http://www.hrvatskarijec.rs/vest/4359/Zajednistvo-i-suradnja-temelj-opstojnosti-Hrvata-u-Srbiji/
Hrvatska ocekuje od Srbije ono što je i sama ucinila tijekom svog procesa pristupanja EU, pa i ranije kada je donijela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.* Radi se na stvaranju svih neophodnih uvjeta za ostvarivanje posjeta srpskog predsjednika Zagrebu.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji Gordan Bakota urucio je 24. listopada 2017. godine vjerodajnice predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vucicu, a vec sljedeceg dana posjetio je Suboticu gdje se sastao s biskupom Ivanom Pénzesom, gradonacelnikom Bogdanom Labanom, a posjetio je i našu novinsko-izdavacku ustanovu. Tijekom posjeta veleposlanik Bakota je za naš tjednik dao svoj prvi intervju od kada je na toj dužnosti u Srbiji. Veleposlanik istice kako se ocekuje intenziviranje bilateralnih odnosa i rada na rješavanju otvorenih pitanja za što je, kako smatra, potreban pragmatizam i dobra volja s obje strane. Veleposlanik Bakota je izrazio nadu da takva volja danas postoji u Srbiji.
Koja su najvažnija i najteža za rješavanje otvorena pitanja izmedu Hrvatske i Srbije?
Ne bih posebno izdvajao odredena pitanja, ali držim kako same radne skupine za otvorena pitanja, po svojoj strukturi, ukazuju koje su otvorene teme izmedu dvije države. Hrvatska je svakako spremna i voljna revitalizirati rad sa srpskom stranom na svim otvorenim pitanjima – manjina, nestalih osoba, povrata kulturnoga blaga, sukcesije, granicnog pitanja, suradnju na podrucju pravosuda. Želim posebno naglasiti kako je vrlo bitno da se uskoro održi i sastanak Meduvladinog odbora vezano za provedbu medudržavnog sporazuma o manjinama. Dakle, želimo intenzivirati dijalog izmedu nadležnih tijela o rješavanju svih otvorenih pitanja. Cilj nam je da ih u predstojecem razdoblju rješavamo u dobroj vjeri, na racionalan nacin. Nadam se da je za to sazrjelo vrijeme i da postoji obostrana volja.
U javnosti se isticu najcešce otvorena pitanja, a suradnja koja se ostvaruje izmedu dvije države je manje vidljiva. Na kojim planovima se ostvaruje suradnja?
Osim rada na rješavanju otvorenih pitanja želimo intenzivirati i aktivnosti u mnogim podrucjima medudržavne suradnje od zajednickog interesa, a koja su važna za dobrobit gradana dviju država. Posebno treba istaknuti suradnju vezanu uz europski kontekst i pregovaracki proces. Hrvatska dijeli svoja iskustva iz europskih pristupnih pregovora, veliki je broj hrvatskih strucnjaka koji su na raspolaganju i rade po razlicitim državnim institucijama u Srbiji. Postoje i konkretni projekti iz podrucja prekogranicne suradnje, koji mogu biti vrlo znacajni za obje države. Posebno bih naglasio da hrvatska zajednica u Srbiji treba biti važan cimbenik u prekogranicnoj suradnji, stoga u prekogranicnim projektima treba imati svoju ulogu. U našim bilateralnim odnosima posebnu važnost ima suradnja u podrucju gospodarstva. Ne zaboravimo da robna razmjena Hrvatske i Srbije prekoracuje iznos od milijardu eura, a hrvatskim investicijama u srpsko gospodarstvo od 750 milijuna eura otvoreno je oko 15 tisuca novih radnih mjesta. U Beogradu djeluje Hrvatski poslovni klub koji okuplja najznacajnije hrvatske tvrtke, a uskoro ce se otvoriti i predstavništvo Hrvatske gospodarske komore. Sve to ce zasigurno pridonijeti daljnjem intenziviranju gospodarske suradnje. Takoder, ne treba zaboraviti vrlo dobru suradnju i na podrucju znanosti i kulture, ne samo na institucionalnoj, nego i na izravnoj suradnji znanstvenika i umjetnika.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejcinovic Buric je nedavno rekla kako je »teško poceti dijalog sa Srbijom« i kako je »vrijeme za novi pristup«. O kakvom se novom pristupu radi? Želi li novi pristup i Srbija po Vašem mišljenju?
