Moramo se pripremiti za tešku i dugotrajnu bitku za ocuvanje proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva i za svako radno mjesto, porucio je danas premijer Andrej Plenkovic predstavljajuci paket mjera vrijedan 30 milijardi kuna. Pritom je naglasio da je rijec o prvoj fazi mjera koje ce se uskladivati s potrebama hrvatskog gospodarstva kako bi se održala financijska stabilnost države i normalno funkcioniranje sustava.
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic danas je, zajedno s resornim ministrima, predstavio paket gospodarskih mjera za pomoc u saniranju ekonomskih posljedica epidemije koronavirusa.
Premijer Plenkovic upozorio je da pandemija koronavirusa mijenja svijet.
"Globalizacija kakvu poznajemo, integracija kakvu poznajemo, multilateralna trgovina kakvu poznajemo, funkcioniranje država na kakvo smo navikli se mijenja", porucio je.
Podsjetivši da je Hrvatska trenutno i predsjedateljica Vijeca Europske unije, istaknuo je da joj to daje i posebnu odgovornost, a hrvatski ministri kontinuirano sazivaju razlicite formate Vijeca putem video-konferencija.
Najavio je da ce se u cetvrtak održati video konferencija celnika Europske unije kako bi dalje dogovorili zajednicki europski odgovor na ovu pandemiju.
"U samo tri mjeseca kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa zahvatila je 195 država, dakle citav svijet, i postala je prijetnja zdravlju covjecanstva i svjetskom gospodarstvu. Broj zaraženih od COVID-19 munjevito se ubrzava. Prije 18 dana premašio je 100.000, prije 6 dana 200.000, prije 3 dana 300.000. Danas ce premašiti 400.000", upozorio je i dodao da se, nažalost, i broj mrtvih povecava te se udvostrucio u tjedan dana i premašio 16.500.
Nesagledive posljedice za globalno gospodarstvo
Premijer Plenkovic kazao je da su u brojnim državama život i ekonomija stali, gube se radna mjesta, a više od milijardu ljudi je u karanteni.
"Ulice New Yorka, Londona, Pariza, Venecije ili Zagreba su nestvarno puste", istaknuo je i dodao da je stao i turizam, masovno su ukinute avionske linije, otkazano je na tisuce sajmova, konferencija, gospodarskih, kulturnih ili sportskih manifestacija, što je stvarnost koja je do prije samo par tjedana svakome bila potpuno nezamisliva.
Sve to, upozorava premijer, ukazuje na nesagledive ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo, dok nitko u ovom trenutku ne može precizno predvidjeti do kad ce ova kriza trajati.
"Mi smo u našem mandatu vjerovali da su najteže krize iza nas. Prije tri godine imali smo veliku krizu s prijetnjom bankrota našeg najveceg gospodarskog subjekta, koncerna Agrokor, koja je prijetila uništavanjem gospodarstva, gubitkom oko 150.000 radnih mjesta. Zahvaljujuci mjerama Vlade i našem pristupu, sprijecili smo taj scenarij, sacuvali radna mjesta i sprijecili troškove za državni proracun i to najvece restrukturiranje u Europi je uspješno provedeno", podsjetio je premijer.
Danas se, kazao je, nalazimo pred mnogo vecim izazovom, krizom koja ce prema svim procjenama biti teža nego što je bila globalna financijska ekonomska kriza iz 2008. godine.
Prva faza Vladinih mjera za pomoc gospodarstvu vrijedna 30 milijardi kuna
"U takvim uvjetima moramo se pripremiti za tešku i dugotrajnu bitku za ocuvanje proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva i za svako radno mjesto. Upravo stoga, kako bismo sacuvali radna mjesta i likvidnost naših poduzeca, Vlada je prošli tjedan izašla sa sadržajnim prvim paketom od 63 mjere vrijednim 30 milijardi kuna", rekao je predsjednik Vlade i naglasio kako je rijec o prvoj fazi Vladinih mjera.
Dobrim je ocijenio što ovu krizu, za razliku od ranijih godina, docekujemo sa stabilnim i otpornijim gospodarstvom.
No, dodao je, ugroza koja dolazi dovodi Vladu u poziciju da mora donositi odluke brzo, promišljeno i odlucno, radi zaštite gradana i gospodarstva.
