Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Tonci Stanicic: Hrvati su najslabija karika u BiH

Tonci Stanicic: Hrvati su najslabija karika u BiH Bosna i Hercegovina je do sada zaslužila i trebala je dobiti liberalizaciju viznog režima. Smatram velikom greškom što se uopce i pomislilo vezivati to pitanje s ustavnim promjenama ili nekom drugim pitanjima, naglasio je Tonci Stanicic, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH u intervjuu za "Nezavisne novine". Stanicic trenutnu politicku situaciju u BiH smatra veoma zabrinjavajucom. Govoreci o statusu Hrvata u BiH, naglasio je da su ugroženi i dodao da razjedinjenost medu Hrvatima otežava ostvarenje jednakopravnosti.

Tonci Stanicic: Hrvati su najslabija karika u BiH Bosna i Hercegovina je do sada zaslužila i trebala je dobiti liberalizaciju viznog režima. Smatram velikom greškom što se uopce i pomislilo vezivati to pitanje s ustavnim promjenama ili nekom drugim pitanjima, naglasio je Tonci Stanicic, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH u intervjuu za "Nezavisne novine". Stanicic trenutnu politicku situaciju u BiH smatra veoma zabrinjavajucom. Govoreci o statusu Hrvata u BiH, naglasio je da su ugroženi i dodao da razjedinjenost medu Hrvatima otežava ostvarenje jednakopravnosti. On smatra da BiH i Hrvatska više ne smiju i nece tolerirati bijeg kriminalaca, osudenih za ratne zlocine, iz jedne u drugu zemlju. NN: šta mislite o trenutnoj politickoj situaciji u BiH? STANICIC: Politicka situacija u BiH je vrlo složena i vrlo zabrinjavajuca. Svi smo svjedoci da to nije "trenutna" pojava. Kriza ovdje, nažalost, nije izuzetak nego pravilo, znamo to dobro. Ipak, današnji je politicki trenutak posebno osjetljiv za Bosnu i Hercegovinu. Zemlje regije, posebice Hrvatska, Srbija i Crna Gora, znaci, zemlje okruženja, prave ili ce uskoro napraviti znacajne iskorake na putu euro-atlantskih integracija. BiH se mora pridružiti, jer ce u suprotnom ostati po strani. Zaostatak u ovoj fazi mogao bi imati izuzetno teške posljedice u buducnosti. BiH mora zadržati prikljucak s regijom, jer ce inace izolacija produbiti politicku i gospodarsku krizu i potpuno onemoguciti bilo kakav napredak. NN: Kako komentarišete odnose na unutrašnjoj politickoj sceni? STANICIC: Odnosi na unutarnjoj politickoj sceni su vrlo loši i dalje se pogoršavaju. Svaki sudionik te scene morao bi biti svjestan da bez kompromisa nema rješenja. A do kompromisa je, naravno, moguce doci samo ako svatko da svoj doprinos. Ako je euro-integracijski proces zaista cilj sviju, a svi se deklarativno za to zalažu, onda ce do kompromisa biti lako doci. Vrlo je važno shvatiti da je i unutarnje probleme u BiH lako riješiti ako se eurointegracije iskreno prihvate kao nacionalni prioritet BiH, svih naroda i manjina. Taj proces podrazumijeva poduzimanje odredenih koraka, koji u konacnici dovode do, kako bi Amerikanci rekli, "win-win situacije", tj. situacije u kojoj nitko ne gubi a svi dobivaju. Prethodni uvjet za sve to je ostvarenje principa konstitutivnosti i jednakopravnosti triju naroda, u praksi. NN: Kako bi se, po Vašem mišljenju, mogla unaprijediti ekonomska saradnja naše dvije zemlje? STANICIC: Kao što vam je poznato, Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina medusobno su najznacajniji vanjskotrgovinski partneri. Takoder, Republika Hrvatska jedan je od najvecih ulagaca u BiH. Gospodarska suradnja je više nego zadovoljavajuca, no ipak je u buducnosti potrebno napraviti više - ustrajati na izgradnji zajednickog okvira, unutar kojeg cemo omoguciti našim gospodarstvenicima dobar ambijent za zajednicku suradnju. Trebalo bi, u tom smislu, više koristiti mogucnosti koje nam na raspolaganje stavljaju regionalne i europske integracije. Danas je to Sporazum CEFTA, a nadam se, uskoro i clanstvo u Europskoj uniji. Upravo kroz eurointegracijski proces, prihvacenjem europskih normi i standarda, stvaramo poslovni ambijent i, da se tako izrazim, brišemo granice izmedu dva ekonomski srodna prostora. NN: Na koji nacin bi se moglo doprinijeti još boljoj ekonomskoj saradnji? STANICIC: Konkretno, smatram da Hrvatska i BiH gospodarsku suradnju mogu unaprijediti suradnjom na projektima od zajednickog interesa, kao što je izgradnja prometne infrastrukture, zatim suradnjom na podrucju energetike. Zajednickim projektima turistickog karaktera i nizom drugih projekata koji se gotovo sami po sebi namecu, kada su odnosi dobrosusjedski i prijateljski. Kada je o turizmu rijec, redovito se govori o turistima iz BiH na Jadranu. Ove ih je krizne godine bilo osam posto više nego prošle, koja je bila rekordna za hrvatski turizam. To je izvanredno znacajan podatak. Zaboravlja se, medutim, nešto vrlo važno, a to je da postoje velike mogucnosti za plasman poljoprivrednih proizvoda i hrane iz BiH na naše turisticko tržište. Siguran