Rijec je o pristupu koji treba biti temeljen na nacionalnim interesima, dobrosusjedskim odnosima uz pragmatizam te potrebu sagledavanja i prihvacanja realnosti. U središtu pristupanja Srbije EU su europske vrijednosti poput vladavine prava, demokratska nacela, ljudska prava. Europske vrijednosti i kriteriji trebaju biti kljucni jer pregovaracki proces nije iskljucivo tehnicki proces, on je proces u kojem država kandidat prihvaca europske vrijednosti. U tom smislu utjecaj procesa pristupanja koristit ce Srbiji u izgradnji stabilnih institucija koje ce biti spremne preuzeti obveze clanstva u EU i pridržavanja europskih normi. Taj pristup treba biti usredotocen na rješavanje konkretnih problema za dobrobit gradana, a posebice nacionalnih manjina. Kada je rijec o Hrvatima kao nacionalnoj manjini, potrebno je osigurati punu provedbu svih onih prava vezanih uz medudržavni sporazum o zaštiti prava nacionalnih manjina, ali i uz Suboticku deklaraciju. To bi trebao biti jedan novi pristup temeljen na konkretnoj suradnji. Iz mog dosadašnjeg iskustva ovdje u Srbiji, nadam se da i srpska strana želi takav pristup u bilateralnim odnosima s Hrvatskom.
Kada se može ocekivati najavljen pa odložen posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vucicu Zagrebu i susret s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar – Kitarovic.
Trenutacno se radi na stvaranju svih neophodnih uvjeta za ostvarivanje posjeta srpskog predsjednika Zagrebu. O tome je bilo rijeci i prije nekoliko dana kada sam predao vjerodajnice predsjedniku Vucicu. U ovom trenutku još nije definiran tocan datum posjeta. To je tema komunikacije i koordinacije i osobno izražavam nadu da ce do susreta uskoro doci.
Hoce li biti nekih drugih susreta na najvišoj razini premijera, ministara?
Kao što sam vec rekao, obje strane rade na revitaliziranju rada povjerenstava za rješavanje otvorenih pitanja. Svakako je rijec o nekim od najvažnijih aspekata naših bilateralnih odnosa te ce njihova realizacija biti znak intenziviranja ukupnih bilateralnih odnosa izmedu dvije države. Posebno želim naglasiti kako ocekujemo, prema najavi, da bi do kraja ove godine trebao biti u Srbiji održan Meduvladin mješoviti odbor za pitanja manjina i provedbu medudržavnog sporazuma.
Hrvatska je do sada pružila Srbiji znacajnu pomoc u procesu europskih integracija (npr. prijevodi, pomoc hrvatskih eksperata itd.).
Hrvatska ce i dalje pružati pomoc i podršku Srbiji i svim zemljama u ovom dijelu Europe koje želi vidjeti kao clanice EU. Hrvatska ocekuje napredak po pitanju pregovora Srbije s EU. Vec sam napomenuo da je citav niz strucnjaka koji su sudjelovali u hrvatskom pregovarackom procesu danas aktivni u Srbiji i na raspolaganju odredenim tijelima državne uprave koji ovdje dolaze i pomažu Srbiji da što prije uskladi svoje zakonodavstvo s pravnom stecevinom EU. Hrvatska ce nastaviti pružati tehnicku pomoc i potporu na putu Srbije prema EU. Vec sama cinjenica da je Hrvatska otvorena prema pitanju pristupnih pregovora Srbije dovoljno govori da je to potpora u svakome smislu. Želim posebno izraziti ocekivanje da ce i hrvatska zajednica biti ukljucena u ovaj proces, te da ce svojim prijedlozima, posebno u podrucju manjinskih pitanja, dati svoj doprinos putu Srbije prema clanstvu u EU.
I u tom kontekstu kako komentirate stav službenog Beograda da Hrvatska blokira europski put Srbije zahtjevima da poštuje bilateralne sporazume i prava hrvatske manjine u Srbiji.
