Gospodine predsjednice, ekselencije,
2020. ce u povijesti biti upamcena kao godina kriza i obljetnica. Krize su bile brojne, pocevši s pandemijom COVID-19 i posljedicnim globalnim gospodarskim usporavanjem. Jasno su nam pokazale da je ponovna potvrda naše zajednicke predanosti multilateralizmu relevantnija nego ikada.
Obljetnice su takoder bile brojne. Slavimo 75 godina Ujedinjenih naroda, 25 godina Cetvrte svjetske konferencije o ženama, ali i Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.
Sve ove prekretnice u našoj zajednickoj povijesti podsjecaju nas koliko možemo postici kroz zajednicko djelovanje; koliko je potrebno da bismo svijet ucinili boljim mjestom.
Dopustite mi da se prvo osvrnem na najvažnije pitanje našeg vremena.
Kriza uzrokovana COVID-om-19 predstavlja veliki test otpornosti na stres za funkcioniranje multilateralizma, kako regionalno, tako i globalno, ali i za bilateralnu suradnju izmedu zemalja.
Nikada u povijesti naše organizacije nismo imali ovakvu raspravu Opce skupštine na visokoj razini.
Nisu potrebni dodatni dokazi “novog normalnog”, dokazi iznimnih promjena u našim životima, od toga.
Ucimo kako živjeti s pandemijom i njezinim posljedicama.
Odgovor na ovu krizu ne bi smio dovesti do smanjenog povjerenja i izolacionizma u medunarodnoj zajednici.
Naprotiv, on bi trebao potaknuti našu spremnost da radimo zajedno, u pravom duhu solidarnosti i medusobne potpore.
Pobjeda u bitci protiv pandemije zahtijeva odgovorno i ukljucivo vladanje, blisku suradnju i dijeljenje resursa u cilju jacanja naših oslabljenih zdravstvenih sustava, spašavanja života, radnih mjesta i ekonomskog opstanka.
Nužna je sinergija na regionalnoj i medunarodnoj razini, kako bismo se mogli nositi s medicinskim i socio-ekonomskim posljedicama krize.
Ovo je važna lekcija i mi moramo povecati svoju osviještenost i spremnost u nadolazecim mjesecima, sve dok ucinkovito cjepivo ne bude razvijeno.
Cjepivo mora biti dostupno najvecem mogucem broju ljudi i ne bismo smjeli štedjeti napore da to ostvarimo.
Hrvatska pozdravlja rezoluciju Opce skupštine o “Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na pandemiju COVID-19”, usvojenu u ovoj Skupštini s premocnom podrškom.
Ova rezolucija jasno pokazuje potrebu za zajednickim globalnim pristupom u odgovoru na utjecaj i posljedice pandemije.
Mobilizacija politicke volje i financijskih resursa je najucinkovitiji odgovor protiv pandemije.
Europska unija pokazala je to na najbolji moguci nacin u srpnju, kroz zakljucke Europskog vijeca.
Hrvatska prepoznaje kljucnu ulogu Svjetske zdravstvene organizacije.
Posebno naglašavamo važnost podizanja statusa cjepiva protiv COVID-a-19 na razinu globalnog javnog dobra.
Moramo nastaviti procjenjivati djelovanje WHO-a te nastaviti inkluzivan razgovor o jacanju ove institucije, njezinog financiranja i mogucih koraka u cilju njezine reforme.
Gospodine predsjednice,
Gospodarski oporavak od krize i jacanje naših zdravstvenih sustava bili su u fokusu predsjedanja Hrvatske Vijecem Europske unije u prvoj polovici 2020.
Danas, gotovo tri mjeseca nakon kraja našeg predsjedanja, dok pandemija COVID-19 i dalje traje, slogan našeg predsjedanja – “Snažna Europa u svijetu punom izazova” – pokazao se dobro odabranim i kontinuirano relevantnim.
Dopustite mi da dodam da se Hrvatska, osim s krizom COVID-19, nosi i s posljedicama razornog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka.
