Treci entitet se koristi kao sredstvo pritiska na Hrvate
Hrvatska ulazi u Europsku uniju za dvadesetak dana što je velika nepoznanica kako za same vlasti u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Postoje brojna prakticna pitanja koja još nisu riješena. O tome i o politickim prijeporima u BiH govori veleposlanik RH u BiH Tonci Stanicic.
Treci entitet se koristi kao sredstvo pritiska na Hrvate
Hrvatska ulazi u Europsku uniju za dvadesetak dana što je velika nepoznanica kako za same vlasti u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Postoje brojna prakticna pitanja koja još nisu riješena. O tome i o politickim prijeporima u BiH govori veleposlanik RH u BiH Tonci Stanicic.
- što nakon ulaska RH u EU ocekuje dvije zemlje, problemi, nesporazumi ili pak dalji napredak odnosa?
Ocekuje nas izvanredna prilika koju treba iskoristiti jer najvažniji politicki i gospodarski partner BiH ulazi u EU. Uostalom, ovo nije prvo proširenje EU i mnogo je puta u Europi videna situacija u kojoj se sada nalaze Hrvatska i BiH, kao i kada se RH nalazila u položaju u kojem je danas BiH. Ni tada nije bilo problema i nesporazuma jer za to nije bilo razloga i siguran sam da ih nece biti ni u našem slucaju.
Ali, svejedno, vjerojatno je da ce gospodarstvenici s obje strane imati više problema zbog carina i strožeg režima. Promjena režima CEFTA-e izazvala je razlicita reagiranja.
Ulazak Hrvatske u EU i istodobni izlazak iz CEFTA-e treba promatrati cjelovito, u kontekstu mogucnosti koje se za gospodarstvenike iz obiju zemalja, BiH i Hrvatske, otvaraju na ogromnom europskom tržištu, naravno uz uvjet poštovanja europskih standarda kvalitete. Problemi koje spominjete mogli bi privremeno otežati medusobnu trgovinu samo djelomicno, u segmentu izvoza nekih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH koji nisu sukladni EU standardima, i to u razdoblju dok se ti standardi ne dosegnu. Važno je reci da su s obje strane vec poduzeti neki koraci da se navedene teškoce olakšaju. RH i EU su dosad u više navrata pokazale spremnost pomoci BiH u prevladavanju teškoca koje ce nastati ulaskom RH u EU. Izmedu ostalog, poljoprivredno prehrambenim-proizvodima iz BiH omogucen je ostanak na hrvatskom tržištu i nakon 1. sijecnja 2013. godine. Na žalost, to se na odgovarajuci nacin ne reflektira u pregovorima s BiH o adaptaciji trgovinskog protokola SSP-a, kao što se ne vodi dovoljno racuna kako ce clanstvom Hrvatske u EU BiH dobiti snažnog zagovornika europske buducnosti BiH. Hrvatska poduzima konkretne korake kako bi se svi osjetljivi proizvodi mogli i dalje izvoziti iz Bosne i Hercegovine u države Europske unije, naravno pod uvjetom da su u skladu s europskim standardima.
Pregovore o trgovinskom režimu za poljoprivredne proizvode nakon 1. srpnja 2013. godine s pojedinim zemljama CEFTA-e, pa tako i s BiH, u ime RH vodi Europska komisija, a oni se temelje na nacelu zadržavanja tzv. tradicionalne trgovine izmedu BiH i RH i odgovarajucih kvota i koncesija. Kao što sam vec rekao - ovo nije ništa novo. Sve je vec videno. I Hrvatska je bila u istoj situaciji kod prethodnih proširenja, a i EU je isto nacelo uspješno primjenjivala i kod ranijih proširenja. I sada se pregovori s vecinom zemalja CEFTA-e odvijaju bez poteškoca, odnosno s nekim su zemljama pred završetkom, a s nekima su i završeni. U pregovorima s Europskom komisijom BiH traži znacajnu promjenu uvjeta za izvoz nekih proizvoda na tržište EU, prvenstveno šecera, nekih vrsta riba i vina. S druge strane, Europska komisija, kao i kod svih ranijih proširenja, predlaže povecanje tek nekoliko bescarinskih kvota, koje vec postoje prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a u cilju održanja postojece trgovine. Dakle, nije istina da Europska unija traži od BiH da potpuno liberalizira svoje tržište i oslobodi robe iz Hrvatske odnosno EU svih davanja nakon 1. srpnja. Na žalost, vrlo cesto smo svjedoci da se u dijelu medija pogrešno i tendenciozno interpretiraju ti pregovori, što u javnosti izaziva strah i nepovjerenje, a zapravo za to nema nikakvog razloga.
Uostalom i Privremeni trgovinski sporazum izmedu EU i BiH je asimetrican u korist BiH. To znaci da BiH zadržava carine na mnoštvo roba podrijetlom iz EU, a ima bescarinski pristup na 500 milijunsko tržište EU za vecinu svojih roba. Tu mjeru EU primjenjuje od 2000. godine radi pomaganja gospodarskog razvoja BiH.