Nikako se ne bih složio s tvrdnjom da Hrvatska na bilo koji nacin blokira put Srbije prema EU. Pregovori o pristupanju su pregovori koje država kandidatkinja za clanstvo vodi s državama clanicama o uvjetima pod kojima ce postati punopravnom clanicom EU. Radi se o uobicajenom i redovnom putu konzultacija i uskladivanja konkretnih stajališta vezanih uz uvjete koje Srbija, kao država koja želi postati clanica, mora ispuniti. Država kandidat dužna je u okviru ispunjenja kriterija za clanstvo ne samo uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima nego i sustavno provoditi to zakonodavstvo na državnoj i na lokalnim razinama vlasti. Pojedina stajališta Hrvatske u pregovorima svakako ce biti od pomoci da Srbija uskladi svoje zakonodavstvo s pravnom stecevinom EU. Taj proces su prošle sve države clanice pa tako i Hrvatska koja ocekuje od Srbije da ispuni sve ono što je dio pravne stecevine i što su usvojile i sve druge clanice EU. U konacnici taj pristup je najbolji i za gradane Srbije. Za sve gradane kao i za pripadnike nacionalnih manjina, dakle da u punome smislu osigura ispunjavanja cijele pravne stecevine EU. To je naš pristup.
Hrvatska je takoder u pregovarackom procesu europskih integracija morala ispuniti razlicite uvjete i pregovaracka stajališta.
Kada je rijec o pregovarackim stajalištima, posebno o poglavljima 23 i 24, ponavljam da Hrvatska ne ocekuje ništa više od Srbije nego što je ona napravila u svome pregovarackom procesu pa i prije kada je donijela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Držim da naše obje manjine, srpska manjina u Hrvatskoj i hrvatska manjina u Srbiji, trebaju imati jednaku razinu mogucnosti ostvarivanja prava u svakodnevnom životu. Podsjecam da u Hrvatskoj postoji vrlo visoka razina politickog predstavljanja nacionalnih manjina kako u Hrvatskom saboru tako i na lokalnim razinama. Duboko sam uvjeren da potpuna primjena manjinskih prava samo obogacuje naša društva i vrlo rado cemo to vidjeti i u Srbiji. Ovdje govorimo o poštovanju i primjeni onoga što je vec dogovoreno i što je vezano uz pravnu stecevinu EU. Kako se radi o provedbi preuzetih obveza, ne bi trebalo u Srbiji ocekivati neke vece probleme, pocevši od zajamcenog politickog predstavljanja pa do ispunjavanja obveza vezanih uz obrazovanje, kulturu, informiranje. Uvjeren sam da je to nešto što ce Srbija biti spremna napraviti na dobrobit svih nacionalnih manjina i cijelog društva.
Prošlo je vec tri godine od kada je održan Meduvladin mješovit odbor za pracenje Sporazuma o zaštiti manjina sa Srbijom. Zašto se rijetko zakazuju sjednice? I s druge strane, što se može uciniti da se preuzete obveze i preporuke MMO-a poštuju?
U svemu je potreban racionalan pristup, dobra volja i zalaganje s obje strane, kao što sam vec više puta napomenuo. Posljednji potezi srpske strane pokazuju odredene naznake spremnosti za rješavanje pojedinih pitanja te treba vidjeti kako ce se odvijati realizacija. Cinjenica najave skorog održavanja Meduvladinog mješovitog odbora, nakon poduže, višegodišnje stanke, prvi je pozitivan znak. Ocekujemo kako ce srpska strana u punoj mjeri ispuniti preuzete medudržavne obveze, ali i obveze iz europskog pristupnog procesa. To se u prvom redu odnosi na konacno osiguravanje zajamcenog politickog predstavljanje Hrvata u Srbiji na svim razinama od državnih do pokrajinskih i gradskih razina, u dobroj mjeri temeljenoj i na reciprocitetnim pravima, te na proporcionalno zapošljavanje pripadnika hrvatske manjine u državnim i javnim službama. Ocekujemo da predstavnici Hrvata, kao i drugih nacionalnih manjina, budu aktivno ukljuceni u aktivnosti vezane za donošenje novih zakonskih rješenja i nacionalnih strategija koje se odnose na ostvarivanje prava nacionalnih manjina u raznim podrucjima od važnosti za nacionalne manjine.
