Mr. sc. Davor Božinovic, veleposlanik Misije RH pri NATO-u, nakon samita u Rigi
Sada je sve u našim rukama
Poruka saveznika iz Rige je jasna: Hrvatska je ostvarila znatan napredak u usvajanju NATO-ovih standarda i tako mora nastaviti. Ako tako nastavi, dobit ce pozivnicu 2008. Hrvatska je jednostavno prepoznata kao stabilna demokracija koja može i želi pridonijeti miru i stabilnosti u susjednoj regiji, ali i šire. Takvu je zemlju NATO spreman pozvati da zauzme mjesto za stolom gdje se donose odluke
Mr. sc. Davor Božinovic, veleposlanik Misije RH pri NATO-u, nakon samita u Rigi
Sada je sve u našim rukama
Poruka saveznika iz Rige je jasna: Hrvatska je ostvarila znatan napredak u usvajanju NATO-ovih standarda i tako mora nastaviti. Ako tako nastavi, dobit ce pozivnicu 2008. Hrvatska je jednostavno prepoznata kao stabilna demokracija koja može i želi pridonijeti miru i stabilnosti u susjednoj regiji, ali i šire. Takvu je zemlju NATO spreman pozvati da zauzme mjesto za stolom gdje se donose odluke
Samit celnika zemalja clanica NATO-a u Rigi na stranicama smo našeg casopisa predstavili kao dogadaj kojim je Hrvatska dobila dosad najjaci potvrdni signal Saveza glede svojih nastojanja za clanstvom. Ipak, taj kratki komentar nije dovoljan da bismo se pobliže upoznali što je prethodilo Rigi, što se dogadalo u Rigi i što ce uslijediti nakon Rige. Stoga smo se obratili osobi koja je možda i najupucenija odgovoriti na ta pitanja veleposlaniku Davoru Božinovicu, koji izravno predstavlja Hrvatsku u Bruxellesu.
Koliko je dio teksta Deklaracije iz Rige koji se odnosi na Hrvatsku bio ocekivan?
Hrvatska je lobirala za ohrabrujuci signal iz Rige kojim bi se odredila jasna vremenska perspektiva našeg ulaska u NATO. To smo ocekivali i to smo dobili. Stoga možemo biti vrlo zadovoljni sa samitom u Rigi i s optimizmom gledati na 2008.
Rijec je o jednom od najvažnijih postignuca Republike Hrvatske nakon osamostaljivanja. Kada smo glasovali na referendumu za samostalnost prije 15 godina, imali smo vec tada jasnu aspiraciju da neovisna Hrvatska postane dio obitelji razvijenih zapadnih demokracija. Htjeli smo biti ravnopravna clanica ujedinjene Europe, koja je politicki i gospodarski ujedinjena u EU a sigurnosno u NATO-u. To želimo i danas, a na NATO samitu u Rigi smo prvi put dobili datum našeg vrlo izglednog ulaska u tu stožernu organizaciju zapadnih demokracija.
Pohvaljeni smo, izmedu ostalog, za obrambene reforme. Koji detalji su u njoj bili najvažniji?
Najvažnija je bila dosljednost u implementaciji naših planova koje smo sami izradili i usvojili, uzevši u obzir savjete NATO-ovih strucnjaka, ali vodeci racuna prvenstveno o našim nacionalnim interesima i prioritetima. Mislim ovdje na Strategijski pregled obrane i pogotovo na Dugorocni plan razvoja. To su kljucni dokumenti za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga, što nam je prijeko potrebno. Na tom je pitanju postignuta potpuna suglasnost državnog vrha, što je prepoznato u NATO-u. Takoder je bilo vrlo važno da Vlada uputi u Sabor prijedlog proracuna za 2007. koji je u skladu s Dugorocnim planom razvoja i omogucava osuvremenjivanje našeg obrambenog sustava. Na tome se dokazala vjerodostojnost i istinska politicka volja za provodenjem obrambene reforme. Naravno, na tome se mora ustrajati i to su saveznici takoder jasno porucili u Rigi.
