Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

PRH Ivo Josipovic: probleme bh Hrvata riješiti stvaranjem društva u kojem ce se svi narodi i gradani osjecati kao kod kuce

IVO JOSIPOVIC: Probleme bh Hrvata riješiti stvaranjem društva u kojem ce se svi narodi i gradani osjecati kao kod kuce. Nametnuta rješenja nisu dugog vijeka. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovic prilikom posjeta Hercegovini 15. travnja 2012. dao je intervju Radiju Herceg-Bosne. Predsjednik Josipovic je na pocetku prokomentirao odlazak u Ljubuški. - Iskoristio sam poziv da dodem u Ljubuški i vidio sam jedno mjesto, jedan grad koji ima optimizam. To je vrlo važno. Vidio sam grad lociran na raskršcu prometnica, koji ima prirodne ljepote i ljude koji znaju i hoce raditi. Posebno je važno da gradani i gradanke Ljubuškoga gledaju prema sutra, prema onim prilikama koje ce njima i cijeloj BiH donijeti hrvatsko clanstvo u EU. Tu ima nekih problema koje zajedno moramo riješiti. To je prvenstveno uspjeh i prilika za Hrvatsku, ali i za BiH, a evo posebno za Ljubuški, koji je idealno smješten na prometnicama i koji bi od buduceg hrvatskog clanstva u EU mogao mnogo profitirati.

IVO JOSIPOVIC: Probleme bh Hrvata riješiti stvaranjem društva u kojem ce se svi narodi i gradani osjecati kao kod kuce. Nametnuta rješenja nisu dugog vijeka. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovic prilikom posjeta Hercegovini 15. travnja 2012. dao je intervju Radiju Herceg-Bosne. Predsjednik Josipovic je na pocetku prokomentirao odlazak u Ljubuški. - Iskoristio sam poziv da dodem u Ljubuški i vidio sam jedno mjesto, jedan grad koji ima optimizam. To je vrlo važno. Vidio sam grad lociran na raskršcu prometnica, koji ima prirodne ljepote i ljude koji znaju i hoce raditi. Posebno je važno da gradani i gradanke Ljubuškoga gledaju prema sutra, prema onim prilikama koje ce njima i cijeloj BiH donijeti hrvatsko clanstvo u EU. Tu ima nekih problema koje zajedno moramo riješiti. To je prvenstveno uspjeh i prilika za Hrvatsku, ali i za BiH, a evo posebno za Ljubuški, koji je idealno smješten na prometnicama i koji bi od buduceg hrvatskog clanstva u EU mogao mnogo profitirati. Kroz Ljubuški se mogu gledati i brojna druga mjesta koja su uz granicu s Hrvatskom? Sigurno. Ono što je svima nama želja je da ova granica ne bude mjesto koje razdvaja, vec mjesto spajanja i upravo na tome trebamo raditi. Znamo da imate tehnicki problem s granicnim prijelazima namijenjenih prometu mesa i mesnih proizvoda. Njih bi moglo biti više, ali moramo svi raditi kako bi se postigli standardi potrebni da bi EU otvorio još neki dodatni prijelaz. Ja sam siguran da cemo naci najbolji nacin da gradani BiH novu-staru granicu ne vide kao prepreku, vec kao mjesto dodira, spajanja i mjesto preko kojeg se lako prelazi iz BiH u Hrvatsku i obrnuto. U Mostaru su planirani Vaši brojni susreti s predstavnicima vjerskih i kulturnih institucija, kao i prisustvo na otvorenju Mostarskog proljeca i Parka nobelovaca. Zašto ste za ovaj posjet odabrali upravo ove aktivnosti? Kada je rijec o susretu s vjerskim liderima, danas je prilika da po prvi put susretnem biskupa Perica i vladiku Grigorija, a imao sam cast i priliku ranije susresti muftiju Smajkica. Ovo je prilika i da pravoslavnim vjernicima cestitam Vaskrs, a osim toga ovo je prilika da nazocim i važnim kulturnim dogadajima. Odabrao sam danas posjetiti