Gospodarstvo Kraljevine Belgije
OSNOVNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA
Belgija svoje gospodarstvo temelji na povoljnom zemljopisnom položaju, izuzetno razvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnom koncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji Flandriji na sjeveru, koja je poznata i po najvecoj vrijednosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Kad se usporedi udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Belgiju se može reci da predstavlja jedno od najotvorenijih gospodarstava u Europi, koje je ponajviše ovisno o trgovackoj suradnji sa 3 susjedne zemlje: Njemackom, Francuskom i Nizozemskom. Sve to cini Belgiju znatno ovisnom o kretanjima na inozemnom tržištu. Globalna financijska i ekonomska kriza stoga je Belgiju pogodila medu prvima u EU. Problemi s bankama Fortis, Dexia i KBC koštali su državni proracun 20 milijarda eura.
Inflacija od 0% jedina je dobra vijest u 2009.godini. Stopa nezaposlenosti je povecana na 7,5% a proracunski deficit je iznosio 6%. Posebno su krizom bila zahvacena mala i srednja gospodarstva koja su svoje proizvode plasirala na vanjsko tržište. Poduzeca koja proizvode za nacionalno tržište, prošla su bolje.
STRUKTURA GOSPODARSTVA
U strukturi bruto domaceg proizvoda poljoprivreda sudjeluje s 1%, industrija s 20%, a usluge sa 79%
Poljoprivreda
Poljoprivreda pokriva oko 80% domacih potreba za hranom, gotovo potpuno za govedim, pilecim i svinjskim mesom, mlijekom i mlijecnim proizvodima, povrcem i šecerom. Prosjecna velicina imanja je 16,5ha. U Flandriji prevladavaju manji posjedi, a u Valoniji srednja i velika imanja.
Glavna su poljoprivredna podrucja na prapornim tlima srednje Belgije gdje se uzgaja pšenica i šecerna repa. Na pješcanim tlima ravnicarske Belgije uzgajaju se krumpir, jecam i raž. Osobito u okolici gradova prošireno je uzgajanje povrca, djelomicno u staklenicima. Karakteristicna je kultura cikorije, a vrlo je važan i uzgoj ukrasnih loncanica.
Govedarstvo je koncentrirano u vlažnim dijelovima Flandrije i u Ardenima. Svinjogojstvom i peradarstvom bave se iskljucivo na specijaliziranim imanjima na sjeveru. Vocarstvo i zameci vinogradarstva vecinom su smješteni na krajnjem jugu.
Industrijska proizvodnja
Belgija je bila jedna od prvih industrijskih zemalja Europe, razvijajuci proizvodnju ugljena, tekstila, celika i teške strojogradnje. U nekim dijelovima Valonije, smanjenje razvoja navedenih grana industrije (tzv. industrija prve generacije) bilo je nadomješteno razvojem novih sektora industrije, poput kemijske industrije, lake strojogradnje, proizvodnje hrane i pica, te razvojem uslužnog sektora. Za razliku od Valonije, puno bogatija regija Flandrija razvijala je moderniju industriju i privlacila investicije u visoku tehnologiju. Po broju zaposlenih u industriji visoke tehnologije, Flandrija predstavlja trecu regiju u EU.
Glavne industrijske grane: strojogradnja, proizvodnja metala, dijelova za automobile, proizvodnja hrane i pica, kemijska industrija, proizvodnja tekstila, stakla, prerada nafte.
Nove tehnologije, inovacije i kreativnost
Belgija vrlo veliku pozornost posvecuje konceptu gospodarstva utemeljenog na znanju (knowledge based economy). Sva sveucilišta, pri cemu prednjaci onaj u Leuvenu, povezana su sa znanstvenim parkovima, poduzetnickim inkubatorima i oslonjena na najvece multinacionalne kompanije. „Spin off“ programima povezuju se znanstvena istraživanja s razvojem malog i srednjeg poduzetništva. Zanimljivo je da je industrija designa jedan od glavnih strateških pravaca gospodarskog razvoja u Flandriji.
Glavne gospodarske organizacije:
Belgija ima 27 trgovackih komora: 15 u Flandriji, 1 u Brusselu, 11 u Valoniji. Belgijske trgovacke komore ukljucuju 30 000 tvrtki clanica. Na regionalnom nivou, postoje dvije komorske krovne organizacije: Asocijacija flamanskih trgovackih komora (www.voka.be) i Asocijacija valonskih trgovackih komora (www.awex.be). Federacija trgovackih komora osnovana je 1875. godine i djeluje kao krovna komorska organizacija koja koordinira rad belgijskih komora. Na medunarodnom nivou, Federacija predstavlja belgijske trgovacke komore kao clanica Eurochambersa i ICC.