"Sada je važnije nego ikada da sacuvamo gospodarsku aktivnost. Podsjetit cu, rapidno smanjenje javnoga duga, zdrav gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, izlazak iz procedure prekomjernog proracunskog manjka, izlazak iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, povoljnije zaduživanje države, a sukladno tome i gospodarstva i gradana – sve su to bila ostvarenja naše ekonomske politike i naše fiskalne konsolidacije", rekao je premijer i najavio da sada predstoji bitka za održavanje proizvodnje i ocuvanja zaposlenosti.
Porucio je da je Vlada svjesna situacije u kojoj se nalaze hrvatski gospodarstvenici i radnici u privatnom sektoru, te da prepoznaje izuzetne napore koje u ime svih poduzimaju zdravstveni radnici kao i svi oni zaposleni u kanalima opskrbe i maloprodaje, zatim prosvjetni radnici, carinici, policajci i vojnici kao i svi drugi koji svojim trudom i radom doprinose funkcioniranju društva u sve težim okolnostima.
Hrvatska reagirala medu prvima, prateci na vrijeme situaciju u Kini
Najavio je da ce Vlada prilagodavati svoje odluke sukladno razvoju situacije, jednako kao što radi i u zdravstvenom i sigurnosnom segmentu.
"Svjedoci smo takozvanog simetricnog šoka, dakle istodobnog pada ponude, potražnje i proizvodnje u svim gospodarstvima na europskoj i svjetskoj razini. Tako nešto nije zabilježeno u modernoj povijesti", naglasio je predsjednik Vlade.
Istaknuvši kako se mjere u odgovoru na ovu krizu u Europskoj uniji temelje na ocuvanju radnih mjesta i likvidnosti, kazao je da je Hrvatska reagirala medu prvima te na vrijeme pratila situaciju u Kini.
No, dodao je, Hrvatskoj se dogodio i dodatni šok, koji drugi nisu imali, a to je najsnažniji potres koji je prije dva dana pogodio Zagreb i okolicu, najjaci u posljednjih 140 godina.
"Ovo je prilika za sve nas, za sve naše sugradane, da pokažemo jedinstvo, solidarnost i odgovornost kako bismo prebrodili kombinaciju dvije krize koje su kontradiktorne", porucio je premijer Plenkovic.
Tri najvažnije mjere – odgoda javnih davanja, osiguranje minimalne place i krediti za likvidnost
Prije nego što je prepustio rijec ministrima koji su detaljnije predstavili mjere, premijer Plenkovic spomenuo je one tri, horizontalne, najvažnije.
Prva je beskamatna odgoda javnih davanja poreznim obveznicima s poteškocama – poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje – za tri mjeseca, s mogucnošcu tri mjeseca produljenja.
"Ne znaci da je to kraj. Vrlo važno je da svi to razumiju, osobito gospodarstvenici", porucio je premijer.
Druga financijski iznimno znacajna mjera je mjera koja ce ocuvati radna mjesta i financirati 100 posto troška neto minimalne place po stalno zaposlenom.
Treca važna mjera je usmjerena prema mikro, malim i srednjim poduzetnicima, a odnosi se na kredite za likvidnost i radni kapital, uz pocek od 12 mjeseci i vrlo nisku kamatnu stopu, do 25 tisuca eura.
Rezanje svih troškova koji nisu nužni na rashodnoj strani proracuna
"Osiguravat cemo mjere za financiranje gospodarstva. Vec smo kazali da cemo u rashodnoj strani proracuna ici u rezanje apsolutno svih troškova koji nisu nužni i nastojat cemo u naše aktivnosti ukljuciti sve one mjere i sredstva koja su nam na raspolaganju kao clanici Europske unije", naglasio je premijer Plenkovic.
Podsjetio je da je u razgovoru s europskim povjerenikom za proracun Hahnom Hrvatskoj za potrebe likvidnosti države osigurano dodatnih 240 milijuna eura.
"Sve su naše mjere pripremljene na jedinstven, cjelovit i koordiniran nacin, osmišljene kao koncept pristupa za prvu, inicijalnu fazu suocavanja s gospodarskim posljedicama epidemije koronavirusa", istaknuo je.Svi clanovi Vlade donirat ce placu za ožujak na racun akcije "Zajedno za Zagreb"
Uoci predstavljanja ovih mjera, Vlada je danas održala telefonsku sjednicu na kojoj su otvorena dva posebna racuna za donacije u akcijama "Zajedno za Zagreb", za saniranje posljedica potresa, i "Hrvatska u borbi protiv koronavirusa".