Mostar, jer Hrvatska s jedne strane pomaže kulturne manifestacije u Mostaru i drugim gradovima u BiH i kultura je medij koji spaja naše dvije države. Isto tako, cinjenica da dolazim iz nepolitickih razloga, u jedan prijateljski posjet gradu Mostaru, govori o tome kako su odnosi BiH i Hrvatske dobri. Moram istaci kako su i politicki dužnosnici iz BiH, clanovi Predsjedništva i drugi, cesto u Hrvatskoj, i formalno i neformalno. Oni su puno cešce u Hrvatskoj, nego mi u BiH i nema razloga da kao što ja odlazim na kulturne manifestacije u Sloveniju, i kao što slovenski predsjednik ili clanovi Predsjedništva BiH dolaze u Hrvatsku, da i vodeci politicari iz Hrvatske ne dolaze u BiH. To je znak prijateljstva i medu državama i medu narodima. Hoce li se možda i ovaj put netko osjetiti uskracenim za Vaš posjet? Koliko cesto dobivate pozive za dolazak u BiH? Vrlo cesto. Prema broju poziva, u BiH mogao bih biti barem jednom mjesecno i to širom BiH. Vi znate da sam ja do sada bio u skoro svim dijelovima BiH i vrlo radu cu otici ponovno i u Sarajevo, i u Banju Luku, i u Posavinu, i u središnju Bosnu, a i ovdje sam cesto. Mislim da je to dobro, isto kao što je dobro da i lideri iz BiH dolaze u sve dijelove Hrvatske, neki i ljetuju u Hrvatskoj. Gospodin Komšic je bio na skijaškom natjecanju na Sljemenu, gospodin Izetbegovic je cesto u Dubrovniku i mislim da je to znak dobrih odnosa i optimizma da probleme koje imamo medu državama uspješno rješavamo. Vaši cesti dolasci su sigurno shvaceni kao pokušaji da pomognete stabilizaciji politickih prilika u BiH. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima? Odnosi u BiH su u prvom redu stvar politicara, naroda i gradana u BiH i svi mi drugi, ako trebate našu pomoc, možemo biti tu, ali konacno rješenje može biti samo ono koje vi ovdje dogovorite. Formiranje Vijeca ministara je jedan dobar znak, a vidim da su se otvorili i neki novi razgovori o unutarnjim procesima u BiH. Ja vam kao susjed i prijatelj mogu reci da je Hrvatskoj strateški interes da BiH bude harmonicna, uspješna država u kojoj ce i narodi i gradani biti zadovoljni i koja ce nama susjedima biti dobar partner. Mi u Hrvatskoj kao strateški cilj naše vanjske politike imamo pomoc susjedima, a posebno BiH kao našem najvažnijem susjedu želimo pomoci u euroatlantskim integracijama. Kao što su nama naši prijatelji iz EU i NATO-a pomagali da ispunimo sve uvjete, tako cemo i mi sigurno pomoci vama onoliko koliko vi to budete htjeli. Mi sada imamo i neka pozitivna iskustva i svakako cemo pomoci onoliko koliko budemo mogli da BiH završi svoj europski put. Nije uvijek lako ispuniti uvjete, jer nekada diraju u neke navike koje smo stvorili, ali smo kroz to prošli i siguran sam da cete i vi kao i mi moci reci da ste kroz pregovore s EU postali bolja i kvalitetnija država. Vas se cesto percipira kao politicara i državnika koji zagovara skladan život svih naroda i država na podrucju jugoistocne Europe. Prijaju li Vam takve ocjene? Drago mi je što me se dominantno na taj nacin percipira, ali nema napretka i dobrih rezultata bez partnera i ja više volim izraz partnerstvo, nego liderstvo. Doista, imam sada vec i prijatelja i medu politickim celnicima u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Sloveniji i mogu reci da nisam jedini koji ima istu ambiciju. što više mira, što više prijateljstva, što više suradnje. Evo i ovdje vidim da ima nekih novih