Utjecaj ulaska Republike Hrvatske
u Europsku uniju na Bosnu i Hercegovinu
Izlaganje gde Alenke Hudek, ministrice savjetnice u VRH u Sarajevu na tematskom Forumu DEI-a
Utjecaj ulaska Republike Hrvatske
u Europsku uniju na Bosnu i Hercegovinu
Bihac, 13. lipnja 2013.
Najprije bih se željela zahvaliti Direkciji za europske integracije na pozivu za sudjelovanjem na tematskim forumima. Podržavamo takav oblik komunikacije jer je neobicno važno da se gradane informira o tome što je to Europska unija i što donosi clanstvo u njoj. A isto tako i što donosi clanstvo susjeda s kojim dijelimo 1001 kilometar zajednicke granice.
Najprije bih rekla nešto o pregovarackom procesu Hrvatske. Proces pristupanja bio je jednako važan kao i samo clanstvo u EU, znacio je reforme, a clanstvo znaci sposobnost funkcioniranja u Uniji. Prošlog petka Bundesrat, gornji dom njemackog parlamenta je ratificirao hrvatski pristupni ugovor cime je proces ratifikacije završen u svih 27 DC EU.
Hrvatski pristupni proces bio je specifican po mnogo cemu, bio je složeniji od procesa koje su prošle zemlje prethodnog kruga proširenja tako da možemo reci da Hrvatska ulazi u EU pripremljena kao niti jedna zemlja prije nas.
Koje su to bile novine u našem pregovarackom procesu?
- suspenzivna klauzula – u slucaju ozbiljne i trajne povrede temeljnih prava i sloboda
- mjerila (benchmarking) – uvjeti za otvaranje i zatvaranje poglavlja
- pracenje (monitoring) – nakon privremenog zatvaranja poglavlja, kao i cjelokupnih pregovora
- nema utvrdivanja datuma pristupanja do samog kraja pregovora (nema garancija, otvoreni proces)
Naš pregovaracki proces u brojkama.
- bilo je ukupno 35 poglavlja, 400 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja,
- prošlo je 10 godina od predaje zahtjeva za clanstvo u EU (21.3.2003.),
- 12 godina je prošlo od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (29.10.2001.),
- 9 godina od dobivanja avis-a i statusa kandidata (18.6.2004.)
- 7,5 godina od otvaranja pregovora o pristupanju RH Europskoj uniji,
- 1500 strucnjaka je sudjelovalo u pregovorima, prevedeno je 160000 stranica,
- a 22.01. 2012. održan je referendum za ulazak u EU na kojem je 66.27% gradana glasovalo ZA clanstvo.
Koje su bile koristi pregovarackog procesa za Hrvatsku? Prije svega, pregovori su bili motivirajuci faktor za proces reformi kako bi se dostigle razine razvoja u skladu s najvišim europskim standardima. Nacionalno zakonodavstvo je uskladeno sa zakonodavstvom EU, ostvaren je napredak u izgradnji institucija. Provedene su sveobuhvatne reforme u podrucju pravosuda koje su rezultirale jacanjem neovisnosti i profesionalnosti u sudstvu, smanjenjem broja neriješenih predmeta te borbom protiv svih oblika korupcije.
što znaci clanstvo RH u EU za poslovni sektor? Za poslovni sektor clanstvo RH u EU znaci pristup tržištu od 500 milijuna potrošaca, ukidanje carina i carinskih kontrola te ostalih prepreka u trgovini izmedu RH i EU (ubrzava se i pojeftinjuje protok roba). Proizvodi koji su dobili certifikat u RH bit ce prihvaceni u EU.
S druge strane, cinjenica da je konkurencija u EU jaca bit ce izazov za hrvatske proizvodace, ali to ce donijeti i koristi za potrošace zbog podizanja kvalitete proizvoda i usluga. Hrvatska se povlaci iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini s trecim zemljama (CEFTA, EFTA, Turska i dr.) i pristupa trgovinskim ugovorima izmedu EU i trecih zemalja (SSP izmedu EU i BiH, preferencijalni trgovinski aranžmani EU sa zemljama Mediterana).
I sada najvažnija tema za nas ovdje – što znaci ulazak Hrvatske u EU za odnose s Bosnom i Hercegovinom.
Sigurno je da ce se suradnja u mnogim podrucjima naci pred novim izazovima, ali prije svega treba reci da nas ceka izvanredna prilika koju treba iskoristiti jer najvažniji politicki i gospodarski partner BiH ulazi u EU. Takoder Hrvatska ce nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na putu europskih i euroatlantskih integracija i biti direktni zagovornik proširenja u institucijama EU. Slobodno se može reci kako nijednoj zemlji nije više u interesu da Bosna i Hercegovina postane clanica EU nego što je to u interesu Hrvatske. Znaci, ulaskom u EU Hrvatska ne odlazi s Balkana kako se to ponekad kaže, vec ce nastaviti razvijati odnose s Bosnom i Hercegovinom u duhu europskog partnerstva i sa željom da kvaliteta tih odnosa donese konkretne koristi gradanima naših zemalja.
Najprije bih rekla nekoliko rijeci o onome što smo do sada postignuli u zajednickim pripremama za clanstvo Hrvatske u EU.
