(Hina) - U vezi slucaja donacije cirilicnih citanki i gramatike bunjevackog govora ucenicima u Subotici, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH pozvalo je na razgovor otpravnicu poslova veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj kako bi podsjetilo kako je Hrvatska na svim sastancima sa srbijanskim dužnosnicima dobila cvrsta obecanja o tiskanju udžbenika na hrvatskom jeziku, ali to do danas nije ispunjeno, priopcio je u ponedjeljak MVEP.
Ministarstvo podsjeca da je Hrvatska na svim sastancima sa srbijanskim dužnosnicima u zadnje dvije godine (a održano ih je nekoliko, od predsjednika republike do predsjednika vlade, odnosno prvog potpredsjednika vlade te ministra vanjskih poslova) tražila da se ispuni obveza tiskanja i osiguranja udžbenika na jeziku i pismu hrvatske nacionalne manjine, kao i upotreba hrvatskog jezika u topografskim nazivima.
Tražena je takoder parlamentarna zastupljenost sukladno odredbi iz potpisanog sporazuma izmedu Hrvatske i Srbije o zaštiti prava manjina, kao i zapošljavanje pripadnika hrvatske manjine u tijelima državne uprave, pravosuda i unutarnjih poslova, zatim otvaranje katedre na sveucilištu u Novom Sadu i na pedagoškoj akademiji u Subotici te informiranje na materinskom jeziku.
"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH ne može utjecati na to kako ce se netko deklarirati, ali ce nastaviti inzistirati na pravu da se Hrvati u Srbiji školuju te da mogu upotrebljavati materinski jezik. Na ovoj temi cemo nastaviti raditi diplomatskim putem, buduci da smatramo da je ne treba iskorištavati za pokušaj dizanja rejtinga pojedinih politicara i politickih stranaka", kaže se u priopcenju.
"Ocuvanje identiteta jedne zajednice ozbiljno je pitanje koje treba riješiti, a ne medijski iskorištavati za vlastitu politicku promociju. Podsjecamo takoder da je poštivanje manjinskih prava jedno od temeljnih vrijednosti Europske unije, a dio je i pregovora o pristupanju Europskoj uniji", dodaje se.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolic donirao je ucenicima u Subotici na pocetku školske godine citanke i gramatiku za ucenje bunjevackog govora, cije širenje u subotickim školama potice Bunjevacko nacionalno vijece, vodstvo zajednice Bunjevaca koji nijecu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu tjednik "Hrvatska rijec".
Tiskanje tih udžbenika u nedostatku sredstava na sebe je preuzeo predsjednik Nikolic, koji se i prije zauzimao za zajednicu Bunjevaca koju smatra "autohtonim južnoslavenskim narodom".
Oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji nijece hrvatsku pripadnost, tvrdeci kako su autohtona etnicka skupina koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju.
Ostali, vecina Bunjevaca u Backoj, kojoj pripada i vodstvo vojvodanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevackoga roda, odnosno kao bunjevacki Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije poticu umjetnu podjelu bunjevackih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajuci bunjevacku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.
Priopćenja
