Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombic na sastanku Vijeca za opce poslove i Vijeca za opce poslove po cl. 50.

Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombic na sastanku Vijeca za opce poslove i Vijeca za opce poslove po cl. 50. Državna tajnica za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Andreja Metelko-Zgombic sudjelovala je u utorak, 19. ožujka 2019. u Bruxellesu, na sastanku Vijeca za opce poslove te na sastanku Vijeca za opce poslove u formatu clanak 50. Ugovora o EU. Vijece za opce poslove je raspravljalo o predloženim elementima Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021.-2027., usvojilo je djelomicni opci pristup za Prijedlog uredbe o uspostavi Instrumenta o pretpristupnoj pomoci (IPA III), razmijenilo mišljenja o nacrtu zakljucaka za sastanak Europskog vijeca 21. i 22. ožujka, te je informirano o mapi puta za Europski semestar 2019. Vezano za Višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje2021.-2027. (VFO), države clanice su pozdravile izvješce rumunjskog Predsjedništva o napretku u podrucju sektorskih zakonodavnih prijedloga koji su u postupku trijaloga s Europskim parlamentom, te razmijenile mišljenja o svojim prioritetima u VFO-u opcenito, te posebice glede financiranja migracija i klimatskih promjena. Vijece je usvojilo djelomicni opci pristup za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeca o uspostavi instrumenta pretpristupne pomoci (IPA III), cilj kojeg je pripremiti države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za clanstvo u Uniji. Predstoje pregovori s Europskim parlamentom. Razmijenjena su mišljenja o drugom nacrtu zakljucaka za sastanak Europskog vijeca 21. i 22. ožujka, najavljene teme kojeg su radna mjesta, rast i konkurentnost; klimatske promjene; vanjski odnosi, te dezinformiranje. što se tice radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, RH je zagovarala jacanje sinergije svih politika, pozvala Europsku komisiju da analizira preostale prepreke za jacanje Jedinstvenog tržišta i predstavi viziju njegova razvoja nakon 2020. Dt Metelko-Zgombic istaknula je da je u cilju ostvarivanja punog potencija Jedinstvenog tržišta nužno raditi na ravnomjernijem i koherentnijem razvoju EU. Glede klimatskih promjena, RH drži Pariški ugovor pokretacem niskougljicne tranzicije svih segmenata društva, ali i navodi potrebu poštivanja razlicitosti takve tranzicije medu pojedinim državama clanicama, poštujuci istodobno jedinstveni EU okvir dugorocne klimatske i energetske politike, te istice važnost financiranja ambicija. U pogledu vanjskih odnosa, RH smatra da pristup Kini treba biti sveobuhvatan i ambiciozan, a EU treba ostati snažna i jedinstvena. RH drži da u zajednickoj izjavi prigodom 21. Sastanka na vrhu treba potvrditi temeljna nacela na kojima bi trebali pocivati odnosi EU-a i Kine. Istaknuta je važnost održavanja summita Kina +16 u Dubrovniku, 11. i 12. travnja. RH je pozdravila kontinuiranu pozornost EU-a usmjerenu na pitanje dezinformacija, pogotovo uoci izbora za Europski parlament, ali i zadržavanje pozornosti na toj temi i nakon njih, baveci se unutarnjim i vanjskim aspektima dezinformacija. Vezano za Europski semestar, rumunjsko Predsjedništvo i Europska komisija predstavili su Objedinjeno izvješce o doprinosima Vijeca u vezi s europskim semestrom 2019. te ažurirani Plan o Europskom semestru 2019. Pozdravljeno je usvajanje Preporuke za ekonomsku politiku europodrucja za razdoblje 2019.-2020., koje je proslijedeno Europskom vijecu za informaciju. Vijece je takoder, bez rasprave, usvojilo niz zakonodavnih akata kao dio priprema EU-a za scenarij neuredenog povlacenja Ujedinjene Kraljevine. Te su mjere privremenog karaktera, ogranicene su po opsegu i jednostrano ih usvaja EU, a odnose se na podrucja koordinacije socijalne sigurnosti, obrazovanja, ribarstva, prijevoza i robe dvostruke namjene (više informacija o mjerama procitajte OVDJE). što se tice Vijeca za opce poslove po cl. 50., nakon procjene aktualne situacije vezano za povlacenje UK iz EU, pregovaraca EU-a, Michela Barniera, ministri su raspravljali o mogucim opcijama u slucaju da premijerka UK Theresa May zatraži produženje roka iz cl. 50. Ugovora o Europskoj uniji, na temelju kojega je povlacenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a predvideno u ponoc 29. ožujka 2019. Ministri su se složili da je najlošija mogucnost, koju nitko ne želi, ali je takoder izgledna, neuredeno povlacenje UK iz EU-a, bez sporazuma na snazi. No, znatnije pomicanje datuma Brexita takoder nosi odredene opasnosti i izazove, medu kojima je i utjecaj na funkcioniranje institucija EU-a. U tom svjetlu, za bilo kakvo produženje spomenutoga roka i promjenu datuma povlacenja UK iz EU-a, o cemu bi odluku trebali donijeti šefovi država i vlada na sastanku Europskog vijeca, osim u slucaju kraceg tehnickog produženja kojem bi prethodilo prihvacanje teksta sporazuma u Donjem domu britanskog parlamenta, Vlada UK morala bi jasno izložiti što se takvim produženjem namjerava postici. Ministri su posebno naglasili da, u svakom slucaju, države clanice EU-a moraju zadržati jedinstvo, otkloniti mogucnost ponovnog otvaranja pregovora o Sporazumu o povlacenju UK iz EU-a te, nakon rješenja pitanja izlaska UK iz EU, ostati otvorene glede raznih opcija za buduce odnose EU-a i UK.

Priopćenja