Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic predstavio je danas prioritete hrvatskog predsjedanja Vijecem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine u Nacionalnoj i sveucilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na konferenciji je prvi put predstavljen službeni slogan hrvatskog predsjedanja, kao i odabrani vizualni identitet autorice Ive Primorac.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
"Poštovana Predsjednice Republike, poštovani predsjednice Hrvatskoga sabora, skupno pozdravljam sve ostale visoke dužnosnike, sve kolegice i kolege koji su ovdje, te crkvene velikodostojnike koji su nam ucinili cast da budu s nama danas, predstavnike diplomatskog zbora, sve predstavnike medija i sve vas, dame i gospodo, koji ste ovdje. Zahvaljujem još jednom Ivi Primorac i njezinom timu i cestitam i njoj i njezinom timu na izvrsnom rješenju koje je dobilo potporu strucnoga žirija.
Drago mi je da vas danas mogu u ovako velikom broju pozdraviti u Nacionalnoj i sveucilišnoj knjižnici, pozdravljam i ravnateljicu NSK koja je naš današnji domacin, a ujedno nije slucajno da je današnje predstavljanje prioriteta programa predsjedanja Hrvatske Europskom unijom upravo u Nacionalnoj i sveucilišnoj knjižnici, zbog toga što ce drugi dio koji je iza nas, koji je mnogima od vas u biti nepoznat, koji je ostao u roh-bau varijanti od 1995., zahvaljujuci našoj inicijativi i odlicnoj suradnji sa NSK biti dovršen i Grad Zagreb i Hrvatska imat ce jedan sjajan kongresni centar ovdje u srcu Zagreba.
Naše predsjedanje Europskom unijom samo je jedno od predsjedanja koje smo imali u mandatu ove Vlade ili upravo traju, podsjetit cu da smo predsjedavali Odborom ministara Vijeca Europe, zatim Srednjoeuropskom inicijativom, da smo predsjedavali Inicijativom Kina+17, da cemo od 1. studenoga predsjedavati Dunavskom strategijom Europske unije, a da smo još iducu godinu i predsjedatelji Dunavske komisije.
To govori o snažnom medunarodnom i vanjskopolitickom angažmanu Hrvatske i svih aktera u Hrvatskoj koji su u taj proces ukljuceni.
Želim zahvaliti svim kolegicama i kolegama, clanicama i clanovima Vlade, njihovim suradnicima, koji predano rade vec dulje vrijeme na pripremi, i sadržajnoj i logistickoj, našega predsjedanja Vijecem Europske unije. Upravo takav potpuni angažman svih aktera bit ce kljucan za ostvarivanje pozitivnih rezultata tijekom prvih šest mjeseci 2020. godine.
Današnji dogadaj je prva konferencija posvecena prioritetima hrvatskog predsjedanja, održat ce ih se još nekoliko, u Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, gdje ce pojedini ministri pojasniti segmente i aktivnosti u razlicitim resorima, tako na razini cijele Hrvatske dobijemo cjelovitu sliku naših aktivnosti u iducoj godini.
U 29. godini svoje samostalnosti, Hrvatska ce prvi puta biti na celu Europske unije. To je povijesni trenutak za našu zemlju i dolazi kao kruna dosadašnjega europskoga puta, Cijeli taj europski put, kao što znate, nije bio nimalo jednostavan.
No, hrvatski je narod, voden svojim kršcanskim korijenima, tradicijom i kulturom, oduvijek izražavao privrženost i pripadnost europskoj obitelji koja dijeli zajednicke vrijednosti, ciljeve i buducnost.
Zajednici koja je za Hrvatsku, koja ima iskustvo Domovinskoga rata i visoko cijeni mir i suradnju, a prije svega poštuje požrtvovnost hrvatskih branitelja, puno više od jedinstvenoga tržišta od gotovo pola milijarde ljudi.
Za nas je Europska unija projekt mira i suradnje. Ona je za nas Hrvate ponajprije prirodan okvir i zajednica slobodnih europskih naroda, zajednica koja daje politicki i gospodarski okvir za kvalitetan i siguran život svih hrvatskih gradana, zajednica u kojoj se uvažavaju nacionalne manjine.
