FINSKA-HRVATSKA
Damir Kušen: Nanotehnologija ce biti najcvršca veza izmedu Finske i Hrvatske
Autor - izvor: Siniša Malus
INTERVJU - Ovotjedni posjet premijerke Kosor Finskoj iznjedrio je i prve konkretne modele gospodarske suradnje izmedu dviju država. O tome kakve su mogucnosti znanstvene i gospodarske suradnje za SEEbiz u intervjuu govori veleposlanik Hrvatske u Finskoj Damir Kušen.
Koja je suština dogovora izmedu Instituta Ruder Boškovic koji su ostvareni tijekom ovotjedne posjete premijerke Kosor i ravnateljice IRB-a D. Ramljak Finskoj?
KUšEN: Suradnju Instituta Ruder Boškovic s finskim nanotehnološkim klasterom i Nanotehnološkim znanstvenim centrom u Jyväskyli pokrenuli smo još 2008 godine kada je finsko izaslanstvo posjetilo Zagreb i održalo prezentacije u IRB-u te Koncar Institutu. Nakon toga, ravnateljica IRB-a dr.sc. Danica Ramljak u dva navrata je, u organizaciji veleposlanstva, posjetila Finsku, što je naravno dodatno ojacalo suradnju u podrucju znanosti i visokih tehnologija i potaknulo niz konkretnih projekata. Finska ce tako svojim ekspertnim iskustvom pomoci u koncipiranju prvog nanoznanstvenog centra u Hrvatskoj.
Dobili smo ponudu da jedan
FINSKA-HRVATSKA
Damir Kušen: Nanotehnologija ce biti najcvršca veza izmedu Finske i Hrvatske
Autor - izvor: Siniša Malus
INTERVJU - Ovotjedni posjet premijerke Kosor Finskoj iznjedrio je i prve konkretne modele gospodarske suradnje izmedu dviju država. O tome kakve su mogucnosti znanstvene i gospodarske suradnje za SEEbiz u intervjuu govori veleposlanik Hrvatske u Finskoj Damir Kušen.
Koja je suština dogovora izmedu Instituta Ruder Boškovic koji su ostvareni tijekom ovotjedne posjete premijerke Kosor i ravnateljice IRB-a D. Ramljak Finskoj?
KUšEN: Suradnju Instituta Ruder Boškovic s finskim nanotehnološkim klasterom i Nanotehnološkim znanstvenim centrom u Jyväskyli pokrenuli smo još 2008 godine kada je finsko izaslanstvo posjetilo Zagreb i održalo prezentacije u IRB-u te Koncar Institutu. Nakon toga, ravnateljica IRB-a dr.sc. Danica Ramljak u dva navrata je, u organizaciji veleposlanstva, posjetila Finsku, što je naravno dodatno ojacalo suradnju u podrucju znanosti i visokih tehnologija i potaknulo niz konkretnih projekata. Finska ce tako svojim ekspertnim iskustvom pomoci u koncipiranju prvog nanoznanstvenog centra u Hrvatskoj.
Dobili smo ponudu da jedan hrvatski strucnjak boravi godinu dana u sjedištu finskog nanotehnološkog klastera te se dobro upozna sa cjelokupnim konceptom povezivanja znanstvenih istraživanja u podrucju nanotehnologije i primjene u industrijskoj proizvodnji. Finski nanoklaster (FinNano) ukljuciti ce Hrvatsku i u Globalni nanotehnološki poslovni inkubator (Global Nanotechnology Business Incubator), a nedavno su pokrenuli i posebnu poslovnu Linkedin web-mrežu pod nazivom "NanoTech Cooperation Croatia – Finland" koja ce, nadajmo se, okupiti svi više istraživaca i high-tech tvrtki koje imaju interes za jacanje finsko-hrvatske suradnje u tom podrucju. Ravnateljica dr Ramljak najavila je i prvu medunarodnu evaluaciju IRB-a u cemu ce uz vodece svjetske institute u tom podrucju sudjelovati i vodeci finski eksperti. Konacno, u planu IRB je i izgradnje tzv "ciste sobe" (cleanroom), a upravo najveca "cista soba" u nordijskim zemljama, površine 2,600m2 je u sklopu Micronove. Finska želi i na tom primjeru pomoci IRB-u.