Na kraju, smatram da nije nevažno podsjetiti kako su u okviru IPA-e predvidena znacajna sredstva potpore za poljoprivredni sektor u BiH. Takoder, Europska unija do sada je izdvojila znatnu financijsku pomoc da bi Bosna i Hercegovina implementirala EU standarde na podrucju sigurnosti hrane, veterinarskog i fitosanitarnog nadzora, što je kljucno za izvoz bh. proizvoda na tržište EU. Jesu li i u kojoj mjeri standardi i usvojeni, drugo je pitanje.
- Problematizira se pitanje prijelaza granice za gradane?
Nema nikakve potrebe za problematiziranjem, naprosto sve ide svojim tijekom. Gradani BiH znaju da od 1. srpnja Hrvatska postaje punopravna clanica Europske unije i da je obvezna primjenjivati sva pravila i standarde EU. To znaci da ce gradani BiH koji imaju biometrijsku bh. putovnicu, a to je putovnica koja se izdaje vec skoro cetiri godine, odnosno od rujna 2009.g. ne trebaju vizu za ulazak u Hrvatsku. Ostaje još za vidjeti kako ce se riješiti pitanje prelaska granice s osobnim iskaznicama. I Hrvatska i BiH napravile su sve potrebne korake kako bi se takav nacin prelaska granice zadržao i nakon 1. srpnja. Ali konacnu odluku moraju zajednicki donijeti sve clanice Europske unije.
- Hoce li Hrvatska u EU biti bosanskohercegovacki lobist i što u tome kontekstu mogu ocekivati i Hrvati, buduci da je do sada medunarodna zajednica u BiH o svim bitnim pitanjima uglavnom bila podijeljena izmedu stajališta Srba i Bošnjaka?
Hrvatska ce nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na putu europskih i euroatlantskih integracija. To znaci da cemo u institucijama EU podržavati clanstvo BiH u EU. Mislim da se slobodno može reci kako nijednoj zemlji nije više u interesu da Bosna i Hercegovina postane clanica EU nego što je to u interesu Hrvatske. Hrvate u BiH vidimo kao jednakopravni konstitutivni narod bez kojeg Bosna i Hercegovina ne bi bila ono što bi trebala biti - demokratska, funkcionirajuca, stabilna i prosperitetna država. Hrvati su za nas i poveznica izmedu naše dvije zemlje i tu njihovu ulogu bi trebalo više koristiti za promicanje europskih vrijednosti i europskog puta BiH.
- Višegodišnja kriza u BiH nakon Daytona doživljava kulminaciju. Vlast je podijeljena, reforme zaostaju, u Europskom parlamentu umalo nije prošla inicijativa da se zemlji uvedu sankcije. Kako krenuti naprijed?
Put euroatlantskih integracija jedini je logican put za BiH. On je jedini logican put za cijelu regiju. I pri tom su vrlo važne reforme u tom procesu jer one služe za izgradnju institucija države i društva. Govorim to iz iskustva Hrvatske koja je prošla dug i težak pristupni proces, ali on se na kraju višestruko isplatio. Postali smo država koja u EU ulazi kao vrlo dobro pripremljena zemlja koja može funkcionirati kao vjerodostojan partner ostalim clanicama Europske unije. Zemlje ove regije imaju veliku priliku preuzeti odgovornost za vlastitu stabilnost, a put prema europskim integracijama je najbolji nacin i jedina logicna opcija. Ako se to shvati, onda je lako doci do dogovora oko niza stvari koje su u zajednickom interesu, gdje svi dobivaju, a nitko ne gubi. Ovo o cemu Vi govorite nazvao bih situacijom u kojoj se 'od stabala ne vidi šuma'. Dijagnoza je odavno postavljena i cesto ponavljana - uski stranacki interesi, ponegdje s dodatkom cimbenika osobne prirode, stavljaju se cesto iznad interesa države i društva.
Inicijativa o kojoj je bilo rijeci u Europskom parlamentu može se nazvati vrlo ozbiljnim upozorenjem i jasnim znakom da medunarodna zajednica gubi strpljenje, a najlošije bi bilo da zaista i izgubi interes. Dakle, preuzimanje odgovornosti za stabilnost vlastite države, i odgovornosti za stabilnost cijele regije, je ono o cemu govore i oni medunarodni cimbenici koji ukazuju da odgovornost leži unutar politicke scene u BiH te da BiH politicari moraju napokon povuci pravi potez, potez koji ce otkociti zapocete procese. Medutim, iako usporedba sa šahom nije sasvim primjerena, nadam se da medunarodni igraci nece ustati od stola. Nadam se i da je moguce ono što u šahu, u kojem se potezi vuku naizmjenicno, nije moguce - povuci istodobno poteze. To takoder znaci da je prisutnost medunarodne zajednice u BiH još uvijek potrebna, posebno imajuci u vidu njenu ulogu posljednjih deset, petnaest godina, utjecaj na politicke procese i funkcioniranje države.
