U okviru parlamentarne dimenzije grckog predsjedanja Vijecem EU u Ateni je 16. i 17. veljace održan sastanak predsjednika parlamentarnih odbora za pravosude i unutarnje poslove. Uz sudjelovanje predsjednika grckog parlamenta Vangelisa Meimarakisa i drugih visokih grckih i europskih dužnosnika, sastanku je prisustvovala i povjerenica za unutarnje poslove u Europskoj komisiji Cecilia Malström. U ime Hrvatskog sabora sastanku je prisustvovao prof. dr. Josip Kregar, predsjednik saborskog odbora za pravosude.
Sastanak je održan radi dogovora o prioritetima legislative u trajanju grckog predsjedanja. On je to važniji što se ocekuju izvjesne promjene nakon europskih parlamentarnih izbora i pocetka mandata nove Komisije. Skup se koncentrirao na tri vodece teme: europsku politiku migracija, dizanje svijesti o nasilnom ekstremizmu, kao i provodenje stockholmskog programa i naredne aktivnosti na ovom podrucju. Problem migracija ima tri osnovne dimenzije: politicku (jer izaziva promjene stava), ekonomsku (jer postoji potreba za radnom snagom) i humanitarnu (jer se radi o ljudima u nevolji kojima su ugrožena ljudska prava). Uvodnicarka Malström složila se da je problem globalni i da teret trebaju podnijeti sve europske zemlje te se založila za jaci humanitarni pristup i preventivno djelovanje. Regulaciju azila smatra europskim legislativnim prioritetom, kojeg treba riješiti sadašnja Komisija. U pogledu porasta svijesti protiv zlocudnog ekstremizma naglašava se potreba gradanskog odgoja u školama i suradnja s medijima. Napominjemo da je Hrvatska svojevremeno pripremila dokument Europskog parlamenta o tome: https://bib.irb.hr/datoteka/523047.7_Josip_Kregar_Political_Extremism_LEKTORIRANO.doc
Pregled stockholmskog programa i put pred nama je trebao biti glavna tema skupa. U prvi plan dolaze pitanja azila i Ureda europskog državnog odvjetnika-OEPP, a rasprava je pokazala da se ideja o transformaciji Eurojusta i OEPP ne interpretira na jednak nacin. Sve više se istice „kolegijalni“ model organizacije, kojeg je zagovarala i Hrvatska. U ovom je kontekstu potrebno pojacati koordinaciju s Ministarstvom pravosuda i Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske.
Priopćenja