U sklopu službenog posjeta predsjednice Vlade RH gde Jadranke Kosor organiziran je i njezin posjet Micronovi – najvecem nordijskom nanotehnološkom istraživackom centru gdje se ona susrela s voditeljima kljucnih finskih institucija u podrucju nano-znanosti te primjene tehnoloških inovacija u industrijskoj proizvodnji. Taj posjet iznimno je dobro prihvacen s finske strane, jasno je predstavljen interes Hrvatske za sudjelovanje u zajednickim projektima u podrucju nanotehnologije i vjerujemo da ce to znacajno ojacati hrvatsko-finsku suradnju i u najvažnijem podrucju - jacanju gospodarstva. Jednako tako, po prvi puta u Hrvatskoj organizirati ce se i medunarodna ljetna škola nanotehnologije kao zajednicki projekt IRB-a i finskog Centra za nano-znanost u sklopu Jyväskyla sveucilišta, ali i niza drugih znanstvenih institucija koje su posljednjih tjedana pokazale interes za sudjelovanje.
Koji je benefit dogovora IRB-a i sveucilišta u Jyväskyli te organizacije Ljetne škole u Dubrovniku?
KUšEN: Organiziranje ljetne škole nano-znanosti u Dubrovniku u rujnu ove godine, zajedno s finskim strucnjacima, ali i drugim zainteresiranim zemljama, sigurno ce pomoci medunarodnom profiliranju Hrvatske kao zemlje koja svoje prioritete vidi u razvoju visokih tehnologija. Finska je upravo poucan primjer kako su globalna konkurentnost i prodor na svjetsko tržište moguci jedino zahvaljujuci sustavnom promicanju tehnoloških inovacija i povezivanju znanosti s privredom.
Ljetna škola okupiti ce i vrhunski medunarodni ekspertni tim u tom podrucju, što sigurno Hrvatskoj može samo koristiti. Hrvatska ima odlicne znanstvenike i svaka medunarodna promocija omogucuje da i njihovo znanje i strucnost bude bolje prepoznato. Bilo bi dobro kada bi ljetna škola pomogla i vecoj popularizaciji znanosti i visoke tehnologije u Hrvatskoj. Konacno, konkretne koristi od te ljetne škole imati ce, naravno, i svi polaznici, jer školovanje u podrucju nano-znanosti danas je odlicna investicija za buducnost svakog znanstvenika.
Je li moguc transfer tehnologije iz Finske u Hrvatsku?
KUšEN: Naravno da je moguc. Cjelokupni koncept poslovne suradnje ?ure ?akovica (ZSE:DDJH-R-A) i Patrie upravo je utemeljen na logici prijenosa visoke tehnologije u Hrvatsku i osposobljavanje hrvatskih inženjera i tehnicara za proizvodnju vojnih vozila najviše kvalitete u Hrvatskoj. Najava predsjednice Vlade o buducem zajednickom nastupu Patrie i ?ure ?akovica na trecim tržištima zaista je znacajna vijest za hrvatsko gospodarstvo, ali i povjerenje od strane Finske u tehnološka znanja i sposobnosti Hrvatske. Prijenos visoke tehnologije i otvaranje zajednickih projekata moguce je i realno i u drugim podrucjima, a osobito u podrucju tzv. zelenih-tehnologija, zatim medicine i biokemije, tehnologije materijala – posebno nano-cjevcica i gorivih clanaka, te drvno-preradivacke industrije.
Može li Hrvatska i na koji nacin usvojiti i primijeniti tzv. finski model znanosti i gospodarstva?
KUšEN: Finska je svoj znanstveni i gospodarski potencijal dobrom formulom investiranja u istraživanje i razvoj te podizanje razine tehnološkog obrazovanja, kao i adekvatnom nacionalnom inovacijskom politikom zaista postavila kao temelj svog vrlo uspješnog gospodarskog razvoja i globalne konkurentnosti. U posljednjih nekoliko godina, detaljno se upoznavši s cjelokupnim finskim inovacijskim sustavom i kroz brojne razgovore u širokom spektru finskih znanstvenih i istraživackih institucija, ali i tvrtki u podrucju visokih tehnologija, jasno proizlazi da se jedna "Nokia" ne dogada slucajno.