gospodarskih projekata koji omogucavaju zapošljavanje, vidim jedan novi znak optimizma i mislim da je politickim liderima jedna od glavnih zadaca da to bude jedan realni optimizam, jer društva koja nisu imala optimizam i samopouzdanje nisu uspjela. Kako Vi vidite stavove medunarodne zajednice prema neravnopravnom položaju Hrvata u BiH? Vidim da se medu politickim liderima naroda u BiH gradi konsenzus oko toga kako riješiti probleme koje Hrvati osjecaju i mislim da je jedno harmonicno društvo u kojem se svaki gradanin i narod osjecaju kao kuci, kljuc uspjeha BiH. Medunarodna zajednica je tu da bude servis, a ne da namece rješenje. Iskustva pokazuju da sva rješenja nametnuta iz vana ne traju dugo. Najbolje je i ja vjerujem da ce lideri u BiH naci mudro i pravicno rješenje i da ce BiH postici jednu unutarnju harmoniju i kvalificirati se za EU. Kako vidite rješenje neravnopravnosti Hrvata u BiH? Treba li BiH novi izborni zakon? Pa to svi govore i nije potrebno da to istice netko sa stane. Moram priznati da još nisam sreo politicara iz BiH, bez obzira iz kojeg naroda, da nije prepoznao problem kojeg treba riješiti. Naravno, sada treba pronaci najbolje i najprakticnije rješenje i ponovno isticem da to rješenje najbolje vi u BiH možete naci. U Mostaru se sastajete s vjerskim poglavarima. Kolika je uloga vjerskih zajednica u rješavanju pitanja ravnopravnosti naroda i uopce njihovo sudjelovanje u politickom životu zemlje? Uloga vjerskih zajednica i njihovih lidera ovisi od zemlje do zemlje. Vrlo su razlicita iskustva. Ocito je u BiH uloga vjerskih zajednica vrlo važna. Ja sam imao priliku susresti se s liderima sve tri najvece konfesije, ali i drugima, koje ne smijemo zaboraviti iako su malobrojniji. Mogu reci da je opca želja da se nade jedan razuman kompromis. Mi smo u Hrvatskoj u znatno drugacijoj situaciji, ali jedno od nacela da svatko prakticira one obicaje koji su dio njegove tradicije i kulture, ali svakako i nacelo da ono što želite za sebe morate omoguciti i drugima. Upravo u tom nacelu je možda i rješenje mnogih nesporazuma koji postoje. U svakom slucaju, vjerske zajednice u BiH imaju veliku ulogu i mogu mnogo doprinijeti pomirenju i uspostavi kvalitetnijih odnosa medu ljudima. Stvar sekularnih država je da nadu pravu mjeru utjecaja vjerskih zajednica na gradanski život. Ima li hrvatski narod u BiH dovoljno jaku politicku elitu koja se može nositi s izazovima pred kojima se nalazi taj narod? Svaki narod, pa i hrvatski narod u BiH, kao dio svog razvoja mora graditi i politicke elite. Mi u Hrvatskoj se u zadnje vrijeme u strankama trudimo promovirati mlade i obrazovane ljude, koji imaju i svoje politicke, ali i strucne karijere i imaju što za reci u društvu. Naravno, afirmacija novih mladih ljudi traži i odredenu politicku kulturu. To se gradi i volio bih i u Hrvatskoj i u BiH i u drugim zemljama vidjeti mlade ljude spremne na novi nacin razmišljanja i na gradnju povjerenja i mira medu državama i narodima. Je li hrvatski narod u BiH dovoljno nacionalno integriran da se prepoznaju nužnosti bolje suradnje i razumijevanja Hrvata iz Hercegovine, središnje Bosne, Posavine i drugih dijelova BiH? O tome postoje razlicita mišljenja i razlicita iskustva ljudi iz raznih dijelova BiH. Na politickim liderima u BiH je da nadu pravu mjeru i integriranosti i specificnosti pojedinih regija i krajeva u BiH. Iskustva su i od prije neovisnosti naših država