(Hina) - Hrvatska bi do kraja godine mogla završiti pripreme za ulazak u Schengen, a nakon 2018. uci u zonu slobodnog kretanja unutar EU-a, izjavili su u petak u Zagrebu visoki vladini dužnosnici.
Nakon ulaska u EU prije tocno tri godine, iduci izazov hrvatskog clanstva je prikljucenje zoni bez unutarnjih granicnih kontrola u kojoj je 22 od 28 država clanica i cetiri države koje nisu u EU-u.
Ministri vanjskih i unutarnjih poslova Miro Kovac i Vlaho Orepic su o tom prioritetu službenog Zagreba govorili na konferenciji kojom je obilježen ulazak najmlade clanice u EU 1. srpnja 2013.
"Mislim da bi sve pripreme mogli završiti do kraja godine", rekao je novinarima ministar Orepic.
Kovac smatra da zbog izbora u Njemackoj i Francuskoj iduce godine nije realno da Hrvatska ude u režim prije 2018. "Nakon toga dobit cemo nova vodstva u tim dvjema temeljnim zemljama na europskom kontinentu. Mislim da je od 2018. pa nadalje moguce da Hrvatska ude u šengenski prostor", rekao je ministar Kovac.
Europska komisija je za prilagodbu standardima Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura, od cega je iskorišteno 81 posto. "Sve to govori da se Hrvatska krece dobro utabanim putem, a Schengen predstavlja dodatni korak u sazrijevanju", istaknuo je ministar Orepic.
Europljani svake godine ostvare više od milijardu putovanja unutar schengenskog prostora što za Hrvatsku predstavlja veliki potencijal, rekao je voditelj predstavništva Europske komisije Branko Baricevic. "Hrvatska je na putu ostvarenja tog cilja, a da bi se prikljucila to ukljucuje potrebu ispunjavanja kriterija kojima cemo pridonijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja", istaknuo je.
Provedba schengenskog režima pocela je 1995. izmedu sedam clanica EU-a, a prostor danas obuhvaca veci dio Unije, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva. Bugarska i Rumunjska su u postupku prikljucivanja, a Island, Norveška, švicarska i Lihtenštajn dio su schengenskog prostora iako nisu clanice europskog bloka.
Za ulazak u režim zemlje moraju ispuniti niz uvjeta, kao što je odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zracne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje schengenskog informacijskog sustava.
Prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu Schengenu u Luksemburgu gdje je 1985. potpisan sporazum o postupnom ukidanju kontrola na zajednickim granicama izmedu clanica EU-a.
Izlaganje ministra Kovaca:
Vaš preglednik ne podržava audio elemente.
Preuzimanje
Priopćenja