Mislim da je glavna snaga Finske upravo u umrežavanju i medusobnom povezivanju i suradnji sveucilišta i instituta, tehnoloških i znanstvenih parkova te industrijskih klastera i high-tech tvrtki. Finska je u samom svjetskom vrhu po izdvajanju za istraživanje i razvoj (R&D) od cak 3,7% BNP-a, odnosno preko 6.5 milijardi eura godišnje. Iznimno visoka opca razina obrazovanja, adekvatni sustav poticanja inovativnosti i snažna povezanost znanosti i privrede sigurno su parametri koji se ne mogu jednostavno kopirati i brzo realizirati.
No, Hrvatska sigurno ima potencijale za znacajan iskorak u boljem povezivanju znanosti i tehnologije sa industrijskom proizvodnjom. Blistavi primjer promicanja Hrvatske kao zemlje kvalitetnih i originalnih izuma, inovacija i znanja vec godinama pokazuju naši inovatori te na najbolji nacin pokazuju inovacijski potencijal zemlje. Hrvatski znanstvenici sudjeluju u radu vodecih svjetskih znanstveno-istraživackih timova. Bilo bi, naravno, znatno realnije reci da Hrvatska sigurno može u mnogocemu slijediti finski primjer kada bi se hrvatska privreda i taj potencijal medusobno više prepoznali i zajednicki profilirali prioritete kojima bi hrvatski proizvodi mogli postici konkurentnost na širem tržištu. Cini mi se da je upravo taj pozitivni trend sve više vidljiv, a službeni posjet predsjednice Vlade i ministra gospodarstva Finskoj to je na najbolji nacin i dodatno potvrdio.
Ima li upita finskih investitora za ulaganje u Hrvatsku, koji sektori su finskim kompanijama u Hrvatskoj najzanimljiviji?
KUšEN: Hrvatska je, nakon sada vec prakticki završene prilagodbe cjelokupnom zakonodavstvu Europske unije, ukljucujuci i pravni okvir investiranja i poslovanja u Hrvatskoj, naravno, sve više prepoznata kao atraktivna gospodarska destinacija i u Finskoj. Naše Veleposlanstvo zajedno sa Svjetskim trgovinskim centrom – Helsinki organizira sredinom lipnja ove godine posjet Hrvatskoj skupine direktora finskih tvrtki iz razlicitih sektora: drvno-preradivackog, bio-tehnološkog, elektro-strojarstva i što je posebno zanimljivo iz podrucja obnovljivih izvora energije. Hrvatska sigurno ima potencijala za znatno opsežnije istraživacke i proizvodne programe u podrucjima solarne energije i energije vjetra.
Vjerujem da ce od strane hrvatskog gospodarstva, finski interes za suradnjom u tim podrucjima biti prepoznat. Zaista ne treba biti ekonomski analiticar za vidjeti jasnu buducnost u pravodobnom profiliranju u tim sektorima. Finski nanotehnološki klaster konkretno je pokazao interes za zajednicke projekte npr. u podrucju solarnih celija. Buduci da danas u Finskoj vec preko 200 malih i srednjih tvrtki u proizvodnji koristi nanotehnologiju i to im omogucuje pristup globalnom tržištu, upravo taj dio tih iskustava pokušavamo prenijeti u Hrvatsku.
Koje su još mogucnosti gospodarske suradnje Hrvatske i Finske?
KUšEN: U podrucju brodogradnje, Finska i Hrvatska vec godinama imaju dobru suradnju. Svjetski poznata tvrtka Wärtsila suraduje s rijeckim "3. Majem", naši brodari posluju s finskim tvrtkama "Deltamarin" i "McGregor", a oko 200 radnika "?uro ?akovic Montaže" i "Montinga" radi na izgradnji nove finske nuklearne elektrane. Intenzivna je suradnja u podrucju šumarstva, a izgledna je i u podrucju energetike. Posljednjih godina Hrvatska i Finska zajednicki sudjeluju u nizu projekata vezanih uz zaštitu mora, sigurnost plovidbe, projekte državnih meteoroloških zavoda, a nedavno smo pokrenuli i suradnju agencija za zapošljavanje te prijenos finskih iskustava u uspostavi tehnoloških parkova i poslovnih inkubatora.
Priopćenja