Koristim ovu priliku da zahvalim svim svjetskim celnicima koji su nam poslali poruke solidarnosti i pružili podršku.
Nezapamcene okolnosti u kojima živimo predstavljaju jedinstvenu priliku da razmislimo o globalnoj ulozi multilateralizma i ojacamo važnost uredene globalizacije i medunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.
Dok štitimo dobrobit svojih gradana, još je važnije da u ovako izazovnim vremenima nastavimo poštovati i podržavati zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i medunarodno pravo i vladavinu prava.
Hrvatska uvida da je pristup utemeljen na ljudskim pravima jedini smjer naprijed, osiguravajuci da nitko ne ostane zaboravljen.
Gospodine predsjednice,
Nijedna organizacija nije u boljem položaju od Ujedinjenih naroda za globalno postizanje ciljeva medunarodne suradnje; iz tog razloga moramo podržati svoju organizaciju, financijski i politicki.
Da bi ispunila svoju opredijeljenost spram solidarnosti, Hrvatska sudjeluje u „Timu Europa“, paketu globalne pomoci vrijednome 36 milijardi eura.
Ovo ce pomoci podržati partnerske države u njihovoj borbi protiv COVID-a-19.
Cvrsto podržavamo Plan UN-a za globalno humanitarno djelovanje i njegove programe, kao koordiniran pristup pronalasku multilateralnih rješenja u ovoj krizi.
Hrvatska je doprinijela 400 000 eura multi-partnerskom fondu UN-a za reakciju i oporavak od COVID-a-19.
Takoder podržavamo napore Svjetske zdravstvene organizacije s doprinosom od 600 000 eura.
Gospodine predsjednice,
Izbijanje pandemije COVID-19 znatno je promijenilo djelovanje i aktivnosti vlada diljem svijeta.
Hrvatska, kao dobro poznata turisticka destinacija, pažljivo postiže ravnotežu izmedu zdravlja naših gradana i otvaranja turisticke sezone u cilju ocuvanja radnih mjesta i pomoci turistickom sektoru i nacionalnom gospodarstvu.
Naš zajednicki rad na punoj provedbi Agende za održivi razvoj 2030, Pariškog sporazuma o klimi i medunarodno dogovorenih ciljeva o bioraznolikosti bit ce kljucni u suocavanju s neizbježnim sistemskim šokovima u buducnosti.
EU se vec obavezala transformirati svoje gospodarstvo i društvo kako bi postala prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.
Održiv, klimatski neutralan rast vidimo kao temeljan element buducnosti, ne samo Europe, vec i cijeloga svijeta.
Takoder moramo sacuvati multilateralizam u podrucju trgovine, kako bismo sacuvali nesmetane globalne lance vrijednosti, osigurali ucinkovitu trgovinu dobara i usluga te posebno medicinskih proizvoda.
Pametna digitalizacija pokazala se jednom od okosnica funkcioniranja naših društava u jeku pandemije, kada su se mnoge tvrtke i uslužne djelatnosti, ukljucujuci u javnom sektoru, vecim dijelom ili cak u potpunosti prebacile u digitalnu sferu.
Potrebna nam je sigurna digitalna infrastruktura, kao i ekološki prihvatljiv internet, buduci da ICT sektor vec sada koristi više od 10% ukupne potrošnje struje – što je više od energije koju sve svjetske nuklearne elektrane proizvode zajedno – taj udio eksponencijalno raste.
Stoga, kako bismo digitalno gospodarstvo ucinili održivim i izbjegli da donese nove izazove u buducnosti, potrebna su nam dodatna ulaganja u tom podrucju, usporedo s naglaskom na upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i odgovarajuci pravni okvir koji regulira ovo sve važnije podrucje.
Nažalost, pandemija COVID-19 je takoder otvorila vrata širenju jedne druge podmukle, ali manje ocite pandemije.
Pojava i konvergencija raznih grupa i fenomena koji se hrane lažnim vijestima, trolanjem, namjernim dezinformacijama, medijskom nepismenošcu i opcim neznanjem, razlog je za ozbiljnu zabrinutost.
