Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejcinovic Buric sudjelovala je na sastanku Vijeca za vanjske poslove 16. travnja 2018. u Luxembourgu, a na kojem se raspravljalo o Siriji, Iranu, Zapadnom Balkanu, Rusiji i buducnosti instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja EU-a.
Vijece je snažno osudilo kontinuiranu uporabu kemijskog oružja u Siriji, ukljucujuci posljednji napad u Doumi, što predstavlja ozbiljno kršenje medunarodnog prava. Iskazalo je potporu svim naporima usmjerenima na sprjecavanje uporabe kemijskog oružja te razumijevanje da su ciljani zracni napadi SAD-a, Francuske i UK na postrojenja za proizvodnju kemijskog oružja u Siriji bili poduzeti u tom kontekstu. EU i države clanice ce u narednom razdoblju napore usmjeriti na oživljavanje procesa koji treba dovesti do politickog rješenja sirijskog sukoba i ukljucive tranzicije. U tom se cilju priprema i Konferencija o potpori buducnosti Sirije i njezine regije, koja ce se održati u Bruxellesu, 24.-25. travnja, u zajednickoj organizaciji EU-a i UN-a i koja ce se uz politicke aspekte baviti i jacanjem humanitarnih napora te razmatranjem stabilizacije i obnove Sirije kad se za to steknu uvjeti.
U pogledu Irana EU ostaje privržena naporima u ocuvanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji je važan medunarodni neproliferacijski mehanizam. Dogovoren je nastavak zajednickog rada u osiguranju njegove ucinkovite provedbe od strane svih partnera.
Vijece je razmotrilo aktualnu situaciju u podrucju jugoistocne Europe, nastavno na objavu strategije o vjerodostojnoj perspektivi proširenja i pojacanom angažmanu sa Zapadnim Balkanom 6. veljace, a uoci objave paketa o proširenju 17. travnja i u cilju pripreme svibanjskog sastanka na vrhu EU-a i država Zapadnog Balkana u Sofiji. Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejcinovic Buric je ukazala na niz izazova i prijetnji - politickih, sigurnosnih, gospodarskih i socijalnih - s kojima se suocava prostor jugoistocne Europe i koje mogu biti potencijalnim izvorima nestabilnosti. Izvijestila je o svom posjetu Bosni i Hercegovini 4. i 5. travnja te naglasila kljucnu važnost unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine koju treba osigurati kroz istinsku jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, u kojem cilju je potrebno provesti izmjene izbornog zakonodavstva. Istaknula je potrebu smirivanja napetosti izmedu Srbije i Kosova i izbjegavanja zapaljive retorike te pozvala na stvaranje ozracja koje ce omoguciti povratak za pregovaracki stol i konstruktivni nastavak dijaloga.
U okviru sveobuhvatne rasprave o Rusiji Vijece je potvrdilo relevantnost pet nacela o odnosima EU-a i Rusije, koja su utvrdena u ožujku 2016. godine. Ista ukljucuju punu provedbu sporazuma iz Minska i nastavak politike nepriznavanja nezakonite aneksije Krima, jacanje odnosa s državama Istocnog partnerstva i Srednje Azije, jacanje otpornosti EU-a, ukljucujuci vezano uz jacanje sposobnosti odgovora na hibridne prijetnje, selektivni angažman s Rusijom u globalnim sigurnosnim i vanjskopolitickim pitanjima u kojima EU ima jasne interese, te potporu ruskom civilnom društvu i meduljudskim kontaktima, posebno kad je rijec o mladima.
Kratko je dotaknuto i pitanje instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja EU-a u kontekstu pripreme novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. godine.
Izjava ministrice Pejcinovic Buric
Vaš preglednik ne podržava audio elemente.
Preuzimanje
Priopćenja