sam da bi se proizvodacima iz BiH višestruko isplatilo da se potrude i udovolje uvjetima za izvoz u Hrvatsku. NN: Iako je 90 odsto riješeno pitanje granice izmedu BiH i Hrvatske, još nije definitivno završeno. Kada ocekujete da bi se to moglo riješiti? STANICIC: Vjerojatno vrlo brzo, jer se radi na organiziranju skorog sastanka Medudržavnog povjerenstva za granice. Osobno ne vjerujem da se može pojaviti pitanje koje nece biti lako riješiti. Neke granicne tocke koje se spominju kao neriješene takve su, ne zato što se ne mogu riješiti, nego zato što ih se do sada nije pokušavalo riješiti. NN: Da li je odreden datum potpisivanja ugovora izmedu BiH i Hrvatske o krivicnim stvarima, koji bi onemogucio da se dvojno državljanstvo koristi za izbjegavanje izdržavanja kazni, kao što su to primjeri Branimira Glavaša i Ante Jelavica? STANICIC: Sporazum je parafiran i ostaje dogovoriti potpisivanje. Pretpostavljam da ce do toga doci vrlo brzo, jer je u interesu i jedne i druge države skinuti to pitanje s dnevnog reda. NN: Kako komentarišete to da optuženi za ratne zlocine, ili kriminalci, imaju mogucnost da bježe iz jedne u drugu zemlju, i tako izbjegavaju zasluženu kaznu? STANICIC: Pa, zar to uopce treba komentirati?! To je situacija koju naše države ne smiju i više nece tolerirati. Upravo Sporazumom za koji pitate, dvije ce države pomoci jedna drugoj da pravna država profunkcionira i u tom segmentu. NN: A kako komentarišete manipulacije pojedinaca koji zbog dvojnog državljanstva primaju penzije u Hrvatskoj, a rade u BiH? STANICIC: Pa i tu se nema što komentirati. Zakoni u Hrvatskoj i BiH jasno propisuju, jednako kao i medudržavni sporazum, pod kojim se uvjetima može uživati mirovina, a pod kojim se okolnostima, na primjer, primanje place iz radnog odnosa u drugoj državi, ona mora zamrznuti. Ako je nepobitno utvrdeno u nekom konkretnom slucaju da zakoni u BiH i Hrvatskoj odnosno, sporazum nisu poštovani, radi se o kršenju zakona za koje bi trebalo odgovarati. NN: Jesu li Hrvati ugroženi u Bosni i Hercegovini? STANICIC: Hrvati jesu ugroženi u BiH. Hrvati su najmanji i najugroženiji. Ako BiH zamislimo kao lanac, Hrvati su njegova najslabija karika. Bez Hrvata nema ni Bosne i Hercegovine. Nema je onakve kakva je postojala stoljecima, kao društvene zajednice triju jednakopravnih naroda. Zakljucak koji iz ovoga proizlazi je vrlo jednostavan, Bosna i Hercegovina se prvo treba braniti na Hrvatima i njihovu položaju. NN: Da li su za ugroženost Hrvata krivi i politicari koji dolaze iz reda Hrvata, koji se nedovoljno bore za prava svog naroda? STANICIC: To nema nikakve veze s hrvatskim politicarima. Možda bi nekome odgovarala teza da Hrvati sami sebe ugrožavaju, ali to ipak nije slucaj. Bilo bi jako dobro da to shvate i politicki cimbenici u BiH i predstavnici takozvane medunarodne zajednice. Drugo je pitanje da li razjedinjenost medu Hrvatima otežava ostvarenje njihova osnovnog cilja - jednakopravnosti? Odgovor je - da, otežava. Kada je rijec o strategijskim interesima hrvatskog naroda u BiH, a to je stvarna konstitutivnost i jednakopravnost, razjedinjenost se mora prevladati, i to u najkracem mogucem roku. Svatko snosi odgovornost za poteze koji vuku u suprotnom smjeru. A vremena više nema… NN: Da li mislite da i Evropa gura BiH u politicku i ekonomsku izolaciju? STANICIC: Vrlo kratko i jasno - apsolutno ne! Interesi Europe su upravo suprotni. Ona ne želi da BiH, kao ni bilo koja druga zemlja, ostane "crna rupa", koja bi u buducnosti proizvodila krizne situacije i probleme za sebe, regiju i Europu u cjelini. Cilj je svih napora medunarodne zajednice, posebice Europske unije, osigurati stabilnost i - napredak u procesu eurointegracija. BiH u Europi, to je rješenje svih problema, ukljucivo i unutarnjih problema unutar države. Drugo je pitanje da li su baš svi koji se deklarativno zalažu za pristupanje BiH Europskoj uniji iskreni? Ali, ja nisam taj koji na to pitanje treba odgovoriti. NN: BiH još nije dobila zeleno svjetlo za "bezvizni režim". Koliko je to bh. gradanima nanijelo štete? STANICIC: Bosna i Hercegovina je do sada zaslužila i morala dobiti liberalizaciju viznog režima. Smatram velikom greškom što se uopce i pomislilo vezivati to pitanje s ustavnim promjenama ili nekom drugim pitanjima. Jednako tako, mislim da BiH treba što prije dobiti i status kandidata za EU. Naravno, da nisu svi uvjeti ispunjeni. Naravno da domaci politicari mogu i moraju napraviti više, no EU je i ranije znala zatvoriti jedno oko. Pogledajmo primjer najnovijih zemalja clanica. Ali, Europa je imala uvijek i strategiju i viziju, poglavito politicku viziju jedinstvene Europe. Prijem Grcke u EU, kada je ta zemlja bila opterecena unutarnjim problemima, koji su cak usporedivi s današnjima u BiH, jest možda najbolji primjer strategije, vizije i politicke mudrosti.

Priopćenja