Premijer Plenkovic najavio je da ce svi clanovi Vlade donirati placu za ožujak na racun "Zajedno za Zagreb", kako bi i svojim primjerom pokazali solidarnost s obzirom na razmjere štete koje je Zagreb doživio u potresu.
Država ce pokazati maksimalnu fleksibilnost
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Maric porucio je da je set gospodarskih mjera za ublažavanje posljedica koronavirusa prvi i inicijalan, paralelno se radi i na drugim mjerama, a država ce pokazati maksimalnu fleksibilnost prema poreznim obveznicima.
Izvijestio je da od 63 mjere koje je Vlada prošli tjedan donijela za ublažavanje posljedica koronavirusa, njih 90 posto je vec u primjeni.
„Danas su stupile na snagu dopune Pravilnika o provedbi Opceg poreznog zakona, kojima se omogucuje odgoda placanja pojedinih javnih davanja, i nakon toga i obrocna beskamatna otplata“, izvijestio je Maric.
Porezni obveznici, to jest gradani, zahtjeve Poreznoj upravi mogu podnositi od danas.
Kada je rijec o kriterijima za korištenje te mjere, uvjet je da u trenutku podnošenja zahtjeva porezni dug ne smije biti veci od 200 kuna, zatim ako vec sada postoji pad prihoda na godišnjoj razini od 20 posto, kao i ako se predvida pad prihoda od 20 ili više posto u iducim mjesecima.
„Tko zadovoljava uvjete i obavi prijavu, na taj se nacin kvalificira i dobiva odmah obavijest od Porezne uprave da je zahtjev prihvacen i ide u obradu“, kazao je Maric.
Mjera anuliranja predujmova poreza na dobit
Pravilnik koji je danas stupio na snagu iznimno predvida da podnositelj zahtjeva za dospjelu obvezu PDV-a može biti poduzetnik koji u prethodnoj godini nije ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu vecem od 7,5 milijuna kuna (bez PDV-a) te koji poreznu osnovicu utvrduje prema obavljenim isporukama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
„Oni koji su u tom dijelu do 7,5 milijuna kuna, pod uvjetom da PDV po izdanim racunima nije naplacen, kao i da postoji dodatan utjecaj na likvidnost, govorimo o PDV-u vec za ožujak, odnosno za one koji prijavljuju tromjesecno, za prvi kvartal, i takvi imaju odgodu, i tako svaki mjesec iduce primjene“, pojasnio je Maric, napomenuvši da se radi o novini u odnosu na mjere predstavljene prošli tjedan.
„I PDV smo tako uspjeli uklopiti u cijelu pricu, svjesni naravno i svih efekata koje imamo i na prihodovnoj strani proracuna, a u ovim okolnostima govorimo o likvidonosnom udaru“, kaže Maric.
Podsjetio je da ce sve odgodene obveze, kao što su porez na dohodak i doprinos na zdravstveno osiguranje, državni proracun nadomjestiti lokalnoj samoupravi i HZZO-u.
Porezna uprava ce i po službenoj dužnosti za sve one koje zna da su obustavili poslovanje ici mjerom smanjivanja odnosno anuliranja predujmova poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.
Maric je kazao da su razne vrste potpora, naknada i drugih davanja vezanih za posebne okolnosti kroz promjene Zakona o porezu na dohodak i dobit napravljene su tako da ne stvaraju dodatni porezni teret.
što se tice povrata poreza, Maric je najavio da ce on ici ranije. „Ciljamo da to bude u lipnju“, dodao je.
Napomenuo je da rješenja koja se tada budu izdavala odmah krecu u implementaciju. „Ako porezni obveznik ima odredeni prigovor, on ga može podnijeti. Ako je njemu u korist, država ce to nadomjestiti, medutim taj prigovor nece odgadati porezno rješenje“, rekao je.
Prvi i glavni kanal: e-porezna
Naglasio je da prvi i glavni kanal bude sustav e-porezna, a tu je, dodao je, i kanal „pišite nam“. Porucio da treci segment, telefoni, treba biti najmanje korišten. „Molim da gradani imaju razumijevanja s obzirom na sve okolnosti“, kazao je.
Rekao je da su banke konstruktivne i svjesne okolnosti te voljne dati svoj doprinos solidarnosti i zajedništvu u rješavanju gospodarskih izazova i problema.