prilicno razlicita i ona generiraju i razlicita ocekivanja. Iz odredenih politickih i medijskih krugova, posebno onih sarajevskih, prema Vama je vodena jedna vrsta kampanje zbog stavova koje ste iznosili o položaju Hrvata u BiH. Je li ona smanjena nakon formiranja vlasti? Priroda je demokratskih medija da razlicito gledaju na razlicite politicke fenomene. I u Hrvatskoj me kritiziraju, pa zašto ne bi i drugdje. No, ono što je najvažnije je da politika koju sam promovirao od prvog dana svog mandata je politika pomirenja medu državama, medu narodima. Na kraju krajeva, s vodecim politicarima u BiH sam podržao nacelo jednakopravnosti naroda, i vjerujem da je sve to prihvatljivo za sve. Ponovno podvlacim da niti ja, niti hrvatska kao država, nemamo namjeru miješati se u to kako ce se taj opceprihvaceni princip ostvariti, Za to postoji domaca politicka arena. Prema tome, povremeni kriticki natpisi tu i tamo su dio demokracije. Dogodila se i promjena vlasti u Hrvatskoj. Je li s tom promjenom došlo i do promjene politike Hrvatske prema BiH? Ja mislim da postoji jedan kontinuitet u toj politici, barem otkada sam ja kao sukreator vanjske politike, sudjelovati u tome. Kao sukreator vanjske politike i s bivšom i s ovom vladom imam iste ili slicne poglede prema BiH. Smatram da tu postoji kontinuitet, iako bismo mogli govoriti o nekim nijansama, ali to pokazuje jednu zrelost hrvatske politicke scene da o pitanjima koja jesu naš važan nacionalni interes, a odnos prema BiH i drugim susjedima to jeste, imamo usuglašena stajališta i kontinuitet. I ustavna obveza je briga za Hrvate izvan Hrvatske? Tako je. Sada je imenovana i voditeljica Ureda za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske i cini mi se da je to jedan dobar korak naprijed u tom kontinuitetu koji postoji. Sve se cešce govori o promjeni Daytonskog sporazuma. Kakav je Vaš stav o tome? Treba li mijenjati taj sporazum? Sve te price treba li nešto promijeniti i kako to napraviti ovise od toga postoji li u BiH konsenzus o tome kako stvari treba urediti. Konsenzus koji vi postignete o bilo kojem pitanju, pa i o ustavnom uredenju BiH, ono je koje ce odgovoriti na pitanje treba li mijenjati Dayton. Vratit cu se na ono što sam rekao ranije, a to je da mi se cini kako politicari iz svih naroda i svih vecih stranaka idu prema jednom konsezusu i mislim da je to dobro. Hrvatska je pred vratima EU-a. Smatrate li da ce ulaskom Hrvatske u Uniju jedan dio Hrvata iseliti iz BiH? Ne vidim razloga za to. Znate da jedan veliki broj gradana BiH, i to ne samo Hrvata, ima hrvatsku putovnicu, ali ja ne vjerujem da ce oni iseliti. Oni ce imati neke bolje mogucnosti kretanja, korištenja onih prava koje imaju hrvatski državljani u EU. Ali uzeti kufer i otici u Zagreb, Milano, Budimpeštu ili Helsinki, nije tako lako. Mislim da ce ljudi koji imaju što ponuditi sebi, svojoj obitelji i domovini, na isti ce nacin gledati svoju buducnost sada i sutra. Važno je da hrvatsko clanstvo u EU nece biti zapreka za komunikaciju i da nece doci do vecih poremecaja ni u demografskim, ni u prometnim, ni u migracijskim ni u bilo kojim drugim odrednicama ove regije. Novu situaciju trebamo shvatiti kao priliku za gradenje jacih odnosa, a ne zidova. To ovisi samo od naše pameti i mudrosti. Hoce li eventualno doci u pitanje dvojno državljanstvo? Ne. U Hrvatskoj to nikada nije bilo upitno. U BiH postoje strahovi da ce se hrvatski