Unija izazova danas
Dame i gospodo,
naše predsjedanje Vijecem Europske unije dolazi u prijelomnom trenutku za Europu, ali i za cijeli svijet.
Europska unija suocena je s brojnim unutarnjim i vanjskim izazovima, onim predvidivim i manje predvidivim koji pred države clanice stavljaju potrebu pronalaska zajednickih rješenja i zajednickog djelovanja.
Medunarodno okruženje karakteriziraju kriza multilateralizma, goruceg izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, nova utrka u naoružanju i teroristicke ugroze, uz stalni pritisak migracija i trgovinskih ratova.
U vrlo dinamicnom i konkurentnom okruženju globaliziranog svijeta, suoceni smo i s izazovima velikih gospodarskih razlika i razvojnih perspektiva, izmedu država, i unutar njih samih.
Tehnološki napredak u vremenu 4. industrijske revolucije, osim prilika koje nam omogucava, ujedno nas suocava s nikad vecim širenjem lažnih vijesti, dezinformacija, netolerancije i govora mržnje na digitalnim platformama.
To je izravna prijetnja našem demokratskom poretku jer podriva povjerenje gradana u institucije.
U tom kontekstu, hrvatsko predsjedanje dolazi na pocetku novog petogodišnjeg institucionalnog ciklusa Europske unije nakon svibanjskih europskih izbora: s novim celnicima europskih institucija, ponajprije novim sastavom Europske komisije i Europskog parlamenta, te novim predsjednikom Europskog vijeca, s novim temama i prijedlozima politika i programa u skladu sa Strateškim okvirom za razdoblje 2019.–2024., sa završnicom pregovora o novom sedmogodišnjem europskom proracunu za razdoblje 2021. - 2027., ciji ce dovršetak biti važna zadaca hrvatskog predsjedanja, jer o njemu ovisi neometan nastavak provedbe svih projekata koji se financiraju europskim sredstvima, i konacno, s nastavkom neizvjesnosti oko izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, što ce znacajno utjecati na citav europski projekt i zahtijevat ce mudrost u upravljanju ovim procesom, pogotovo ako se izlazak dogodi za vrijeme našeg predsjedanja, s obzirom na produljenje roka do 31. sijecnja 2020. i izbore koji ce biti u Ujedinjenoj Kraljevini u prosincu.
Svi ovi unutarnji i vanjski faktori razlog su za daljnje jacanje europskog jedinstva i zajedništva. A u tako složenim okolnostima, Hrvatska ce iduce godine imati važnu ulogu – da bude kormilarom zajednickog europskog projekta, u daljnjoj izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova! Upravo zbog ovakvog konteksta odabrali ovaj slogan kao slogan našeg predsjedanja.
Hrvatsko iskustvo
Hrvatska je do ovog trenutka prošla težak put u borbi za svoju neovisnost, medunarodnu afirmaciju i puno integriranje u Sjevernoatlantski savez i Europsku uniju.
Kao država, predsjedanjem zaokružujemo jedan ciklus – od uspostave neovisnosti do snažne medunarodne afirmacije u Europi o cemu svjedoce mnoga postignuca u proteklim mjesecima:
uloga Hrvatske u odabiru celnika europskih institucija, a posebno buduce predsjednice Europske komisije,
uvrštavanje demografskih izazova u strateški program Unije, i djelokrug buduce Europske komisije,
potpredsjednicku dužnost u Europskoj komisiji za hrvatsku povjerenicu Dubravku šuicu, koja je dobila važne resore demokracije i demografije,
odabir bivše potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova, Marije Pejcinovic Buric, za glavnu tajnicu Vijeca Europe,
prihvacanje hrvatskog pisma namjere za ulazak u Europski tecajni mehanizam II, u okviru provodenja naše Strategije za uvodenje eura,
zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengenski prostor,
Zbog svog specificnog iskustva, Hrvatska Europskoj uniji donosi jedinstveno iskustvo. Iz zemlje koja je pretrpjela rat i agresiju, uspješno smo preobrazili institucije i ekonomiju, do mjere da vec u sedmoj godini clanstva budemo na celu Vijeca Europske unije. Naša je želja da to bude na ponos svih hrvatskih gradana, koji su se izborili i do sada gradili slobodnu i samostalnu Hrvatsku, osobito hrvatskih branitelja.
