Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Bolja žaštita od terorizma

Ulaskom u NATO bolja zaštita od terorizma Hoce li o ulasku Hrvatske u NATO odlucivati gradani na referendumu ili samo saborski zastupnici, pitanje je oko kojeg se još uvijek nisu usuglasili stavovi politickih stranaka. Hrvatski veleposlanik u NATO-u Davor Božinovic nedavno je na tribini o ukljucivanju zemlje u NATO ponovio stav vladajucih – da raspisivanje referenduma nije ustavna obveza – no, negodovanje je izazvala njegova izjava kako su neke stvari prekomplicirane da bi bile široko shvacene. Božinovica smo stoga pitali zašto smatra da hrvatski gradani ne bi mogli shvatiti NATO i o ukljucivanju u savez odluciti sami, na referendumu.

Ulaskom u NATO bolja zaštita od terorizma Hoce li o ulasku Hrvatske u NATO odlucivati gradani na referendumu ili samo saborski zastupnici, pitanje je oko kojeg se još uvijek nisu usuglasili stavovi politickih stranaka. Hrvatski veleposlanik u NATO-u Davor Božinovic nedavno je na tribini o ukljucivanju zemlje u NATO ponovio stav vladajucih – da raspisivanje referenduma nije ustavna obveza – no, negodovanje je izazvala njegova izjava kako su neke stvari prekomplicirane da bi bile široko shvacene. Božinovica smo stoga pitali zašto smatra da hrvatski gradani ne bi mogli shvatiti NATO i o ukljucivanju u savez odluciti sami, na referendumu. = Moja je poruka bila da je NATO složenije pitanje koje se ne može svesti na slogane. Ni za ni protiv. Stoga mislim da prije otvaranja pitanja referenduma moramo gradanima ponuditi sve relevantne informacije. Bez toga doista nije jednostavno razumjeti o cemu je, kad govorimo o današnjem NATO-u, rijec. Ne zbog toga što se ne bi moglo shvatiti NATO, nego zbog proste cinjenice što to zahtijeva kontinuirano pružanje objektivnih informacija. Umjesto tocnih podataka, gradani su dosad cesto dobivali puno dezinformacija. Govorilo se da cemo postati meta terorista ako udemo u NATO, da cemo morati slati vojsku u Irak, da ce NATO otvoriti baze u Hrvatskoj i uništiti turizam. Cak su se pojavile teze da Francuska nije u NATO-u, pa onda ne moramo ni mi. Sve je to netocno. Zbog toga ne krivim medije. Naprotiv, ovo je svojevrsna autokritika, jer dosad nismo ucinili dovoljno da informiramo gradane. Naravno da su gradani spremni opredijeliti se za bilo koje pitanje. Medutim, odgovornost je svih nas koji utjecemo na kreiranje javnog mišljenja da ponudimo informacije. Bolje informirati gradane Dvojbe gradana postoje vec godinama, a ne vidi se nikakva kampanja. Zašto? = Ne radi se o kampanji, jer kampanje su za jednokratnu upotrebu. Cilj je kontinuirano informiranje, to je odgovoran odnos prema gradanima. Mislim da se u posljednje vrijeme više raspravlja o NATO-u, a toga ce biti još i više. Ali, nije namjera lansirati klasicnu kampanju s oglasima na TV-u kako bi dobili 50 + 1 posto glasova za NATO. Naš je cilj informirati gradane i omoguciti im da na temelju tocnih podataka formiraju vlastito mišljenje. Buduci da je potpora gradana za NATO stabilizirana malo iznad 30 posto i vec se dugo nije znacajnije mijenjala, je li narednih godinu dana dovoljno vremena da se stvar preokrene? = Siguran sam da jest, ukoliko do gradana dospiju objektivne informacije. Anketa nakon NATO summita u Rigi pokazuje zapravo da relativna vecina gradana podržava ulazak u NATO, 39 posto za NATO prema 37 posto protiv. To je možda samo trenutacna reakcija nakon pozitivnog signala. Medutim, anketa pokazuje takoder da 84 posto gradana vidi Hrvatsku u NATO-u. NATO još potreban Je li smišljen neki zanimljiviji nacin da se dopre do široke javnosti, one koja nema namjeru odlaziti na tribine i okrugle stolove ili listati službene publikacije? = Ne možemo niti želimo ljude forsirati da se informiraju o NATO-u. Medutim, planira se otici i medu ljude. Uz suradnju civilnog sektora, nevladinih organizacija i drugih aktivnosti na terenu nastojat cemo doprijeti do što je moguce više ljudi u Hrvatskoj i ponuditi objektivnu argumentaciju. Koja je glavna prednost i glavni nedostatak ulaska Hrvatske u NATO? = Ulaskom u NATO bit cemo sigurniji, a to je preduvjet za ukupan boljitak i razvoj. Clanstvom u NATO-u formaliziramo saveznicki odnos sa zapadnim demokracijama, zemljama koje vežu zajednicke vrijednosti demokracije, zaštite individualnih sloboda i prava pojedinaca, tržišnog gospodarstva, ali i spremnost da zaštite te vrijednosti. Glavni nedostatak ulaska Hrvatske u NATO je taj što se nije prije dogodio. Jer, nažalost, u suvremenom svijetu još prevladavaju snažni razlozi za postojanjem NATO-a. Najjace turisticke sile svijeta su u NATO-u Protivnici NATO-a kažu da je glavni nedostatak to što cemo postati znacajnija meta za teroriste i da to može naštetiti našem turizmu? = Najjace turisticke sile svijeta su clanice NATO-a: Italija, Grcka, Turska, Portugal, španjolska, Francuska, koje imaju vecinu najpoznatijih turistickih odredišta na svijetu. Smatram da ulaskom u NATO Hrvatska nece postati meta, ali ukljucivanjem u savez sigurno podiže razinu zaštite od terorizma. Zato što se od suvremenih prijetnji ne možete braniti na granicama svoje zemlje, a u globaliziranom svijetu ne možete planirati i provesti bilo kakvu politicku, ekonomsku ili sigurnosnu akciju bez suradnje s istomišljenicima u svijetu.

Priopćenja