Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Hrvatska manjina u Republici Srbiji

Hrvatska manjina u Republici Srbiji Položaj Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji održanom 2011. godine, 57.900 osoba se izjasnilo kao Hrvati (12.702 osobe manje nego 2002. godine; udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 posto pao na 0,81 posto). Najviše Hrvata živi na podrucju Vojvodine - u Backoj i Srijemu – 47.033, Subotici i okolici – 14.536 te Beogradu i Zemunu. Broj Hrvata koji žive u Srbiji smanjivao se tijekom posljednjih decenija dvadesetog stoljeca, da bi devedesetih godina prošlog stoljeca njihov broj, u odnosu na 1971. bio prepolovljen. Donošenjem Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina u Skupštini SRJ 26. veljace 2002., hrvatskoj je nacionalnoj zajednici u ovoj zemlji prvi put priznat status manjine. Samo priznanje statusa omogucilo je formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeca, kao krovnog tijela hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Napokon je 2009. godine donesen Zakon o nacionalnim savjetima (vijecima) nacionalnih manjina (Službeni glasnik RS br.72/2009). Zakonom se ureduju nadležnosti nacionalnih vijeca u oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika i pisma, postupak izbora, financiranje i druga pitanja znacajna za rad nacionalnih vijeca. Zakonom je predvideno osnivanje Savjeta za nacionalne manjine i Fond za poticanje društvenog, ekonomskog, kulturnog i opceg razvoja nacionalnih manjina kojim bi se iz proracuna financirale aktivnosti i projekti vezani za poboljšanje položaja i razvija kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina. Za provodenje neposrednih izbora svaka nacionalna manjina formira posebni biracki popis, koji se formira tako što svaki pripadnik nacionalne manjine podnosi zahtjev, a opcina njegovog prebivališta donosi rješenje o odobrenju upisa. Hrvatska nacionalna zajednica prvenstveno zbog neugodnih iskustava njenih pripadnika iz devedesetih, nije uspjela u razdoblju predvidenom za to skupiti potrebni broj ( više od 50% od ukupnog broja pripadnika nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva, umanjenog za 20%) biraca za provodenje neposrednih izbora, te ce izbori za HNV biti na elektorskoj skupštini. Postoji niz okolnosti koje su utjecale na takav ishod, a prvenstveno strahom i još uvijek neravnopravnim položajem pripadnika hrvatske nacionalne manjine u odnosu na pripadnike drugih nacionalnih manjina, može se objasniti cinjenica da su slabije organizirane nacionalne manjine uspjele stvoriti uvjete za neposredne izbore a hrvatska nacionalna manjina nije. Izborni zakoni Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izboru narodnih poslanika Republike Srbije od 25. veljace 2004. godine ukinut je cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. Recene promjene izbornog zakonodavstva ipak ne omogucavaju brojcano malim nacionalnim zajednicama da imaju svoje predstavnike u najvišem predstavnickom tijelu Republike Srbije, buduci da izmjene zakona podrazumijevaju izravan ulazak u parlament samo onim predstavnicima manjinskih zajednica koje imaju prirodan prag. Za stranke nacionalnih manjina u Skupštini AP Vojvodine ukinut je cenzus od 5%, odnosno za manjinske stranke predvideni prag je onaj koji je potreban da prode barem jedan predstavnik manjinske zajednice, što ovisi o broju biraca koji su izašli na birališta (procjena 15.000.