U okviru trilateralnih razgovora Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Europske komisije postigli smo visok stupanj razumijevanja o ucincima clanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. U kontekstu clanstva Hrvatska ima obavezu prilagoditi svoje zakonodavstvo propisima i standardima EU, ukljucujuci i pitanje nadzora i kontrole državne granice. S punim razumijevanjem gledamo na izazove koji u tom smislu stoje pred Bosnom i Hercegovinom te smo se pred državama clanicama založili, zajedno s Bosnom i Hercegovinom da državljani Bosne i Hercegovine zadrže mogucnost prijelaza hrvatske granice koristeci osobne iskaznice i nakon ulaska Hrvatske u EU. Odluka o tome je na državama clanicama EU.
Od 1. srpnja Hrvatska ce morati u potpunosti primijeniti pravnu stecevinu Europske unije u podrucju sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike. Uzimajuci u obzir interese Bosne i Hercegovine, koja u tom podrucju još nije postigla standarde EU za vecinu proizvoda, pokrenuli smo u suradnji s Europskom komisijom razradu modela koji bi omogucio da se EU-nesukladni proizvodi iz Bosne i Hercegovine mogu uvoziti i prodavati na tržištu Republike Hrvatske tijekom prijelaznog razdoblja od jedne godine nakon ulaska Hrvatske u EU.
Uzimajuci u obzir znacaj zadržavanja trgovinskih tokova Bosne i Hercegovine s državama koje nisu clanice EU, zajedno s Europskom komisijom založili smo se za izmjenu relevantnog pravnog okvira EU koji bi omogucio tranzit EU-nesukladnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine preko teritorija Republike Hrvatske do Luke Ploce prema trecim zemljama.
Predvidjeli smo i mogucnost uspostave i treceg BIP-a na granicnom prijelazu Licko Petrovo Selo- Izacic kad se za to ostvare gospodarski uvjeti i europski standardi. Za kontrolu tržišnih standarda za odredene vrste voca i povrca, uz dva BIP-a (Stara Gradiška i Metkovic II) omogucit cemo da se kontrola obavlja na dodatne cetiri lokacije – granicnim prijelazima Županja – Orašje, Vinjani Donji – Gorica, Licko Petrovo Selo – Izacic i Gornji Brgat – Ivanica.
Uložilo smo znacajna financijska sredstva da se granicni prijelazi s inspekcijskim službama tzv. BIP-ovi, opreme na vrijeme i u skladu s najsuvremenijim standardima i na taj nacin osigurali smo sve uvjete da se nastavi nesmetani izvoz proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla iz Bosne i Hercegovine u zemlje EU. Isto tako, osigurali smo uvjete za rad granicnih službi Bosne i Hercegovine u prostorima novosagradenih granicnih prijelaza Klek – Neum I i Zaton Doli – Neum II.
Podršku Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu pružamo i putem prenošenja znanja i iskustava iz pregovarackog procesa. U tome smo ostvarili odlicnu suradnju Centra izvrsnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s Direkcijom za europske integracije Vijeca ministara Bosne i Hercegovine. Od rujna 2012. smo organizirali šest seminara o pitanjima vezanima za sigurnost hrane, tržišno natjecanje, pravosude i unutarnje poslove, prijevod pravne stecevine EU i upravljanje fondovima EU. U ponedjeljak pripremamo seminar o veterinarstvu koji ce biti održan u Banja Luci. Uvjereni smo da ce sve navedene aktivnosti doprinijeti ublažavanju eventualnih negativnih utjecaja. Isto tako, nadamo se da cemo nastaviti ovakav konstruktivni pristup i iskoristiti brojne nove mogucnosti koje su pred nama nakon 1. srpnja.
što nam je ostalo za odraditi? Ušli smo u završnu fazu usuglašavanja u vezi s novim Ugovorom o granicnim prijelazima i novim Sporazumom o pogranicnom prometu koje bismo trebali potpisati do ulaska RH u EU. Isto tako, nadamo se da ce pregovori o trgovinskom režimu nakon 1. srpnja 2013. koje Europska komisija vodi s pojedinim zemljama CEFTA-e, pa tako i s BiH, u ime RH, završiti što prije i omogucili održavanje tradicionalnih trgovinskih tokova, odnosno daljnje unapredenje tradicionalno dobrih trgovinskih odnosa.
Na kraju bih željela reci i par rijeci i o važnosti prekogranicne suradnje za regionalni razvoj obje zemlje s obzirom na duljinu zajednicke granice. Ova suradnja se odvija u sklopu programa IPA komponente II (2007.-2013.), a ukupni iznos za projekte u okviru ovog programa je 5.400.000 eura. Projekti koji se financiraju iz ovog fonda odnose se na važna podrucja razvoja za obje zemlja kao što su razvoj zajednicke turisticke ponude i poduzetništva, gospodarska suradnja, zaštita okoliša i prirode, poboljšanje kvalitete života i socijalnu koheziju, institucionalnu suradnju, razvoj socijalnih i zdravstvenih mreža, kulturni razvoj i razvoj ljudskih potencijala. Vjerujemo da ce našim ulaskom u EU mogucnosti i financijska sredstva za tu vrstu suradnje biti još veci.
Završno, željela bih poruciti da ovo nije prvo proširenje Europske unije te da je situacija u kojoj se sada nalaze Hrvatska i Bosna i Hercegovina videna vec više puta. Hrvatska je bila u situaciji u kojoj se sada nalazi Bosna i Hercegovina i uvjerili smo se da je ulazak naših susjeda pozitivno utjecao na nas, pomogao nam da ubrzamo put usvajanja europskih standarda i da udemo u EU spremniji. Nadamo se da ce ulazak Hrvatske u Europsku uniju imati isti pozitivni utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, kao i na ostale zemlje u regiji.
Priopćenja
