj izjavi zagrebackog sastanka istaknuto je da se "proizvodaci i potrošaci energije, kao ni tranzitne zemlje, nece koristiti energijom kao sredstvom za postizanje politickih ciljeva".
Visoki dužnosnici zemalja jugoistocne Europe takoder su istaknuli važnost diversifikacije izvora i distributivnih pravaca, važnost proširenja mreže naftovoda i plinovoda koji ce biti od opce koristi za sve zemlje koje povezuju, a zauzeli su se i za ocuvanje okoliša.
Na summitu u Sofiji bi, po najavama, trebao biti prihvacen zajednicki dokument koji ce utvrditi osnove za vodenje buduceg dijaloga o energetskoj sigurnosti.
Priopćenja