-17.000. glasova). Bilateralni sporazum o zaštiti nacionalnih manjina U Beogradu, 15. studenog 2004. godine, je potpisan Sporazum o zaštiti prava hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske manjine u RH. Sporazum predvida ostvarivanje nacionalnih prava za hrvatsku manjinu u SCG na isti nacin kako to ostvaruju predstavnici srpskog i crnogorskog naroda u RH, a u skladu s opce prihvacenim standardima. Sukladno Sporazumu osnovan je Mješoviti odbor za pracenje njegove provedbe i predlaganje mjera za poboljšanje statusa nacionalnih manjina u jednoj i drugoj državi. Održane su tri sjednice Mješovitog odbora za manjine medutim preporuke Mješovitog odbora ne ostvaruju se narocito glede zastupljenosti predstavnika hrvatske nacionalne manjine u predstavnickim i izvršnim tijelima te lokalnim tijelima vlasti. Udruge i institucije Na podrucju Srbije postoji niz hrvatskih udruga i institucija cija je osnovna djelatnost ocuvanje obicaja, kulture, jezika i informiranje. Najviše udruga i institucija nalazi se na podrucju opcine Subotice, a medu njima najznacajnije su: Hrvatsko nacionalno vijece (HNV), Zavod za kulturu vojvodanskih Hrvata, „Hrvatska rijec“, Hrvatsko akademsko društvo, «Bunjevacko kolo», Hrvatska citaonica, Matica hrvatska, HKPD «Matija Gubec» iz Tavankuta i dr. Na podrucju Sombora i Podunavlja aktivno je šest udruga, a najpoznatije su HKD «Vladimir Nazor» iz Sombora, KUD HRVATA «Bodrog» iz Backog Monoštra, HKPZ šokadija iz Sonte. U Srijemu djeluje pet udruga: u Petrovaradinu, Novom Slankamenu, Rumi, Golubincima i Srijemskoj Mitrovici. U Zemunu postoji udruga Hrvata «Ilija Okrugic»i Društvo hrvatske mladeži. Hrvatsko nacionalno vijece Hrvatsko nacionalno Vijece osnovano je 2002. godine, a konstitutivna sjednica održana je 25.01.2003. godine. HNV kao krovna udruga zastupa Hrvate u postizanju svojih prava po pitanjima službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja, kulture i gospodarstva. Hrvatsko nacionalno vijece je godine 2003. obnovilo izdavanje informativno politickog tjednika "Hrvatska rijec", koji je izlazio od 1945 do 1956. godine. Vlastitim sredstvima kupljena je i obnovljena kuca u kojoj je sjedište HNV-a u Subotici. Obrazovanje i jezik Odgoj i obrazovanje na jeziku manjinske zajednice regulirano je zakonima o osnovnom i srednjem školstvu. U skladu s odredbama tih zakona moguce je formirati razrede na jeziku nacionalne manjine uz uvjet da je najmanje 15 ucenika u razredu. U Republici Srbiji nastava na hrvatskog jezika izvodi se od 2002./2003. godine, a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007. godine. Trenutacno se nastava izvodi u pet osnovnih škola u Subotici, ?urdinu, Maloj Bosni i Tavankutu i tri srednje škole na podrucju Grada Subotice. Hrvatski jezik takoder je zastupljen u dvojezicnoj, madarsko-hrvatskoj Biskupijskoj klasicnoj gimnaziji i sjemeništu„Paulinum“ u Subotici. Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Suboticke biskupije u Subotici izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u okviru vrtickih odjela: u Subotici (vrtic „Marija Petkovic“), u Tavankutu (vrtic „Donji Tavankut“), u Maloj Bosni (vrtic „Bambi“), te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“ u Subotici gdje se nastava izvodi po Montessori programu. Nastavu na hrvatskom jeziku u školama u Vojvodini izvodi i cetiri nastavnika iz Republike Hrvatske, upucenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te postojeci nastavnici u redovitim školama (bez obzira na predmet koji predaju), koji svoju satnicu nadopunjavaju predajuci hrvatski jezik i kulturu. Stipendiranje studenata U prethodnim godinama sredstvima MVP-a RH stipendiran je znacajan broj studenata Hrvata iz Republike Srbije. Nažalost recesija je i tu ostavila posljedice, koje se ocituju u smanjenju sredstava za ovu namjenu.

Priopćenja