Clanstvo Kraljevine Belgije u medunarodnim i regionalnim organizacijama
EU, WTO, IMF, EMU, OECD, EBRD, FAO, IBRD i dr.
Makroekonomski pokazatelji
2006.
2007.
2008.
2009.*
BDP (milijarde USD)
400
458
506
460
BDP po stanovniku (USD)
37 819
43 248
47 661
43 345
Realni rast BDP-a (%)
2,8
2,8
0,8
-2,7
Izvoz robe (milijarde €)
262
280
295
239
Uvoz robe (milijarde €)
250
267
292
251
Stopa inflacije ( %)
2,3
1,8
4,5
-0,2
Stopa nezaposlenosti (%)
8,3
7,5
7,0
7,9
Izravna strana ulaganja (milijarde USD)
56,7
120,6
99,7
71,0
Bilateralna suradnja Republike Hrvatske s Kraljevinom Belgijom
U milijunima €
Godina
2007.
2008.
2009.
Izvoz
56,3
59,8
47,8
Indeks
120
106
80
Uvoz
207,3
210,0
221,8
Indeks
108
101
106
Ukupno
263,6
269,8
269,6
Indeks
110
102
100
Razlika
-263,0
-150,2
-174,0
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Struktura robne razmjene
Izvoz u 2009. godini
Uvoz u 2009. godini
Neelektricni dijelovi i pribor za strojeve
26%
Lijekovi
7%
Duhan (sirovi i nepreradeni)
11%
Mehanicki uredaji za manipulaciju
7%
Aluminij
7%
Klipni motori s unutarnjim izgaranjem
6%
Furnir, listovi za šperploce, ostalo obradeno drvo
6%
Putnicki automobili
5%
Namještaj i dijelovi
6%
Pogonski strojevi
4%
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Izravna ulaganja
Prema podacima Hrvatske narodne banke, belgijska ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. godine do 3. tromjesecja 2009. godine iznosila su 409,2 milijuna eura, što cini 1,7% od ukupnih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Tim iznosom ulaganja, Belgija zauzima 11. mjesto medu najvecim ulagacima u Hrvatsku. Medutim, 80% gore navedenog iznosa, odnosno oko 330 milijuna eura, realizirano je pocetkom 2007. godine, a zapravo je rijec o preuzimanju mljekarske kompanije Dukat od strane belgijske tvrtke B.S.A. International, koja je tvrtka kcer francuskog Lactalisa, tako da se radi zapravo o francuskom, a ne belgijskom ulaganju.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, hrvatska ulaganja u Belgiju u razdoblju od 1993. godine do treceg tromjesecja 2009. godine iznosila su 8 milijuna eura, što cini 0,2% od ukupnih izravnih ulaganja Hrvatske u inozemstvo. Tim iznosom ulaganja, Belgija zauzima 22. mjesto medu zemljama u koje Hrvatska izravno ulaže.
Turizam
Prema podacima DZS, u 2009. godini RH je posjetilo oko 100 tisuca belgijskih turista ili 2% više, koji su ostvarili 520 tisuca nocenja ili 1% više u odnosu na 2008. godinu.
Bilateralni projekti Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije
Flamanski program pretpristupne pomoci
Flandrija je ukljucila Republiku Hrvatsku u Program pretpristupne pomoci prilagodbi stecevinama EU. U 2008. RH je odobren iznos od 700 000 €. Karakteristicno je da prijavljeni programi mogu biti vrlo širokog raspona, no prednost se daje programima iz gospodarskog podrucja ili izgradnje institucionalnog sustava (institution building). Sredstva dobiva belgijski partner za suradnju s hrvatskim partnerom na odredenom projektu koji je hrvatska strana obvezna financirati u vrijednosti 15% od ukupnog iznosa projekta. Temeljem prijave na objavljeni natjecaj savjetodavni odbor flamanskoga MVP, u konzultaciji s RH, donosi odluku o financiranju projekata. Za 2009.g. odobreno je projekata i vrijdnosti od 650.000 eura. Za 2010. godinu natjecaj ce biti nešto izmijenjen i otvoren sredinom godine te objavljen na www.flanders.be.
Program obuke iz luckog managementa u luci Antwerpen
Predstavnici hrvatskih luka su kao stipendisti flamanske Vlade ukljuceni u program obuke iz luckog managementa u antwerpenškoj luci. Kontinuirano, barem jednom mjesecno, organizirani su seminari u luci Antwerpen gdje sudjeluju i hrvatski predstavnici luka: "Ploce", "Rijeka", "Split", "Dubrovnik.
Priopćenja