Prije današnje sjednice Vijeca za vanjske poslove u Bruxellesu, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic odgovarala je na pitanja novinara.
Vezano za najave prijedloga stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH u Vijecu za vanjske poslove EU (FAC) i špekulacije da Hrvatska koci zakljucke u kojima se referira na stupanje na snagu sporazuma bez reference na hrvatsko clanstvo, ministrica je izjavila kako je postignut dogovor o fer odblokiravanju pregovora, ali ne i o snižavanju kriterija za BiH. Kako je pojasnila, Hrvatska se zalaže za jednake kriterije za sve, oko cega je, rekla je, postignut dogovor i zakljucci.
"Otvaranje cijelog postupka definiranog u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju moglo bi se dogoditi tijekom proljeca."- najavila je ministrica, podsjetivši na okoncanje postupka formiranja vlade u BiH. Istaknula je i da ce se inicirati jedan obicaj - neformalni dorucak, odnosno sastanak ministara vanjskih poslova i predstavnika država clanica kako bi se spomenutu temu držalo na dnevnome redu. "Kriteriji se moraju ispunjavati i poštivati, ali moraju biti definirani tako da zemlja može napredovati - to je naš cilj i toga cemo se vrlo cvrsto držati u ovom, i svakom drugom slucaju pa cak i tamo gdje smo upravo mi bili kljucni u pokretanju postupka s mrtve tocke." - zakljucila je ministrica.
Na upit kose li se nedavni zakljucci Deklaracije Hrvatskog Narodnog Sabora, koji sugeriraju pokretanje ustavnih promjena i federaciju s cetiri jedinice, s novim pristupom koje je pokrenulo Vijece EU, ministrica je rekla kako novi pristup ide prema BiH kao europskoj državi i izvlacenju iz unutrašnjeg vjecnog preispitivanja u kojem se ova zemlja godinama nije maknula s mjesta. "Svatko tko hoce dobro Bošnjacima, Hrvatima i Srbima u Bosni i Hercegovini zna da je europski put BiH ono što svim ljudima ondje može donijeti napredak i tim putem ce ici Europska unija i BiH." - istaknula je hrvatska šefica diplomacije.
U kontekstu pitanja oko Ljubljanske banke, ministrica je podsjetila na cinjenicu da su sudovi donijeli svoje odluke. što se, pak, prenesene štednje tice, istaknula je, postoji mogucnost da Hrvatska i Slovenija zajednicki zatraže zastoj u postupcima, kako bi se u roku od dvije godine pronašlo rješenje. "Hrvatska je spremna, ima dokumente i traži zastoj, no to treba zatražiti i slovenska strana. Ako ne, svi postupci idu redovno pred hrvatskim sudovima." - zakljucila je ministrica, naglasivši da je, što se individualne štednje tice, Europski sud za ljudska prava donio odluku te da sad postoji odredena procedura izmedu Slovenije i Europskog suda za ljudska prava.
Vaš preglednik ne podržava audio elemente.
Preuzimanje
Priopćenja
