Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Zamjenik Klisovic: TTIP je u interesu i EU-a i SAD-a, za analizu treba pricekati

(Hina) - U interesu je i Europske unije i njezinih clanica i Sjedinjenih Americkih Država zakljucenje Transatlantskog trgovackog i investicijskog partnerstva (TTIP) koji ce olakšati trgovinu, a preciznu analizu ucinka na gospodarstvo teško je sada dati buduci da ugovor nije zakljucen, rekao je u Bruxellesu zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisovic koji sudjeluje na sastanku Vijeca za vanjske poslove u trgovinskom formatu na kojem se raspravlja o trenutacnom stanju u pregovorima. Zamjenik Klisovic je odbacio kritike koje se mogu cuti u europskoj i hrvatskoj javnosti da je sveobuhvatni trgovacki sporazum s Amerikancima u stvari Trojanski konj koji je na štetu europskih standarda i gradana, a na korist velikih multinacionalnih kompanija. "Mislim da se ne radi o Trojanskom konju, mislim da se radi o interesu i EU-a i svih država clanica kao i Sjedinjenih Država da napravimo jedan ugovor koji ce olakšati trgovinu, a samim tim povecati našu razmjenu, razmjenu usluga, što bi onda trebalo dovesti do rasta i do povecanog zapošljavanja, do svega onoga što želimo. Želimo olakšati trgovinu, maknuti sve barijere pogotovo administrativne koje bitno poskupljuju i cijenu robe, zbog cega je ona manje pristupacna gradanima", rekao je zamjenik Klisovic prije pocetka sastanka. Do sada je održano devet krugova pregovora, a zadnji je održan u New Yorku prije desetak dana. Na pitanje ima li Hrvatska analizu moguceg ucinka TTIP-a na njezino gospodarstvo, zamjenik Klisovic je odgovorio da precizna analiza nije moguca dok ne budu poznati detalji sporazuma, odnosno dok se oni ne dogovore. "Teško je napraviti konacne analize zato što TTIP još nije dogovoren i ne znaju se koja su konkretna rješenja u njemu, što analizirati, koliko ce se carina spustiti, koje ce se administrativne barijere maknuti, koliko ce se uskladivati standardi, tako da kada izvozite robu, pogotovo mali i srednji poduzetnici ne moraju svaki put tražiti novi certifikat za izvoz robe u Ameriku, tražiti laboratorijsku analizu ili nešto slicno, što im bitno poskupljuje cijenu robe", kazao je zamjenik Klisovic. "Tek kad vidimo sve elemente koliko ce se tih barijera maknuti, koliko carina spustiti, koliko drugih stvari uskladiti onda je moguce napraviti jednu suvisliju analizu ucinka na bilo koje gospodarstvo, pa i na hrvatsko. Danas je ne više od desetak država pokušalo uci u analizu moguceg utjecaja TTIP-a na gospodarstva i sve one sadrže dosta spekulacija jer se ne zna tocno o kojima se rješenjima radi jer nisu dogovoreni", dodao je zamjenik Klisovic. Najavio je da ce naši instituti biti angažirani za izradu tih analiza i s njima su vec obavljeni preliminarni razgovori. Iako je u javnosti cesto kritizirana tajnovitost pregovora o TTIP-u, zamjenik Klisovic kaže da su ovo najtransparentniji pregovori do sada. "Ovo su pregovori gdje su prvi put u povijesti objavljeni mandati za pregovore. Tu smo postavili jedan prag transparentnosti kod ovakvih pregovora. Transparentnost je sigurno veca nego što je bila ikada do sada i ja se nadam da ce biti maksimalna do kraja. Ljudi naravno imaju pravo znati što stoji u tim ugovorima, koji još nisu dovršeni, imaju pravo znati o cemu se razgovora i na koji nacin, da se ne pregovara u prazno, apstraktno nego da se pregovara da bi ljudima bilo bolje", rekao je. Ministri zemalja clanica zaduženi za trgovinu razgovarat ce o najspornijoj tocki u pregovorima s Amerikancima, o mehanizmu za rješavanje sporova izmedu investitora i država (ISDS). Zbog brojnih kritika pregovori o tome su trenutacno zamrznuti. Europska komisija je pripremila reformu toga mehanizma, koju je u srijedu predstavila u Europskom parlamentu. Komisijin prijedlog, medu inim, predvida uspostavu stalnog transatlantskog suda za rješavanje sporova izmedu investitora i država i mogucnost žalbenog postupka. ISDS je uvelike kritiziran jer prema kriticarima daje preveliku moc multinacionalnim kompanijama u odnosu na države. Taj mehanizam omogucava da investitor tuži državu pred nadnacionalnim sudovima ako smatraju da zakoni te države krše njihov trgovacki ugovor i ugrožavaju njihovu investiciju. Kriticari se pri tom cesto pozivaju na slucaj tužbe americkog duhanskog diva Philipa Morrisa koji je tužio australsku vladu zbog zakona kojim se predvida jednoobrazno, neutralno pakiranje svih marki cigareta. Europska komisija želi jasno dati do znanja da propisi o zaštiti ulagaca ne nude nikakva jamstva kompanijama da ce pravni režim u zemljama u koje su ulagali ostati nepromijenjen. Bruxelles takoder želi u sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om uvrstiti clanak koji izricito tvrdi da vlade mogu definirati politicke ciljeve bez straha od tužbi. Europski prijedlog slican je onome koji zagovara njemacki ministar gospodarstva Sigmar Gabriel, jedan od najžešcih kriticara postojeceg sustava ad-hoc arbitražnih sudova. Izjava zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova Joška Klisovica uoci sastanka Vijeca za vanjske poslove u trgovinskom formatuVaš preglednik ne podržava audio elemente. Preuzimanje

Priopćenja