Veleposlanik Goran štefanic, zamjenik stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj Uniji (COREPER I) predvodio je izaslanstvo Republike Hrvatske na sastanku Vijeca ministara za okoliš
Vijece ministara je održalo raspravu o politikama o zakonodavnim prijedlozima Komisije kojima se uspostavljaju ciljevi smanjenja emisija staklenickih plinova za svaku državu clanicu od 2021. do 2030. godine u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama (EU ETS) kao što su promet, poljoprivreda, zgradarstvo i otpad (Uredba o raspodjeli napora), te o ukljucivanju emisija i uklanjanja staklenickih plinova iz uporabe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine.
Ministri su istaknuli važnost zakonodavnih prijedloga za postizanje sveukupnog cilja smanjenja emisija staklenickih plinova EU-a od 30% do 2030., te provedbu obveza iz Pariškog sporazuma. U raspravi je naglašena potreba daljnjeg šireg razmatranja pojedinih elementa spomenutih prijedloga. Hrvatska je pozdravila nove zakonodavne prijedloge koji su dobro polazište za daljnju raspravu u svrhu postizanja dogovora o ucinkovitom zakonodavnom okviru. Naglasila je potrebu za uravnoteženim pristupom u reguliranju pojedinih mjera uz uvažavanje vece fleksibilnosti i posebnosti država clanica te vrednovanje dosadašnjih napora u postizanju cilja smanjenja emisija.
Vijece je primilo na znanje informaciju Komisije o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisija, kao i o ishodu 39. sjednice skupštine ICAO-a i 28. sjednice stranaka Montrealskog sporazuma o tvarima koje oštecuju ozonski sloj. Takoder, ciparsko izaslanstvo je informiralo o nepotrošenim sredstvima iz programa NER300 te predložilo da se ta sredstava dodjele vec nagradenim projektima kako bi što prije ušli u provedbenu fazu, što je Hrvatska podržala.
što se tice podrucja okoliša, Vijece je usvojilo zakljucke o održivom upravljanju vodama. Održana rasprava je pokazala snažnu potporu zakljuccima te naglasila kako voda ostaje glavni prioritet EU. Takoder je istaknuta potreba za ugradnju ciljeva vodne politike u druga podrucja politika (poljoprivreda, ribarstvo, industrija, energetika, prostorno planiranje). Izaslanstva su pozvala Komisiju na ukljucenje država clanica u pripremama pregleda Okvirne direktive o vodama u 2019. godini, a istaknuta je potreba zadržavanja visoke razine ambicije u pogledu ciljeva vodne politike u razdoblju nakon 2027. godine. Posebno je naglašeno kako su izazovi od države do države clanice razliciti, stoga je potrebna fleksibilnost u odabiru odgovarajucih mjera za postizanje ciljeva.
Vijece je postiglo dogovor i o zakljuccima o bioraznolikosti prije trinaeste sjednice Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP 13), osmog sastanka stranaka Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti (COP-MOP 8), i drugog sastanka stranaka Protokola iz Nagoye o pristupu i podjeli dobiti (COP-MOP 2), koji ce se održati u Cancúnu u Meksiku od 4. do 17. prosinca 2016. Ovi ce iscrpni zakljucci predstavljati širok politicki okvir za pregovaracko stajalište EU-a. Vijece je potvrdilo da se EU i države clanice snažno zalažu za provedbu Konvencije o biološkoj raznolikosti i njezinih protokola, osobito naglašavajuci Strateški plan za bioraznolikost za razdoblje od 2011. do 2020.
U nastavku sastanka Vijece je informirano o rezultatima 17. zasjedanja Konferencije stranaka (COP 17) Konvencije o medunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Konferenciju je obilježio visoki stupanj konsenzusa o prijedlozima za izmjene i dopune dodataka Konvencije, kao i o rezolucijama i odlukama za postizanje održive trgovine s velikim brojem divljih vrsta. Poljsko izaslanstvo je potom informiralo o restauraciji staništa u šumskom podrucju Bialowieza. Dalje je Vijece primilo na znanje informaciju poljskog, rumunjskog i madarskog izaslanstva o naucenim poukama iz procesa pregovaranja vezano uz NEC direktivu, uz upozorenje da se slicne situacije ne dogode u buducnosti, kao i informaciju danskog, nizozemskog i švedskog izaslanstva koja su istaknula kako kriteriji za identifikaciju endokrinih disruptora trebaju biti u skladu s postojecim zakonodavstvom Unije i uzeti u obzir nacelo predostrožnosti. Predsjedništvo je za kraj sastanka obavijestilo Vijece o održanom Svjetskom kongresu Medunarodne unije za ocuvanje prirode (IUCN).
Više informacija i dokumenti s održanog sastanka dostupni su na poveznici Vijeca EU: http://www.consilium.europa.eu/hr/meetings/env/2016/10/17/.
Sljedeceg dana, 18. listopada, veleposlanik štefanic, predvodio je izaslanstvo Republike Hrvatske na prvom ministarskom sastanku Istocnog partnerstva o okolišu i klimatskim promjenama, ciji su domacini bili predsjedništvo i Komisija. Tom prilikom se usvojila ministarska izjava kojom se ne uspostavljaju nove obveze, vec ce se njome nastaviti i ojacati suradnja u podrucju okoliša, klime i održivog razvoja na razlicitim razinama i putem razlicitih djelovanja u okviru Istocnog partnerstva, utvrditi napredak koji ce se ostvariti u sljedece dvije godine i zadužiti Odbor za okoliš i klimatske promjene Istocnog partnerstva za izradu akcijskog plana za provedbu izjave.
Priopćenja