Unatoc cijelom nizu najavljenih tema, fokus rasprave bio je na dvije teme: Ukrajini i energetici, rekla je ministrica Pusic nakon sastanka Vijeca za vanjske poslove danas u Bruxellesu. „Odluceno je da se s Ukrajinom potpiše jedan dio, odnosno samo neka poglavlja Sporazuma o pridruživanju, što ne znaci da ce se Sporazum dijeliti na više dokumenata. On ce ostati jedinstven dokument, ali ce se njegovi dijelovi potpisivati ovisno o tome kad se postignu uvjeti za to. U ovom trenu potpisivat ce se njegov politicki dio“, kazala je ministrica. Vezano uz sankcije, postignut je dogovor oko osoba prema kojima ce s primjenjivati sankcije: zabrana ulaska u države clanice EU i zamrzavanje imovine. Radi se o osam osoba iz lokalne samouprave sa Krima i 13 osoba iz Ruske Federacije.
Ministrica je istaknula i sljedece: „Razgovarali smo i o paketu financijske pomoci Ukrajini i mogucem razvoju situacije i narocito vrlo agresivnoj negativnoj medijskoj kampanji protiv vlade i vlasti u Ukrajini koja je u javnosti stvorila snažan dojam koji nema de facto veze s demonstracijama na Maidanu u Kijevu, koji su poceli studenti, mlada generacija, ljudi koji su htjeli da predsjednik Janukovic potpiše Sporazum o pridruživanju s EU. Kad je to odbijeno, tako su reagirali ukrajinski gradani. U meduvremenu je medijska kampanja pokušala stvoriti dojam da se radi o ekstremnoj desnici, što je i na sastanku zakljuceno da to apsolutno nije slucaj. Mnogi su i bili u Ukrajini, ukljucujuci mene u 12. mjesecu prošle god. Naravno da postoje desnicarske organizacije i njihovi predstavnici, ali takvi postoje i u Ruskoj Federaciji i u svim zemljama EU. Zakljuceno je da opci ton i profil ukrajinske vlasti treba omoguciti da dode jace do izražaja, da postane medunarodno vidljiv i da se na neki nacin suprotstavi takvoj vrsti medijske kampanje“.
Ministrica je komentirala i dogovorene sankcije: “Jesu li sankcije blage ili ne, mislim da cemo vidjeti kad pocnu djelovati narocito zato što su neke od njih, da tako kažem, automatske, dolaze prirodno u ovakvim situacijama, a to je pad tecaja rublje, pad moskovske burze. Ne smatra se da su to lake sankcije. To za Europu nije dobrodošao korak natrag, ali za RF narocito. Nitko ne želi ici u tom pravcu, svi bi željeli da je moguce postici dogovor i kompromis na ovu temu“.
„Poziciju koju je RH od pocetka zastupala je Ukrajina umjesto da bude prostor sukoba treba biti prostor potencijal jacanja suradnje izmedu EU i RH, i prije nego što su pale ljudske žrtve, naš stav je bio da Ukrajina bude podrucje preklapanja zona slobodne trg EU i EU, da je to dobro i za EU i za Rusiju, a takoder narocito i za Ukrajinu. U ovom trenutku situacija se zaoštrila i te se mogucnosti ne vide, ali mislim da ih treba imati na umu i treba vidjeti nacin kako bi se došlo do tocke ada bi se to moglo ostvariti. RH je poslala promatrace na poziv Ukrajine, a u okviru OESS-a koji su bili na Krimu, ali nisu uspjeli doci do objekata ni osoba od kojih bi dobili informacije. Po povratku su bili u istocnoj Ukrajini gdje su bili u stanju ustanoviti situaciju i razgovarati s ljudima“, kazala je ministrica novinarima.
Nije bilo vremena za ostale tocke dnevnog reda, pa tako ni za pitanje Bosne i Hercegovine, ali, kako je rekla ministrica Pusic, hrvatska inicijativa je trajni projekt o kojem ce se razgovarati i u okviri Vijeca i Europskog vijeca, unutar regije i s predstavnicima pojedinih država clanica. „Postoji potreba da se definira proaktivniji pristup prema BiH. Na nama je osmislimo najefikasniji i najracionalniji pristup i tu je hrvatski prijedlog jedna doprinos tome. Nadam se da cemo na kraju izaci s jednom efikasnom, jasno definiranom strategijom za Bosnu i Hercegovinu“, rekla je ministrica.
Na pitanje kada se ocekuju konkretni prijedlozi o unutarnjem uredenju BiH, ministrica je rekla da se strategija o pristupu Bosni i Hercegovini može ocekivati tijekom saziva postojece Europske komisije. „Sljedeci mjesec bi trebali biti zakljucci o BiH, nakon toga nastavljamo posao u kojem treba definirati broj poglavlja, tocno definirati dodatna poglavlja i dodatna mjerila. To je posao gdje države clanice mogu sugerirati rješenja i mjere, a Komisija definira okvir.“
Kad je rijec o prijevremenim izborima u Srbiji, ministrica je cestitala onima koji su ostvarili dobar rezultat te dodala da sa "Srbijom imamo normalne susjedske odnose. Postoje otvorena pitanja iz prošlosti, ali necemo dozvoliti da postanemo njihovi taoci“, zakljucila je ministrica.
O Ukrajini:
Vaš; preglednik ne podržava audio elemente. Datoteku možete preuzeti ovdje.
O BiH i Srbiji:
Vaš; preglednik ne podržava audio elemente. Datoteku možete preuzeti ovdje.
Priopćenja
