Nizozemski prijevod jednog od najpoznatijih djela hrvatske književnosti, O Glembajevima Miroslava Krleže, svecano je predstavljen 26. listopada 2007. u knjižari Selexyz Verwijs, Passage 39, u središtu Haaga. Predstavljanje su organizirali Veleposlanstvo Republike Hrvatske i izdavacka kuca De bezige bij iz Amsterdama. Prijevod, koji je objavljen sredinom kolovoza 2007, popracen je izvrsnim recenzijama u svim visokotiražnim nizozemskim novinama i casopisima.
Nizozemski prijevod jednog od najpoznatijih djela hrvatske književnosti, O Glembajevima Miroslava Krleže, svecano je predstavljen 26. listopada 2007. u knjižari Selexyz Verwijs, Passage 39, u središtu Haaga. Predstavljanje su organizirali Veleposlanstvo Republike Hrvatske i izdavacka kuca De bezige bij iz Amsterdama. Prijevod, koji je objavljen sredinom kolovoza 2007, popracen je izvrsnim recenzijama u svim visokotiražnim nizozemskim novinama i casopisima.
Radi se o Krležinim narativnim fragmentima, koji sadržavaju pregled clanova razgranate obitelji Glembay, a cesto imaju karakter novela. Zajedno s tri drame oni pripadaju tzv. glembajevskom ciklusu. Pojedine su novele tiskane kao posebni tekstovi u književnim casopisima 1928. i 1929.
Na predstavljanju knjige, u nazocnosti hrvatskog veleposlanika mr. Frane Krnica, o Krleži i Glembajevima govorili su dr. Mirjana Stancic, savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Haagu i dr. Guido Snel, prevoditelj.
Dr. Mirjana Stancic je u svojem govoru istaknula da je Krleža dominantna figura moderne hrvatske književnosti, koja još uvijek doživljava kontroverzna tumacenja. Osobit je njegov odnos prema Austro-Ugarskoj Monarhiji, u kojoj je roden i s cijom je kulturnom tradicijom duboko vezan, a koju je istovremeno volio i mrzio.
Dr. Guido Snel, docent za hrvatsku i druge slavenske književnosti na Sveucilištu u Amsterdamu i jedan od najrenomiranijih prevoditelja s hrvatskog jezika, vec je preveo Krležin središnji roman Povratak Filipa Latinovicza i Djetinjstvo u Agramu, knjigu sjecanja. Govorio je o predrasudi da je Krleža težak pisac, kojeg u današnje vrijeme – osobito u inozemstvu – rijetko tko može u potpunosti razumjeti, jer je svijet, u kojem su sadržajno utemeljena njegova književna djela, nestao u nepovrat. Stupanj razumijevanja nekog pisca, istaknuo je Snel, ovisi o uloženom trudu citatelja, ali i o udruženim naporima prevoditelja i izdavaca da stranoj publici približe Krležu. Cinjenica da je nizozemsko izdanje Povratka Filipa Latinovicza rasprodano, najbolji je pokazatelj da se Krleža u Nizozemskoj cita i razumije.
Na predstavljanju knjige bili su brojni predstavnici politickog i kulturnog života Haaga i Amsterdama, clanovi diplomatskog zbora, sveucilišni nastavnici i studenti sa Sveucilišta u Amsterdamu, pripadnici hrvatske zajednice u Nizozemskoj i drugi nizozemski gosti.
####
Kontakt u Veleposlanstvu RH u Haagu: Luka Aleric, tel. (070) 362-3638
Priopćenja