Potrebna jaca javna potpora
Glavni problem pristupa NATO-u mogla bi biti javna potpora u RH. Koje su NATO-ove sugestije glede rješavanja tog problema i može li sam NATO tome pridonijeti?
U Rigi su saveznici izrazili želju da hrvatska kandidatura za NATO bude popracena jacom javnom potporom. To naravno želimo i mi. Nije ovdje rijec o nekom dodatnom uvjetu, i to je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer pojasnio još u Rigi na tiskovnoj konferenciji. No, ako govorimo o pristupanju Hrvatske u NATO, onda mislimo na ulazak cjelokupnog društva, a ne samo vojske ili diplomacije. Stoga je vrlo važno ponuditi sve relevantne informacije našim gradanima i voditi otvorenu i transparentnu raspravu. S tom je svrhom uspostavljen Državni odbor za clanstvo u NATO pod predsjedanjem Predsjednika Republike, Sabora i Vlade. Kad je rijec o ulozi NATO-a u javnoj kampanji, onda moram odmah reci da nam je Savez dao važnu potporu kada je u Rigi odredio jasnu vremensku perspektivu za naš ulazak. Dakle, sada imamo golemu i nepropustljivu priliku da napokon ostvarimo ono cemu smo težili kada smo stvarali državu: neovisnu Hrvatsku cvrsto usidrenu u zapadnim strukturama. Dakako, to ne znaci da cemo sada okrenuti leda našim susjedima na Balkanu. Ali znaci da necemo biti taoci tudih problema, niti cemo ikada više sa svijetom komunicirati preko tudih glavnih gradova. Znaci da cemo samostalno definirati naš odnos prema Europi kao ravnopravna clanica EU-a i NATO-a. Drugim rijecima, mi cemo ulaskom u EU i NATO sadržajno (politicki, gospodarski i sigurnosno) afirmirati našu državnu neovisnost i demokratske vrijednosti na kojima se temelji suvremena Hrvatska.
Pritom, ne smije se izgubiti iz vida cinjenica da sve ankete pokazuju da gotovo 80 posto hrvatskih gradana ima povjerenje u svoju vojsku. Stoga je bitno da se Oružane snage uvježbaju i opreme prema NATO-ovim standardima jer jednako vrijedne alternative tom izboru danas nema. U suvremenim medunarodnim odnosima vrlo je važno da oružane snage i u mirnodopskom razdoblju ostanu važan cimbenik u službi države i njezine vanjske i sigurnosne politike, što je poruka koju treba stalno isticati.
Koje bi okolnosti mogle dovesti do toga da 2008. ne dobijemo pozivnicu?
Mislim da je nakon samita u Rigi vrlo jasno da je sada sve u našim rukama. Imamo Akcijski plan za clanstvo (MAP) koji smo sami izradili i koji ukljucuje pet poglavlja kojima se pokrivaju svi aspekti naših priprema za NATO. Dosljedna implementacija MAP-a je stoga kljuc za uspjeh na samitu 2008. Na obrambenom planu, to prvenstveno znaci da nemamo pravo na pogreške u provodenju Dugorocnog plana razvoja.
Koje korake Hrvatska treba prioritetno provesti kao reakciju na Rigu?
Poruka saveznika iz Rige je jasna: Hrvatska je ostvarila znatan napredak u usvajanju NATO standarda i tako mora nastaviti. Ako tako nastavi, dobit ce pozivnicu 2008. Dakle, sve je jasno i transparentno. Nema nikakvih skrivenih namjera ni dogovora ispod stola. Hrvatska je jednostavno prepoznana kao stabilna demokracija koja može i želi pridonijeti miru i stabilnosti u susjednoj regiji ali i šire. Takvu je zemlju NATO spreman pozvati da zauzme mjesto za stolom gdje se donose odluke.
Hrvatska se izborila za individualni put prema EU-u i NATO-u
Kakva je daljnja uloga Americko-jadranske povelje nakon primjetnog individualnog vrednovanja triju zemalja u Deklaraciji?