Posebno strašni bili su kiberneticki napadi na zdravstvene institucije koje se bore protiv pandemije.
Nažalost, ne postoji lagano i brzo rješenje. Nema ljekovitog cjepiva protiv lažnih vijesti.
U tom smislu, pozdravljamo sve odgovorniji pristup velikih tehnoloških tvrtki i medijskih kuca.
Medutim, još puno toga preostaje za uciniti, a javni i privatni cimbenici moraju suradivati u tom nastojanju, kako bi se društvu omogucilo da izgradi otpornost protiv hibridnih prijetnji i kibernetickih napada.
Takoder ne smijemo zaboraviti na prijetnje i opasnosti poput terorizma i proliferacije oružja masovnog uništenja, ali i na korupciju i trgovinu ilegalnim supstancama.
Ove teme ne smiju biti van naše pažnje.
Gospodine predsjednice,
Još jedna važna obljetnica koju obilježavamo ove godine pripada podrucju kontrole oružja, a to je 50. godišnjica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), naš vrijedan multilateralni instrument za sprjecavanje nuklearne proliferacije i postizanje nuklearnog razoružanja.
Zbog pandemije COVID-19 morali smo odgoditi NPT konferenciju 2020. za neki kasniji datum.
Imajuci u vidu da Pregledna konferencija 2015. nije postigla konsenzus o supstantivnoj završnoj deklaraciji, od velike je važnosti ovoga puta održati uspješnu konferenciju, poželjno ne kasnije od travnja sljedece godine.
Takoder je važno ne ignorirati prijetnju koja proizlazi iz ilegalne trgovine i zloupotrebe malog i lakog naoružanja.
Hrvatska je u 2020. predsjedavajuca Wassenaarskim sporazumom, prvim svjetskim mehanizmom kontrole izvoza konvencionalnog oružja i osjetljivih roba i tehnologija s dvojnom namjenom.
Nastavit cemo zagovarati rastucu važnost ucinkovitog multilateralnog djelovanja po pitanju nezakonitog prijenosa oružja i njegovog širenja.
Ponosan sam što Hrvatska po prvi puta ima kandidata za suca Medunarodnog suda pravde.
Na nadolazecim jesenskim izborima, naša kandidatkinja je gda. Maja Seršic, profesorica medunarodnog prava i pro-rektorica za medunarodnu suradnju Pravnog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu.
Osim dokazanih profesionalnih kvaliteta, vjerujemo da bi izbor prof. Seršic takoder bio važan za postizanje bolje rodne ravnoteže i poštenije zastupljenosti država u sastavu Suda.
U svom govoru u ponedjeljak, prigodom 75. godišnjice UN-a, naglasio sam potrebu reforme Ujedinjenih naroda.
Potrebni su nam Ujedinjeni narodi za 21. stoljece.
Da bismo to postigli, moramo nastaviti s reformama te u tom nastojanju ne štedjeti napora, ukljucujuci po pitanju Povelje UN-a.
Naša organizacija mora sacuvati svoje temeljne vrijednosti i nacela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena.
Dodatno, uvjereni smo da vrijednosti koje dijelimo možemo bolje ocuvati i promicati kroz blisku suradnju izmedu UN-a i drugih multilateralnih organizacija, kao što su Vijece Europe, OESS i NATO.
Promjene na globalnoj sceni postaju sve brže i dublje.
Utjecu na sve nas, predstavljajuci izazove koji zahtijevaju globalne odgovore.
Da bi to bilo moguce, moramo uložiti više u solidarnost i partnerstva.
Razumijemo da ce novi geopoliticki sukobi ocrtati nadolazeci period.
S obzirom na navedeni kontekst, trebali bismo više ulagati u dijalog, istovremeno potvrdujuci privrženost multilateralnim rješenjima, poštivanju medunarodnog prava i ustaljenih normi.
U globaliziranom svijetu nam je potreban multilateralizam koji ce biti na korist svima, ne samo nekima.