ulazak u EU negativno odraziti na bh. gospodarstvo. što Vi mislite o tome? Hrvatsko clanstvo u EU je prilika i za susjede, a posebno za BiH. Mi imamo tisucu kilometara zajednicke granice. Ako budemo pametni i ako budemo znali urediti naše odnose, ta granica ce biti benefit i za Hrvatsku i za BiH. Ako ne budemo mudri i ne uredimo svoje ekonomske odnose na fleksibilan i dobar nacin, onda ce nam biti loše, ali sve ovisi o nama. Boje se cesto ljudi da ce biti problem ulaziti iz BiH u Hrvatsku. Nema razloga za to. Hrvatska nije bila u EU, pa su naši gradani samo s osobnom iskaznicom ulazili i u Sloveniju, i u Italiju, i u Madarsku. Samo treba naci pravi aranžman. Još jednom isticem da mnogo državljana BiH ima hrvatsku putovnicu, i to je i za njih prilika. To što gradani Hrvatske sve masovnije dolaze povoljnije kupovati odredene robe u BiH je li to svojevrsni alarm upozorenja Hrvatskoj? Sigurno da nam je to upozorenje da razmislimo o opterecenjima koje ima naša proizvodnja i gospodarske djelatnosti. Vidimo da se cesto mijenjaju ti odnosi, pa malo mi idemo Slovencima kupovati, pa smo malo dolazili u BiH, pa je bilo obrnutih situacija i vremena kada su iz drugih zemalja dolazili u Hrvatsku kupovati. Kad udemo u EU to ce se manje-više nivelirati, ali ovakvi signali o kojima govorite jesu povod da se razmisli zašto su neki proizvodi, pa cak i oni iz Hrvatske, ovdje ili u Madarskoj jeftiniji, nego u Hrvatskoj. To govori o nekim našim problemima koje moramo mi u Hrvatskoj riješiti. Na koji nacin ce Hrvatska pružiti pomoc BiH na njenom putu prema EU? Tu bih naveo dvije razine. Jedna je politicka i Hrvatska ce sutra sjediti ravnopravno s drugim clanicama EU. Bit ce u prilici politickim sredstvima, svojim glasom i raspravama utjecati na odluke koje ce se donositi vezano za clanstvo BiH u EU i na politickoj razini cete imati našu punu podršku. S druge strane, postoji tehnicka razina, kako napraviti neke zakone, kako ispuniti neke aplikacije, kako strateški razmišljati. Mi smo tu imali veliku pomoc nekih zemalja koje su ranije postale clanice EU i sada sve to naše iskustvo stavljamo vam na raspolaganje, a na BiH je koliko ce htjeti ili trebati to naše iskustvo. Može li zakon kojim se poništava validnost srbijanskih optužnica za ratne zlocine uspostaviti novu praksu u odnosima zemalja regije i u kojoj mjeri je to bio predizborni zakon? Ja sam od Ustavnog suda RH tražio da ispita ustavnost tog zakona i cim sam to tražio znaci kako smatram da je neustavan. S druge strane, on je štetan, ne samo zato što je to i EU zakljucio, vec je štetan i za gradane Hrvatske, za branitelje. Takav zakon vodi praksi u kojoj naši gradani kada prelaze granicu ne znaju hoce li se moci vratiti ili ce ih netko uhititi. Prema tome, mislim da je puno bolje imati jedan uhodan sustav, koji je dijelom vec i uspostavljen suradnjom odvjetništava iz Hrvatske i Srbije, medusobnog informiranja i ustupanja predmeta. Tu smo sigurni da nema politizacije. Onaj tko je kriv mora odgovarati za ratne zlocine, ali se moraju sprijeciti slucajevi poput onog gospodina Purde, kada je osoba koja nema nikakve krivnje bila uhicena kada je došla u BiH. Znaci, taj zakon je štetan i za državu i za branitelje i ja se nadam, ako ne Ustavni sud, da ce Vlada nekim novim prijedlogom okrenuti stvari i vratiti ih iz politickih u pravne vode i time našim gradanima zajamciti bolju pravnu sigurnost.

Priopćenja