BUKUREšT, 8. studenog 2010. (Hina) - Dunavska strategija bit ce dobar okvir za djelotvorniju koordinaciju raznih prekogranicnih projekata i transnacionalnih programa za razvoj dunavskoga rijecnog sliva te za jacanje dobrosusjedskih odnosa u regiji, rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Dunavskom summitu što se u ponedjeljak održava u Bukureštu
BUKUREšT, 8. studenog 2010. (Hina) - Dunavska strategija bit ce dobar okvir za djelotvorniju koordinaciju raznih prekogranicnih projekata i transnacionalnih programa za razvoj dunavskoga rijecnog sliva te za jacanje dobrosusjedskih odnosa u regiji, rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Dunavskom summitu što se u ponedjeljak održava u Bukureštu
Summit o dunavskoj suradnji okuplja visoka izaslanstva 14 zemalja, a sudjeluje i šef Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je kazao kako su mogucnosti koje otvara dunavska strategija goleme, jer Dunav od Njemacke do Crnoga mora tece kroz deset zemalja, i služi populaciji od 120 milijuna ljudi.
Sastanak u Bukureštu ima veliku simbolicnu vrijednost, rekla je Kosor, jer "oznacava završetak prve faze procesa razvoja Strategije Europske unije za dunavsku regiju te pozdravlja pocetak sljedece, provedbene faze", što ce "nam pomoci da razmotrimo zajednicke izazove i ucinkovitije koordiniramo raznovrsne prekogranicne projekte i transnacionalne programe neophodne za razvoj dunavskog rijecnog sliva".
"To se prvenstveno odnosi na razvoj i implementaciju strateških projekata u podrucju prometne i energetske infrastrukture te integriranog upravljanja vodama Dunava i njegovih pritoka, kao i projekata iz podrucja gospodarstva, zaštite okoliša ili kulturne razmjene", rekla je hrvatska premijerka, dok je rumunjski premijer Emil Boc pozvao lokalne zajednice i regije da u tome odigraju važnu ulogu.
"Dunavska strategija bit ce dobar instrument za ostvarenje tog cilja", rekla je Kosor koja ocekuje "da ce provedba Strategije imati znatan ucinak na daljnji razvoj i jacanje dobrosusjedskih odnosa u regiji te da ce pridonijeti intenziviranju suradnje".
Hrvatska je premijerka naglasila kako je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju, te kazala: "Odlucni u namjeri da donesemo dodanu vrijednost Europskoj uniji, naš angažman u okviru provedbe Dunavske strategije bit ce usmjeren da se ona potvrdi kao sredstvo koje povezuje razlicite nacionalne i prekogranicne politike, osnažuje meduresornu suradnju te usmjerava procedure financiranja i osigurava da se svi raspoloživi resursi koriste na najbolji moguci nacin".
Dunavska strategija obuhvaca 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemacku, Austriju, Slovacku, Cešku, Madarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldaviju i dijelove Ukrajine.
Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti završena ovaj tjedan te predstavljena 8. prosinca. Glavni su ciljevi Akcijskog plana da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini i da se teretni promet poveca za 20 posto u odnosu na ovu godinu te da se dovrše željeznicke mreže izmedu glavnih gradova dunavske regije do 2030.
Emisije staklenickih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu.
Broj turista izvan regije trebao bi narasti za 50 posto u odnosu na 2010., kao i kružna putovanja brodom po Dunavu. Do 2020. 80 posto vode trebalo bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, unutarnja trgovina narasti za 50 posto, kao i broj patenata.
U roku od deset godina trideset posto stanovništva u dobi izmedu 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosjecne place trebale bi se udvostruciti.
Do 2015., prema planu, trebao bi biti operativan ucinkovit sustav razmjene informacija u svih 14 zemalja, te ucinkovita suradnja izmedu policija u borbi protiv organiziranog kriminala.
Priopćenja