Pandemija bi mogla dodatno pogoršati postojece regionalne sukobe i globalne sigurnosne izazove.
Stoga Hrvatska u potpunosti podržava poziv glavnog tajnika za svjetsko primirje.
Gospodine predsjednice,
Kao što sam spomenuo ranije, neke od ovogodišnjih obljetnica odnose se na Jugoistocnu Europu.
Prije 25 godina potpisan je Daytonsko-pariški mirovni sporazum, koji je prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata, onaj u Bosni i Hercegovini.
U meduvremenu, ovaj dio Europe se temeljito promijenio nabolje, ali neki problemi opstaju i zaslužuju našu punu pažnju.
Kao jedna od stranaka navedenog sporazuma, Hrvatska smatra da bi godišnjicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma trebalo iskoristiti kako bi se promislilo o njegovim postignucima, ali i o postojecoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s ciljem cvrstog usmjeravanja ove zemlje na njezinom europskom putu.
Hrvatska, kao susjed i prijatelj ove zemlje, ima snažan interes za stabilnost i blagostanje Bosne i Hercegovine, svih njezinih konstitutivnih naroda i svih njezinih gradana.
Puna jednakost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te njihova dobrobit, ostaje naš najviši prioritet. Posebno njihova legitimna zastupljenost u tijelima, kroz odgovarajuci izborni zakon koji prijeci bilo kakav izborni inženjering.
Prije 20 godina održan je Zagrebacki summit.
On je po prvi puta potvrdio europsku perspektivu Jugoistocne Europe i otvorio put ka clanstvu u EU za države u regiji.
U svibnju ove godine, Hrvatska je bila domacinom drugog Zagrebackog summita, na kojemu je EU potvrdila svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi država Zapadnog Balkana.
Europska perspektiva država Zapadnog Balkana bila je kljucan poticaj politickim i gospodarskim reformama u regiji i znatno je doprinijela miru, demokraciji, blagostanju i sigurnosti u Europi.
Gledajuci unatrag, puno toga je postignuto i puno toga se promijenilo nabolje.
Gledajuci unaprijed, iskrena pomirba kljucna je za stabilnost regije.
To se može graditi samo na istini i utemeljeno na cinjenicama, zajedno s pronalaskom svih preostalih nestalih osoba i pravdom za sve žrtve.
Gospodine predsjednice,
Danas brojni naši gradani sa strepnjom gledaju u buducnost.
Izvori neizvjesnosti su brojni, od nepredvidljivosti tržišta do opasnosti koje donose globalne klimatske promjene, koje ce biti izazov stoljeca.
U svjetlu cinjenice da oceani imaju središnju ulogu u reguliranju zemljine klime, ne možemo ignorirati da je u posljednjih pet godina postignut rekord globalnih temperatura oceana.
Posljedicno, dok se razina mora nije promijenila tijekom posljednja dva tisucljeca, od 1900. je vec narasla za 20 centimetara i ubrzava alarmantnom brzinom, prijeteci mnogim obalnim podrucjima i gradovima.
Zagadenost oceana plastikom takoder raste zabrinjavajucom brzinom. Izmedu 8 i 14 milijardi tona plastike svake godine završava u svjetskim oceanima.
Ne možemo više stajati postrance, slijegati ramenima i zatvarati oci suoceni s tom tmurnom realnošcu.
No to je samo jedan od brojnih popratnih ucinaka globalnog zatopljenja koji zvoni zvono za uzbunu i ukoliko ne djelujemo sada, šteta ucinjena našoj planeti bit ce nepopravljiva.
Naši gradani racunaju na nas, svjetske lidere, da ostvarimo obecanja za boljim sutra, za njih i njihovu djecu.
Ujedinimo se stoga kao nacije i preuzmimo svoju odgovornost da ostvarimo zdraviji, pravedniji i održiviji svijet za buduce generacije.
Hvala Vam.
(izvor: Vlada Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/)
Priopćenja