Izdvojio je vrijedan angažman HNB-a. „Kao institucija izdala je uputstva vezano za tretman mjera, a s trece strane imamo i zadnje signale s razine Europske središnje banke kao glavnog regulatora i supervizora, koji, izmedu ostalog, cine sustav kontrole i supervizije, odnosno tretmana pojedinih mjera, fleksibilnijim za one na koje se odnose“, prisnažio je.
Dodatna likvidna sredstva
Vezano za drugi set mjera, kazao je da se one odnose na reprogram svih kreditnih i inih obveza. „U ovom trenutku najviše radimo - a tu su najviše angažirani HABOR i HAMAG-BICRO – na osiguravanju dodatnih likvidnih sredstava za poduzetnike, obrtnike i sve one kojima su likvidna sredstva nepresušno važna“, izdvojio je Maric.
Istaknuo je da sve što se može realocirati i povuci iz fondova i razlicitih operativnih programa u namijenjenu svrhu ce se i uciniti.
Vezano za male, srednje i velike poduzetnike, Maric je naglasio da se u pravilu govori o modelima kakvi i sada funkcioniraju – podjela rizika izmedu poslovne banke i HABOR-a. „S druge pak strane govorimo i o opcenito likvidnim sredstvima, obrtnom kapitalu gdje je jedna strana 50 posto, a druga takoder 50 posto. Ali, govorimo o jednoj kreditnoj partiji. Poduzetnik ili onaj koji traži kredit imat ce jednu kreditnu partiju, to ce biti komercijalna banka, od kojih 50 posto tih sredstava ce osigurati HABOR“, rekao je.
Izvijestio je da je HABOR ojacao jamstveni potencijal, poglavito za vec postojece programe – bilo da se govori o izvoznicima ili pak turizmu.
„Tijekom nekoliko sljedecih dana cemo proširiti obuhvat da se te jamstvene sheme mogu odnositi i na nešto širi krug ljudi“, najavio je.
Prve isplate sredstava u okviru mjere za financiranje minimalne place do kraja tjedna
Govoreci o mjerama iz svog resora, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrovic izvijestio je da za mjeru financiranja minimalne place do sada javilo 7.400 poslodavaca sa 40.000 zaposlenika, istaknuvši pritom kako su mjere tog resora usmjerene na ocuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji su pogodeni koronavirusom, odnosno kojima je zbog virusa narušena poslovna aktivnost.
Trajanje mjere financiranja minimalne place definirano je od 1. ožujka do 31. svibnja, dakle tri mjeseca, a iznos potpore iznosi 3.250 kuna po zaposleniku. Ciljane skupine koje su obuhvacene tom mjerom su turizam i ugostiteljstvo, prijevoz i skladištenje, radno intenzivne industrije te poslodavci iz djelatnosti zdravstvenog turizma.
"To su grane koje su prve pogodene koronavirusom", rekao je Aladrovic, dodavši da ce u mjere biti ukljucene i druge djelatnosti koje se osjecaju pogodene krizom.
Poslodavci kojima je odlukom Stožera civilne zaštite onemogucen rad na odredeno razdoblje automatski su ukljuceni u tu mjeru, kao i svi drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj koronavirusa na svoje poslovanje, istaknuo je ministar.
Dodao je i kako se željelo staviti poseban naglasak na osiguranje djelatnosti mikro poduzeca pa se tako posebno stimuliraju svi oni koji imaju do deset zaposlenika.
Osigurano pet milijardi kuna
Jedan od glavnih kriterija za dobivanje pomoci je pad prihoda poduzeca u prvom tromjesecju od 20 posto i više.
"Ono što prihvacamo kao opis razloga zbog kojih se traži potpora je nemogucnost novih narudžbi, sirovina, repro materijala, alata neophodnih za rad i sl., kao i samu nemogucnost isporuke gotovih proizvoda", rekao je Aladrovic.
Aladrovic ocekuje da prve isplate sredstava krenu do kraja ovoga tjedna, odnosno da se sva sredstva doznace do 15. travnja. Za te mjere osigurano je, u dogovoru sa Ministarstvom financija, oko pet milijardi kuna, rekao je ministar.
Osam mjera Ministarstva gospodarstva
Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta, po rijecima ministra Darka Horvata pripremilo je set od osam konkretnih mjera, od kojih su šest vec u punoj fazi primjene.
Tri su kljucna cilja tih mjera - ocuvanje likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzetnika, osiguravajuci im na taj nacin stabilnost i kontinuitet poslovanja, osiguranje dodatne nove likvidnosti za mikro, male i srednje subjekte hrvatskog gospodarstva i ono najbitnije, ocuvanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje.