Kakav je znacaj hrvatske nacionalne manjine u vanjskoj politici Hrvatske i radu veleposlanstva i veleposlanika u Beogradu?
Mi smo u znacajnoj mjeri intenzivirali odnose prema našoj manjini u Srbiji. Hrvatska svoja stajališta vezana uz Hrvate u inozemstvu formira u izravnoj komunikaciji s njihovim predstavnicima. Stoga su predstavnici Hrvata u Srbiji u sve cešcem kontaktu s najvišim dužnosnicima Hrvatske. Hrvatska preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH mnogobrojnim udrugama osigurava znacajna sredstva za njihovo djelovanje. Veleposlanstvo RH u Beogradu i Generalni konzulat u Subotici, osobito generalni konzul i ja osobno, u svakodnevnim smo kontaktima s hrvatskom zajednicom i to nam je prioritet u radu. Posebno nam je važno iz prve ruke cuti njihove probleme, stajališta i prijedloge.
Kako ocjenjujete organiziranost hrvatske zajednice u Srbiji i na što bi se trebala obratiti pozornost kako bi se ona osnažila i time poboljšao položaj Hrvata u Srbiji?
Na pocetku svog mandata mogu istaknuti kako su osnovni postulati svih manjina uvijek temeljeni na dobroj organizaciji, suradnji i koordinaciji te sinergijskom djelovanju i to na svim geografskim podrucjima i u Backoj i u Srijemu i Banatu ali i drugim regijama Srbije, ukljucujuci udruge Hrvata koji žive u Beogradu, kao i suradnji i snažnim vezama s maticnom domovinom Hrvatskom. Nedvojbeno je to najvažniji preduvjet uspjeha i opstojnosti jer hrvatska manjina u Srbiji zajednickim snagama može biti etablirana i emancipirana u pravom smislu rijeci. Vrlo je bitno da legitimni predstavnici hrvatske manjine budu izabrani i sudjeluju u radu Hrvatskog nacionalnog vijeca i drugih udruga. Tu smatram kljucnim naglasiti i želim odati priznanje Hrvatskoj rijeci, njenoj važnoj ulozi jer je sasvim jasna presudna uloga informiranja i komunikacija u današnjem dobu. Hrvatska rijec ovdje cini puno, ulaže veliki trud i predstavlja kvalitetan servis hrvatske manjine. Vi ste nezaobilazan cimbenik opstojnosti Hrvata u Vojvodini odnosno Srbiji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic je nekoliko puta isticao kako u Hrvatskoj i Srbiji postoje razlicita tumacenja prošlosti, ali da se usprkos tome moraju razvijati dobri odnosi. Medutim, u pogoršanju odnosa izmedu dvije zemlje najcešce je okidac upravo razlicito tumacenje prošlosti. Mogu li se uspostaviti trajni dobri odnosi ukoliko dvije zemlje imaju »dvije istine« o tome što se dogadalo u zajednickoj prošlosti?
Nije lako doci do zajednickih stajališta oko svih otvorenih pitanja. Možda to u ovome trenutku i nije najvažniji pristup u izgradnji odnosa izmedu Hrvatske i Srbije. Naime, u brojnim aspektima ostvarujemo dobru i sadržajnu suradnju što pokazuje da ukupne bilateralne odnose ne treba procjenjivati samo kroz prizmu povijesnih ili politickih razilaženja. Vjerujem kako pragmaticni pristup, okrenutost prema mladima i buducnosti, strpljivost u radu, temeljna europska nacela i vrijednosti mogu pomoci u izgradnji dobrosusjedskih odnosa na obostranu korist. U svome cu se radu zalagati za takve postulate. Želim istaknuti kako obje manjine mogu i trebaju imati vrlo važnu ulogu. Etabliranje statusa i osiguravanje prava nacionalnih manjina, hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u ovome slucaju, bit ce važnom poveznicom i pokazateljem za ukupne odnose. Zaista vjerujem da obje manjine mogu imati veliku i pozitivnu ulogu u izgradnji ukupnih hrvatsko-srpskih medudržavnih odnosa.
Priopćenja