Iduce godine imamo prigodu Europi i svijetu pokazati Hrvatsku u najboljem svjetlu. I to ne samo kroz našu bogatu kulturnu baštinu, umjetnost i turizam, vec kroz naše vrijedne ljude i konstruktivne prijedloge politika koje smatramo važnima za Europsku uniju i njezine gradane.
Prilika je danas da se prisjetimo rijeci prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tudmana, koji je 30. svibnja 1990. na prvoj sjednici demokratski izabranog Hrvatskog sabora istaknuo kao jednu od kljucnih zadaca pred Hrvatskom da "valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg ukljucenja Hrvatske u Europsku zajednicu."
Trideset godina poslije, Hrvatska je ne samo clanica Europske unije, nego uskoro i njome predsjeda.
Temeljne smjernice hrvatskog predsjedanja
Hrvatska u toj ulozi ima priliku, u partnerstvu s državama clanicama i svim institucijama, dati Europi svoj doprinos i novi zamah.
U središte aktivnosti tijekom predsjedanja postavit cemo gradane, njihova ocekivanja i potrebe.
Želimo da gradani snažnije osjete prednosti i prilike clanstva, da se poboljša kvaliteta života, da osjecaju sigurnost koju im pruža pripadnost Uniji u svijetu koji je postao u mnogim aspektima nepredvidljiv.
Posebnu cemo pozornost posvetiti ujednacenom, ukljucivom i održivom razvoju svih država clanica i njihovih regija.
Ujedno, posvetit cemo se onim podrucjima na kojima smatramo da je djelovanje Unije najpotrebnije, gdje Unija mora djelovati strateški i stvarati dodanu vrijednost.
To su podrucja gdje Unija strateški i znacajno stvara dodanu vrijednost. Podrucja gdje se istodobno gradi osjecaj zajedništva, jednakosti i uvažavanja, kao i pripadnosti razvijenoj i kohezivnijoj Uniji, sa što manjim razlikama u pogledu razvijenosti svih dijelova Europe.
Zato cemo tijekom našeg predsjedanja zagovarati Europu utemeljenu na zajednickim vrijednostima i poštovanju uzajamnih interesa. Najbolji put u nadilaženju svih izazova u okruženju i unutar Unije promicanje je konsenzusa i traženje kompromisa, a ne stvaranje dodatnih podjela. To ce biti naš najvažniji zadatak tijekom predsjedanja.
Naši su prioriteti uskladeni sa kljucnim dokumentima Unije usvojenima nakon izbora za Europski parlament: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijece usvojilo u lipnju, politickim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su predstavljene u srpnju, a koje smo raspravili i prilikom njezinoga posjeta Hrvatskoj ovoga ljeta. Vodit cemo se i zajednickim prioritetima iz programa Tri Predsjedništva Vijeca Europske unije (Trio). Kao što znate, Hrvatska je dio Trija, u kojem su Rumunjska, Finska i Hrvatska.
Predstavit cu sad cetiri krovna podrucja našeg predsjedanja, a oni odražavaju i našu viziju europskih prioriteta u razdoblju koje je pred nama:
Europe koja se razvija
Europe koja povezuje
Europe koja štiti i
Europe koja je utjecajna.
Prvi prioritet – Europa koja se razvija
Europska unija je danas drugo svjetsko gospodarstvo koje cini petinu svjetskog BDP-a.
No u vremenu velikih tehnoloških, geopolitickih i demografskih promjena, gospodarstvo Europske unije i njeno tržište rada, suoceni su sa sve vecom konkurencijom, osobito iz Kine i SAD-a, s kojom se, svi zajedno, moramo nositi.
Odgovor na to nije slabija, nego samo snažnija Unija. Treba nam Europa koja se razvija i raste, ali na održiv, uravnotežen i ukljuciv nacin. To pretpostavlja produbljivanje našeg jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, poticanje digitalizacije poslovanja, ulaganja u inovacije i istraživanje, kako bismo bili još konkurentniji.
No, da bi clanice Europske unije bile gospodarski još snažnije, nužno je smanjivati još uvijek velike razvojne razlike medu njima. Za to je potrebno postici uravnotežen i ravnomjeran regionalni razvoj, zahvaljujuci dobro osmišljenim europskim politikama, poduprtim tradicionalnim sredstvima iz europskoga proracuna.