“Prva konkretna mjera je moratorij na sve rate mikro i malih zajmova do 31. prosinca 2020. godine, do tada nece dospijevati ni kamata niti glavnica te se nece obracunavati zatezna kamata"", rekao je Horvat.
Druga mjera je prolongiranje rokova korištenja, otplate i moratorij na otplatu svih kredita za koje je izdano jamstvo iz programa Hamag-Bicro, a izdana je i suglasnost financijskim institucijama za mijenjanje uvjeta samostalno sukladno internim aktima.
Treca mjera su povoljni uvjeti mikrozajmova za obrtna sredstva, iznosa od 1.000 do 25.000 eura, uz daleko bržu obradu, a ici ce se na to da se administrativna obrada takvih zahtjeva realizira u tri dana. Naglasio je da je za tu vrstu zajmova, za obrtna sredstva, vec osigurana dodatna likvidnost u iznosu od 15 milijuna eura ili oko 114 milijuna kuna
Cetvrta mjera su mikro zajmovi za investicijske projekte, cime ce se dovršavati vec zapoceti projekti. Peta mjera je povecanje stope jamstva za kredita za obrtna sredstva, dok je šest mjera novi financijski instrument – zajmovi za poljoprivrednike od tisucu do 25.000 eura uz kamatu do pola posto. Sedma mjera su COVID-19 zajmovi, takoder do 25.000 eura, a zadnja osma mjera su krediti za velika i srednja poduzeca koja starta od 1. travnja, kazao je ministar gospodarstva.
Horvat je izvijestio i da se radi na mjerama za srednja i velika poduzeca. Radi se u suradnji s bankama i HBOR-om te ce, uz jamstveni porftelj Hamaga u iznosu od 80 posto, i ta sredstva biti s pocetkom travnja na raspolaganju i srednjim i velikim poduzecima, rekao je Horvat.
Dodatne mjere pomoci poljoprivrednicama
Ministrica poljoprivrede Marija Vuckovic predstavila je mjere pomoci poljoprivrednom sektoru iz prvog seta Vladinih mjera za pomoc gospodarstvu zbog utjecaja epidemije koronavirusa, najavivši da se radi i na dodatnim mjerama.
"Prva mjera koju smo predložili i za koju smo vec podnijeli zahtjev EK, osiguranje je fleksibilnosti izmedu stupova zajednicke poljoprivredne politike. Tražimo da nam se omoguce dodatna sredstva u treci stup, odnosno u osiguranje dovoljnog dohotka poljoprivrednicima. Planirani iznos u odnosu na mogucu fleksibilnost u ovom trenutku je minimalno 120 milijuna kuna ukoliko EK, uz potporu i drugih zemalja, to podrži", kazala je Vuckovic.
Druga mjera je program potpora malih vrijednosti za mikro segment poljoprivrede, za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, poslodavce koji imaju jednog do deset zaposlenih i u ovom su trenutku najosjetljiviji. Za taj program predvida se osigurati 53 milijuna kuna proracunskih sredstava.
Treca mjera je namijenjena uspostavljanju kreditne linije za malo gospodarstvo i za sektor drvno-preradivacke industrije. Rijec je o kreditima do 25 tisuca eura, s kamatom do 0,5 posto, a linija se, kako je navela, financira iz Programa ruralnog razvoja.
Ministrica Vuckovic najavila je i mjere za pomoc sektoru ribarstva.
Europski projekti produljeni za tri mjeseca
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavic porucio je da su europski fondovi bili jedni od glavnih zamašnjaka razvoja hrvatskog gospodarstva u zadnjih nekoliko godina. Podsjetio je da se u mandatu ove Vlade ugovorenost povisila s 9 posto na gotovo 89 posto.
„Cilj ovih prvih prvih mjera što se tice europskih fondova je osigurati nesmetanu provedbu europskih projekata, a isto tako dugorocni cilj je da ostatak financijske omotnice maksimalno usmjerimo u obrtna sredstva poduzetnika, u sredstva za medicinsku opremu te nakon nedavnog potresa u sredstva za mjerenje i obranu od potresa“, izvijestio je.
Kazao je da su svi europski projekti produljeni za tri mjeseca. Razlika je kod Operativnog programa Konkurentnost i kohezija gdje je prvenstveno gradevina.
Izvijestio je, takoder, da je produljena obveza povrata sredstava za tri mjeseca i nema dodatnih administrativnih opterecenja što se tice korisnika.
