Tonci Stanicic: Kriza nece utjecati na pomoc Hrvatima
Hrvatska ne postupa diskriminacijski prema Srbima koji se vracaju i imaju jednaka prava u Hrvatskoj kao i svi ostali, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Tonci Stanicic, novi ambasador Hrvatske u BiH.
Stanicic smatra da je položaj Hrvata u BiH težak i da postaje sve teži...
Tonci Stanicic: Kriza nece utjecati na pomoc Hrvatima
Hrvatska ne postupa diskriminacijski prema Srbima koji se vracaju i imaju jednaka prava u Hrvatskoj kao i svi ostali, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Tonci Stanicic, novi ambasador Hrvatske u BiH.
Stanicic smatra da je položaj Hrvata u BiH težak i da postaje sve teži.
NN: Možete li nam u kratkim crtama izložiti smjernice hrvatske politike prema BiH koju cete Vi sprovoditi u narednom periodu?
STANICIC: Hrvatska politika prema BiH polazi od pozicije da je BiH susjedna i prijateljska zemlja, zemlja u kojoj je hrvatski narod konstitutivan, zajedno s Bošnjacima i Srbima, zemlja koja je jedan od najznacajnijih gospodarskih partnera, te koja je krenula istim putem euroatlantskih integracija kao i Hrvatska.
Na svim tim polaznim tockama gradi se hrvatska politika prema BiH. To znaci - razvoj prijateljskih odnosa na svim podrucjima, potpora hrvatskom narodu, njegovoj opstojnosti i konstitutivnosti, intenzivan razvoj gospodarskih odnosa, s posebnim težištem na energetskim i infrastrukturnim projektima, te svekolika pomoc Hrvatske u pristupanju BiH EU i NATO-u.
NN: Izbjegli hrvatski Srbi se žale da se Hrvatska prema njima odnosi diskriminatorski. Recimo, kažu da ne mogu otkupljivati stanove koje dobijaju na korištenje u urbanim sredinama u koje se vracaju. Kako riješiti taj problem?
STANICIC: Oni koji se žale da Hrvatska postupa diskriminatorski možda su cak u pravu, ali ne na nacin na koji oni misle. Necu iznositi statisticke podatke, jer su oni javni i lako dostupni. Pozivam, medutim, sve da provjere koliko je Hrvatska izgradila i obnovila kuca i stanova povratnicima srpske nacionalnosti, koliko je sredstava uložila u cijeloj državi i po pojedinim podrucjima, koliko je tih objekata i sredstava namijenjeno povratku Srba, a koliko Hrvata i ostalih… Odgovori na ta pitanja ujedno ce biti i odgovor da li Hrvatska postupa diskriminatorski i, ako da, prema kome.
Slican je odgovor i na pitanje o otkupu stanova, koje povratnici dobijaju na korištenje. Srbi, kao hrvatski gradani, imaju ista prava kao i svi ostali, ni veca ni manja.
Koristim prigodu, opet bez navodenja statistickih podataka, pozvati sve da provjere koliko je na provedbi Sarajevske deklaracije ucinila Hrvatska, a koliko Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
NN: Problem koji oni, takode, navode je da u lokalnim administracijama Srbi ne ucestvuju u omjeru u kojem žive na tom prostoru, iako je to zakonski tako predvideno. Da li je to tacno?
STANICIC: To je pitanje na koje se može odgovoriti ako se ukaže na konkretnu lokalnu sredinu. Tek tako se može reci da li je to tako i, ako da, zašto. Paušalna izjava takve vrste je nekorektna i vrlo opasna. Ono što je svima poznato jeste da SDSS sudjeluje u obnašanju vlasti na državnoj razini, kao i da ulazi u razne koalicije na lokalnoj razini. Ako je u nekoj lokalnoj sredini Srba u vlasti manje nego što bi to trebalo da bude siguran sam da ce SDSS i potpredsjednik Vlade, dr Uzelac, uciniti sve da se situacija dovede u red.
Medutim, i ovdje bih zamolio da se pogleda kako žive drugi i kako drugi, Hrvati u prvom redu, sudjeluju u vlasti na lokalnoj razini i da li imaju problema u formiranju vlasti, odnosno obnašanju vlasti. Naime, želim reci kako sam siguran da, ako problema ima, oni nemaju nikakve veze s nacionalnošcu, vec s necim sasvim drugim, mnogo prozaicnijim.
NN: Drugi veliki problem je povratak Hrvata u BiH. Banjalucki biskup Franjo Komarica stalno istice da je povratak loš. Kakve su Vaše informacije i gdje su najveci problemi?
STANICIC: Biskup Komarica je, nažalost, potpuno u pravu. Problema ima mnogo, od elementarnih uvjeta za život, obnove kuca, posla, sigurnosti… Nažalost, ponegdje ni vlasti ne cine dovoljno, a kada kažem dovoljno, onda želim reci da ne cine ono što bi mogle. Ima i drasticnih primjera kršenja vlasnickih prava od strane samih vlasti - primjer izgradnje objekta u dvorištu samostana trapista u Banjaluci.
Pokušavamo pomoci, na razini Bosne i Hercegovine, entiteta, lokalnih vlasti, da se ti problemi riješe. Hrvatska u tom smislu ulaže ogromna sredstva i napore. I to nije pomoc Hrvatima, nego pomoc radi Hrvata. Naime, korist od financijske ili materijalne pomoci hrvatske države imaju svi žitelji odredene lokalne zajednice, gdje su cesto Hrvati u manjini.
NN: Da li ce ekonomska kriza uticati na visinu te pomoci u narednom periodu?
STANICIC: Kriza nece utjecati na tu pomoc. Postoji cak mogucnost da nas kriza uputi na realizaciju zajednickih, velikih gospodarskih projekata, ukljucivo i velikih javnih radova, od kojih koristi mogu imati svi bez obzira na nacionalnost.
NN: Generalno, kako ste zadovoljni položajem Hrvata u BiH i koje bi ustavno uredenje najbolje pogodovalo bh. Hrvatima?
STANICIC: Nismo zadovoljni položajem Hrvata, ni u politici, ni u gospodarstvu ni u društvenom životu opcenito. Sadašnja ustavna i zakonska rješenja za Hrvate su izuzetno loša i pridonose njihovu svekolikom marginaliziranju. I to u tolikoj mjeri da se vec dovodi u pitanje njihov konstitutivni položaj.
Hrvatima je dobro svako ustavno rješenje koje garantira njihov konstitutivni položaj, te jednakopravnost na razini države, entiteta i lokalne zajednice.
NN: šta ocekujete od novog visokog predstavnika u BiH, Valentina Incka?
STANICIC: Ocekujem da nastavi gdje je njegov prethodnik Miroslav Lajcak stao. To znaci, u prvom redu, da ulaže napore kako bi BiH postala funkcionalna država, u kojoj ce domaci politicari sve više preuzimati odgovornost za sudbinu zemlje. To znaci, takoder, i pomaganje u vezi s prvim koracima na putu ka EU i NATO-u. Za Hrvatsku je, ponavljam, izuzetno važna pozicija hrvatskoga naroda u BiH, koja je izuzetno teška, a postaje sve teža. Uvjereni smo da ce novi visoki predstavnik imati razumijevanja za to i tome prilagoditi svoje aktivnosti.
Priopćenja