Nema kontradikcije izmedu individualnog pristupa i suradnje sa zemljama iz Jugoistocne Europe. Hrvatska se izborila za individualni put prema EU-u i NATO-u i sada je posve jasno da ce u te organizacije uci na temelju vlastitih postignuca. No, u našem je nacionalnom interesu da zonu stabilnosti i prosperiteta proširimo prema istoku te u tom kontekstu radimo zajedno sa zemljama susjedne regije.
BiH, Crna Gora i Srbija pristupaju PfP-u. što to znaci za Hrvatsku?
Partnerstvo za mir je prvenstveno mehanizam za reforme. Ako želite, clanstvo u PfP podrazumijeva u prvom redu preuzimanje novih obveza. Stoga je i za nas važno da ce sada Srbija, BiH i Crna Gora uci dublje u reformu obrambenog i sigurnosnog sustava u skladu s NATO-ovim standardima. Opcenito nam odgovora istinska reforma i demokratizacija susjedne regije. Time ce i cijela Europa biti sigurnija.
što je novoga za NATO donio sastanak u Rigi?
Usvajanjem sveobuhvatnih politickih smjernica za iducih 10 do 15 godina, šefovi država i vlada su u Rigi dali decidirani odgovor svima onima koji sustavno i uvijek netocno prognoziraju raspad NATO-a. Njemacka, Francuska, Amerika i Britanija, kao i svi ostali saveznici još jednom su pokazali da medu njima postoji cvrsto savezništvo. Naravno, NATO nije Varšavski pakt, nego savez suverenih demokracija, i stoga je normalno da postoji razmjena mišljenja, pa cak i suprotni stavovi po nekim pitanjima. No, samo pravi saveznici mogu imati takav dijalog kao što imaju Amerika i Europa u NATO-u. Ima tu izazova i bit ce ih i dalje. Afganistan, Kosovo, buducnost europskog Jugoistoka, energetska sigurnost Europe, suradnja s globalnim partnerima, itd. No, NATO je mjesto gdje ce se na kraju Amerika i Europa o tome dogovoriti. I to je bitno za nas jer je pred nama odluka da budemo unutra i sami odlucimo o svojoj sudbini ili da to prepustimo drugima.
Vjerojatna je jaca prisutnost NATO-a u Afganistanu. Hoce li to dovesti i do vecih zahtjeva prema Hrvatskoj?
Upucivanje snaga u NATO-ove misije je suverena odluka svake clanice ili partnerske zemlje koja želi pridonijeti miru i stabilnosti. Dakle, NATO ne postavlja zahtjeve, a o sudjelovanju hrvatskih Oružanih snaga odlucuju hrvatske državne institucije. No, ono što ovdje želim istaknuti jest izvrstan i profesionalan posao koji u Afganistanu obavljaju pripadnici hrvatskih Oružanih snaga. Njihova je kvaliteta prepoznana medu saveznicima i mi se njima ponosimo. Kao diplomat mislim da mogu sasvim savjesno ustvrditi da su naši vojnici u Afganistanu medu najboljim ambasadorima Hrvatske u svijetu. Naime, o njihovom radu pohvale nam stižu od celnika SAD-a, Francuske, Njemacke, Britanije, Italije itd., što samo po sebi dovoljno pokazuje vrijednost posla koji obavljaju za svoju državu. Poznato je da su vojska i diplomacija komplementarni instrumenti državne politike. Uzmimo samo primjer iz naše ranije prošlosti pa cemo vidjeti da je hrvatska medunarodna pozicija dobila na snazi onda kada su se formirale i konsolidirale naše Oružane snage. S druge strane, pripadnici Oružanih snaga RH daju znatan doprinos u izgradnji demokracije i poštovanja ljudskih prava, dakle temeljnih hrvatskih vrijednosti, u zemlji kao što je Afganistan. Za razliku od terora za vrijeme talibanskog režima, danas u Afganistanu ženska djeca mogu ici u školu, gradani mogu birati svoje predstavnike u parlamentu, a zemlja više nije sigurno utocište za teroristicke skupine koje su organizirale napade u Americi i Europi. Siguran sam da je rijec o jednom od najkonkretnijih doprinosa Hrvatske medunarodnoj sigurnosnoj politici, što zauzvrat snažno podiže ugled naše zemlje u svijetu.
Priopćenja