- Jesu li hrvatski politicari Covic i Ljubic krivci što nije došlo do dogovora oko provedbe Sejdic-Finci jer su protiv rješenja koja bi omogucila da Bošnjaci mogu trajno nastaviti birati clanove Predsjedništva?
Nekoliko je cinjenica na koje je potrebno vrlo jasno ukazati. Prvo, za sve objektivne promatrace situacije vezane uz provedbu presude 'Sejdic - Finci', potpuno je jasno da su upravo hrvatski politicki celnici uložili najviše truda u analizu presude, kao i da su decidirano i javno iznosili prijedloge konkretnih rješenja prihvatljivih svima. Ukratko, bili su vrlo konstruktivni, za razliku od nekih koji su, na žalost, samo i iskljucivo kritizirali tude prijedloge, a da u isto vrijeme nisu htjeli ili mogli predložiti vlastite prijedloge. Drugo, upravo su neki od najvažnijih predstavnika medunarodne zajednice, a nakon što nije došlo do dogovora oko provedbe presude 'Sejdic - Finci', prozvali imenom i prezimenom bh. politicke celnike i ukazali na njihovu odgovornost. Pritom, ako ste pažljivo pratili njihove primjedbe, mogli ste vidjeti da su zapravo prozvani svi, a ne samo hrvatski politicki celnici. Trece i, rekao bih, najvažnije, presuda u predmetu 'Sejdic - Finci' nalaže da BiH provede ustavne promjene koje ce uciniti mogucim izbor 'ostalih' na najvažnije politicke dužnosti u državi. Polazeci od temeljnih demokratskih i ustavno-pravnih principa svih suvremenih demokracija zapadnoga tipa, dakle zajednice država ciji clan želi postati i BiH, jest da ustavne promjene ne smiju poremetiti vec uvažavati temelje Ustava. A jedan od temelja Ustava BiH jest položaj konstitutivnih naroda. Prema tome, razgovor o položaju hrvatskoga naroda u kontekstu presude 'Sejdic - Finci' nije stvar politicke (samo)volje ovog ili onog politickog subjekta. Naprosto valja osigurati provedbu presude na nacin koji nece ugroziti temeljna ustavna prava hrvatskoga naroda u BiH. Dakle, potrebno je matematicki precizno izracunati kako odredeno rješenje utjece na provedbu i rezultate izbora.
- Posebni tim strucnjaka koji je angažiralo americko Veleposlanstvo u Sarajevu izradilo je prijedlog promjena u Federaciji. Kako ga komentirate, ali i cinjenicu da se od politicara u BiH nije cuo ozbiljniji komentar na ove prijedloge? Vidite li vi moguce rješenje hrvatsko-bošnjackog spora u Federaciji i kamo bi te reforme trebale voditi?
Svaka ozbiljna inicijativa koja je usmjerena prema uredivanju Federacije BiH na nacin da bude ucinkovita, da s jedne strane omoguci nesmetano odvijanje demokratskih procesa, a s druge strane da za sve one gradane koji žive na njenom podrucju osigura ucinkovitije usluge, gospodarski razvoj i napredak, je dobrodošla. U isto vrijeme, ne treba zaboraviti da je Federacija zajednica tri konstitutivna naroda i ostalih te da kroz dijalog treba doci do rješenja koja ce uvažavati legitimne zahtjeve i potrebe svake strane, ukljucujuci Hrvate. I za Hrvate je to dobra prilika da sudjeluju u izgradnji entiteta koji mora biti i po njihovoj mjeri.
- Je li BiH još uvijek potrebna medunarodna uprava i kako gledate na dalji rad OHR-a?
OHR treba biti u BiH sve dok je potreban, a potreban je dok unutarnja politicka situacija to nalaže i dok ima mogucnosti svojim djelovanjem pozitivno utjecati na politicke procese u državi.
- Kako komentirate optužbe koje zvuce nestvarno, ali ipak postoje, da hrvatski politicari svojim potezima rade na izgradnji treceg entiteta?
I ponovno, ako objektivno promatrate situaciju, vidjet cete da treci entitet najmanje spominju Hrvati. Jednako tako, vidjet cete da se taj pojam uvijek pojavljuje kao sredstvo za nekorektno politicko nadmetanje. Uostalom, nikada se u razgovoru o trecem entitetu nisu sagledavale i objektivno analizirale ni mogucnosti, a ni posljedice uspostave višeentitetske Bosne i Hercegovine. Ukratko, to je više bila dnevno-politicka floskula, nego ozbiljna i argumentirana rasprava. Ono što želim naglasiti jest da Bosne i Hercegovine nema bez hrvatskog naroda, kao što je nema bez ostala dva konstitutivna naroda. Bosna i Hercegovina da bi bila stabilna, što je u kljucnom hrvatskom interesu, mora biti multietnicka država u kojoj ce svi konstitutivni narodi biti jednakopravni na cijelom teritoriju države.
Priopćenja
