Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ministarski sastanak Američko-jadranske povelje

Ministarski sastanak Americko-jadranske povelje Radnom sjednicom naslovljenom "Pripreme za sljedeci krug proširenja NATO-a: summit u Rigi i perspektive nakon toga" u utorak je na Brijunima održan prošireni ministarski sastanak Americko-jadranske povelje. Hina

Ministarski sastanak Americko-jadranske povelje Radnom sjednicom naslovljenom "Pripreme za sljedeci krug proširenja NATO-a: summit u Rigi i perspektive nakon toga" u utorak je na Brijunima poceo prošireni ministarski sastanak Americko-jadranske povelje. Brijunskom susretu nazoce ministri vanjskih poslova i obrane, odnosno njihovi predstavnici, Albanije, Hrvatske, Makedonije kao zemalja clanica povelje, i predstavnici administracije SAD-a kao zemlje partnera, te ministri vanjskih poslova i obrane triju baltickih zemalja. Nazocnost dužnosnika Estonije, Latvije i Litve nije slucajna, jer su te tri zemlje na putu punopravnog clanstva u NATO-u, u kojem su od 2004. možda najvecu pomoc imale od Balticke povelje, dokumenta koji su sa Sjedinjenim Državama potpisale 1998. Upravo je Balticka povelja bila uzor stvaranju Americko-jadranske povelje 2003. s trima zemljama koje tad nisu pozvane u clanstvo NATO-a. Hrvatsku ce na Brijunima predstavljati predsjednik Republike Stjepan Mesic, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarovic i ministar obrane Berislav Roncevic. Kako se cuje iz izvora bliskih organizaciji sastanka, hrvatski ce dužnosnici na dvjema prijepodnevnim sjednicama ponoviti stajališta Hrvatske koja pozdravlja NATO-ovu politiku otvorenih vrata i izraziti ocekivanja o nastavku procesa proširenja Sjevernoatlanskog saveza vec od iduceg summita, koji ce se u studenom održati u Rigi. Hrvatska drži da mogucnost punopravnog clanstva u NATO-u treba pružiti svim zemljama koje mogu pridonijeti sigurnosti i stabilnosti podrucja s obje strane Atlantika i zato aktivno suraduje ne samo s clanicama saveza, vec i sa svojim susjedima. Ministrica Grabar-Kitarovic, kako se ocekuje, sudionicima brijunskog skupa trebala bi ponoviti hrvatska postignuca u proteklom razdoblju, prije svega ostvarenje pune suradnje s Haaškim sudom, dovršetak procesa povratka izbjeglica do kraja godine, provedbu reforme pravosuda, gospodarska postignuca, medu kojima i rast BDP-a od 4,3% iz prošle godine, reformu obrambenog sustava, jacanje javnog dijaloga o svim aspektima hrvatskog približavanja NATO-u i sudjelovanje u medunarodnim operacijama podrške miru poput ISAP-a u Afganistanu, gdje ce se broj hrvatskih vojnika uskoro utrostruciti. Hrvatski ce dužnosnici naglasiti kako su svijetu potrebni snažni i zdravi NATO i Europska unija te iznijeti ocjenu da je najbolji nacin ostvarenja tog cilja dalje proširenje obje organizacije i jacanje medusobne suradnje. Americko-jadransku povelju 2. svibnja 2003. u Tirani su potpisali tadašnji ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije, te tadašnji americki državni tajnik Colin Powell, s ciljem jacanja medusobne suradnje u sklopu napora za što lakšim približavanjem NATO-u. Povelja formalizira americku potporu trima zemljama na njihovu putu u NATO i predvida medusobnu suradnju u ispunjenju uvjeta za prijem u Savez. U povelji se ne navodi tocan datum moguceg prijema, vec se istice kako tri zemlje mogu postati clanicama prvom prigodom nakon što ispune potpune uvjete, a istice se da ce se svaka od njih ocjenjivati prema individualnim postignucima. Medu nacelima i obvezama koje imaju zemlje clanice Povelje su jacanje demokracije, prava manjina, suzbijanje terorizma, prekogranicnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje, te nastavak zapocetih reformi oružanih snaga. Hrvatska u prvom polugodištu ove godine koordinira radom Americko-jadranske povelje, pri cemu je odlucila intenzivirati kontakte u sklopu kojih je i današnji brijunski sastanak, koji se održava pod nazivom "Adriatic - Baltic - Atlantic". Hina

Priopćenja