„Sve ove mjere imaju cilj prebroditi ovu krizu od tri mjeseca. Ukoliko ona potraje dulje, donosit cemo u fazama dodatne mjere“, porucio je Pavic.
Potencijal za poduzetnike nakon krize
Kako bi se pospješila likvidnost europskih projekata, išlo se na ubrzano odobravanje tzv. zahtjeva za nadoknadu sredstava.
„Odlucili smo da odobravamo 85 posto sredstava, što ce dodatno generirati likvidnost od preko 600 milijuna kuna postojecim korisnicima EU projekata“, dodao je.
Tako se, pojasnio je, ubrzavaju isplate postojecih europskih projekata.
Bitnim je istaknuo potencijal za daljnja placanja iz europskih fondova za dugorocno rješavanje ove krize.
„Do sada smo od omotnice od 10,7 milijardi eura ugovorili gotovo 89 posto, isplatili smo trecinu i ostaje nam za isplatiti još do kraja 2023. oko 7,2 milijarde eura. To može biti potencijal za poduzetnike nakon krize, prvenstveno gradevinskom sektoru koji ima ugovore za gradnju raznih europskih projekata", kazao je Pavic.
Projekt osnaživanja seizmološke službe
Napomenuo je i da postoji europska tzv. korona investicijska inicijativa, u sklopu koje se unutar postojecih sredstava olakšava likvidnost, što za Hrvatsku znaci da ce akontacije za 2019/2020. biti 1,8 milijardi kuna koje necemo morati vracati.
Za borbu s posljedicama krize zbog koronavirusa, istaknuo je Pavic, Hrvatska ce tražiti da može prebacivati sredstva s jedne osi na drugu, tj. ako negdje ima viška ,da se može uzeti za zdravstvo, opremu i za likvidnost, a s 20 milijuna eura planira se poduprijeti i projekt osnaživanja seizmološke službe.
što se tice korisnika europskih projekata, Pavic je najavio je da ce uskoro biti upute za oba operativna programa, na koji nacin korisnici koji sada ne trebaju nikakvu dodatnu administraciju trebaju rješavati predvidene aktivnosti.
Odgovornost, razumijevanje i solidarnost pretpostavke ucinkovite borbe protiv koronavirusa
Zakljucujuci konferenciju za medije predsjednik Vlade Andrej Plenkovic pozvao je na odgovornost, razumijevanje i solidarnost kao pretpostavke ucinkovite borbe protiv koronavirusa i posljedica potresa.
"Vlada je svjesna okolnosti u kojima se nalazimo. Transparentno komuniciramo od prvoga dana o svim pitanjima koja se ricu javnoga zdravstva i sigurnosti naših gradana. Jednako tako, pravovremeno poduzimamo sve potrebne mjere koje se odnose na gospodarstvo, vodeci racuna o svakom našem radniku, o privatnom sektoru, javnom sektoru, poljoprivredniku, ribaru, o svima", kazao je.
"Mi cemo u ovom procesu preuzeti vodstvo koje je nužno da bismo prebrodili ovu krizu. Želim apelirati na sve da pokažemo i odgovornost i razumijevanje i solidarnost", porucio je predsjednik Vlade.
"Budimo zajedno u ovome. U ovome smo zajedno kako god okrenemo sljedecih nekoliko mjeseci", dodao je Plenkovic. Ulogu medija ocijenio je kljucnom, a za jutrošnju preporuku potpredsjednika Vlade i šefa kriznog stožera Davora Božinovica da se ne trci za trgovackim akcijama prodaje televizora, rekao da je sigurno bila usmjerena povecanju sigurnosti i suzbijanju širenja koronavirusa.
Ozbiljnost situacije s koronavirusom oslikao je mjerom koju je uveo britanski premijer Boris Johnson, koji je zabranio okupljanje više od dvije osobe.
"To vam govori o ozbiljnosti situacije. Ne bismo mi ovdje danas bili niti bismo ove mjere poduzimali da ne shvacamo ozbiljnost situacije i zdravstvene sigurnosti", porucio je.
Apelirao je na sve poslodavce, gospodarstvenike i interesne udruge da realno pogledaju predstavljene mjere te najavio da ce se one, kako se stvari budu razvijale, kalibrirati potrebama hrvatskog gospodarstva, kako bi se održala financijska stabilnost države i normalno funkcioniranje sustava.
Priopćenja
