Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic boravi u dvodnevnom radnom posjetu Saveznoj Republici Njemackoj, gdje se susreo s njemackom kancelarkom Angelom Merkel.
U izjavi za medije, predsjednik Vlade kazao je da je ovo prigoda da se ojacaju odnosi izmedu Hrvatske i Njemacke koje su prijateljske i partnerske zemlje.
Podsjetio je da je Njemacka prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner s 5,2 milijardi eura razmjene u 2017. godini te s više od 3,1 milijarde eura ulaganja u Hrvatsku u proteklih dvadeseti pet godina, dodavši da važnu sastavnicu hrvatsko-njemackih odnosa cini i preko 2,5 milijuna njemackih turista u Hrvatskoj.
"U našim odnosima izrazito bitan aspekt je i uloga Hrvata u Njemackoj, koji su dobro integrirani i koji pridonose njemackom gospodarstvu, ali i hrvatskom sa svime onime što vracaju u domovinu", kazao je predsjednik Vlade.
Akcijski plan
U cilju unaprjedenja medusobnih odnosa, predsjednik Vlade i kancelarka Markel razgovarali su o prihvacanju akcijskoga plana, koji ce biti potpisan na razini ministara vanjskih poslova. Pojasnio je da je rijec o živom dokumentu koji ukljucuje sva važna podrucja suradnje, od vanjske i europske politike, gospodarstva i kulture, do sektorske i parlamentarne suradnje.
"Vjerujem da cemo u mjesecima koji su pred nama dovršiti taj dokument i na taj nacin imati jasan hodogram medusobnih razmjena i partnerstva u godinama koje su pred nama", rekao je Plenkovic.
Predsjedanje Vijecem EU u 2020.
Predsjednik Vlade važnim je ocijenio i razgovor o zajednickim europskim ambicijama u 2020., podsjetivši da ce Hrvatska predsjedati Vijecem Europske unije u prvoj polovici godine, a Njemacka u drugoj polovici 2020. godine.
Izrazio je želju da Hrvatska bude domacin summita izmedu zemalja Europske unije i država jugoistoka Europe. Naglasio je da je Njemacka kroz Berlinski proces 2014. godine pokazala vodstvo i snažnu potporu u projektnoj, ekonomskoj i infrastrukturnoj suradnji.
"Vjerujemo da ta 2020. godina na pocetku mandata nove Komisije i Parlamenta, nove financijske perspektive može biti dodatni poticaj za naše susjede u europskim reformama", rekao je Plenkovic.
Schengen i Eurozona
Predsjednik Vlade razgovarao je s njemackom kancelarkom i o hrvatskim nastojanjima da se prikljuci Schengenskom podrucju, istaknuvši da ocekuje potporu Njemacke te pozitivnu evaluaciju Komisije na sve što je ucinjeno u tom smislu, kako bi Hrvatska ostvarila taj svoj politicki cilj do predsjedanja Europskom unijom.
Predsjednik Vlade izvijestio je kancelarku Merkel o kvalitetnim ekonomskim postignucima, Hrvatske - snažnoj fiskalnoj konsolidaciji, proracunskom suficitu u 2017. i nikad manjoj nezaposlenosti te rapidnom smanjenju javnoga duga. Naveo je da su ulazak u Scgengen i približavanje punom ispunjavanju kriterija za clanstvo u Eurozoni glavni prioriteti Vlade.
Predsjednik Vlade ocijenio je važnim da iduci Višegodišnji financijski okvir o kojem se pregovora za Hrvatsku bude povoljan.
Naveo je da se razgovaralo i o odnosima Hrvatske sa susjednim državama, situaciji na jugoistoku Europe te konstruktivnoj ulozi Hrvatske u mirnom rješavanju svih otvorenih pitanja.
Njemacka je bliski prijatelj Hrvatske
Kancelarka Angela Merkel istaknula je da je Njemacka bliski prijatelj Hrvatske.
"Želimo ohrabriti hrvatsku Vladu da krene u daljnje reforme", kazala je, dodavši da Hrvatska kao clanica Europske unije ima važnu ulogu u regiji.
Odnosi u susjedstvu
Novinare je zanimalo može li migrantska kriza ubrzati hrvatski ulazak u Schengenski prostor.
Kancelarka Angela Merkel pohvalila je Hrvatsku zbog zaštite vanjskih granica EU-a i poduprla ulazak zemlje u šengensku zonu.
Smatra da je Hrvatska napredovala u ispunjavanju zadanih kriterija, te da je prirodna njezina želja za ulaskom u Schengen. Dodala je da za to postoji jasan postupak.
"Treba pricekati da Europska komisija procijeni taj napredak, a mi smo, naravno, pozitivni u vezi s hrvatskim pristupom u Schengenski prostor", kazala je kancelarka.
Predsjednik Vlade Plenkovic naglasio je da Hrvatska poštuje pozitivno europsko zakonodavstvo kad je rijec o migracijama, da želi jacanje zajednickog europskog sustava azila te da poštuje svoje obveze.
Podsjetio je da Hrvatska na približavanju Schengenu radi vec nekoliko godina, ocekujuci, nakon pozitivne evaluacije za Schengen od strane Europske komisije, snažnu podršku država clanica, naravno i Njemacke.
Na upit o odnosima Kosova i Srbije, predsjednik Vlade Plenkovic odgovorio je da se Hrvatska, kad je rijec o odnosima u našem susjedstvu, zalaže za poštivanje teritorijalnog integriteta i mirno rješavanje sporova, te da prati sve što se zbiva u dijalogu Kosova i Srbije.
"Glede poštivanja granica, cijelo naslijede bivše države bazirano je na Konferenciji o bivšoj Jugoslaviji i mišljenjima Badinterove komisije, prema kojima su nekadašnje granice bivših republika one koje treba poštivati. Stoga je Hrvatska, osobito vodeci racuna o tome da bi promjene granica na jugoistoku Europe mogle imati refleksije na neke druge situacije, izrazito oprezna i nije prva u redu koja bi zagovarala promjene granica", porucio je premijer Plenkovic.
Drugi dan posjeta predsjednik Vlade Andrej Plenkovic zapoceo je sastankom s predstavnicima Udruženja njemackih industrijskih i trgovinskih komora.
Tijekom boravka u Berlinu u Zakladi Konrad Adenauer održao je predavanje na temu "Hrvatska i buducnost EU-a".
Predsjednik Vlade posjet Njemackoj završava sastankom s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmeierom. (Izvor: Vlada RH)
Priopćenja