Pritom je potrebno voditi brigu o izgradnji zadovoljnijeg i vitalnijeg društva, vodeci racuna o potrebama svih generacija, razvijanjem politika koje stvaraju bolje radne i životne uvjete. Jedan od specificnih prioriteta unutar ovoga je utvrdivanje rješenja za demografske izazove, kao problema koji ne pogada samo Hrvatsku, o cemu ovdje postoji visoki stupanj svijesti, on je svojstven i polovici clanica Europske unije.
To nije samo pitanje starenja stanovništva, vec i odlaska mladih i radno produktivnih, u razvijenije države clanice. Zato je potrebno stvaranje boljih mogucnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama. Stoga mi je posebno drago što ce upravo na ovom pitanju raditi naša potpredsjednica i povjerenica Dubravka šuica, cime Hrvatska može dati pecat europskom nacinu rješavanja ovoga strukturnog problema.
Vitalnije društvo znaci i konkurentnije gospodarstvo, zasnovano na vještinama za poslove buducnosti, kroz cjeloživotno obrazovanje, kao i vecoj i uravnoteženijoj mobilnosti znanstvenika.
To takoder podrazumijeva jacanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeca, kao i ulaganje u inovacije i istraživanje. Pritom, moramo voditi racuna o razvijanju gospodarstva koje je ekološki održivije, kako bismo uspješno proveli tranziciju na niskougljicno i kružno gospodarstvo. Time cemo pridonijeti boljoj zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Iz svih tih razloga, hrvatsko predsjedništvo zalagat ce se za održiv i ukljuciv razvoj Europske unije koji uvažava posebnosti i potrebe svih država clanica i njihovih gradana.
O ovom prioritetu bit ce više rijeci na konferenciji koja ce se održati u Varaždinu.
Drugi prioritet – Europa koja povezuje
Dame i gospodo,
U sve povezanijem svijetu, iskorištavanje punog potencijala infrastrukturnih i ljudskih potencijala Unije ovisi o umreženosti i povezanosti gospodarstva Unije i njenih clanica.
I stoga nam treba Europa koja povezuje.
No njenu konkurentnost sputavaju razlike koje postoje unutar Unije u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim i digitalnim mrežama.
Zbog toga je potrebno dodatno razvijati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu i povezanost, radi postizanja pune socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije medu svim državama clanicama.
Da bi Europska unija postala uistinu jedinstven prometni prostor, potrebno je financiranje daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža, te unaprjedenje transeuropskih prometnih mreža.
Bolja povezanost podrazumijeva i sigurniju i kvalitetniju podatkovnu infrastrukturu, kroz uspostavu funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza izmedu bolje i slabije razvijenih regija, te stvaranje uvjeta za sigurni prijelaz na mreže 5G.
Još jedan važan aspekt boljeg korištenja naših potencijala je stvaranje integriranog energetskog tržišta, ponajprije kroz puno ostvarenje Energetske unije.
To ce pridonijeti jacanju naše energetske sigurnosti, kroz diversifikaciju i izgradnju potrebne infrastrukturu, i vece oslanjanje na obnovljive izvore energije. Upravo ono što radi Hrvatska.
Potrebno je osigurati bolju povezanost gradana Unije, kroz jacanje mobilnosti ucenika, studenata, istraživaca i nastavnika, ali i vece mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora.
To ukljucuje i intenziviranje dijaloga s mladima, kao i korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija diljem Europe.
Iz tih razloga, hrvatsko predsjedništvo ce poticati politike koje su usmjerene na infrastrukturno povezivanje u svim podrucjima, kao i zbližavanje gradana.
Treci prioritet – Europa koja štiti
Državama clanica Europske unije sigurnost njihovih gradana od najvece je važnosti.
Stoga cemo se zalagati za Europu koja štiti svoje gradane, uz istodobno poštovanje i zaštitu vladavine prava.
Veliku važnost pridavat cemo unutarnjoj sigurnosti, prije svega kroz rad na strateškim smjernicama Unije za podrucje slobode, sigurnosti i pravde.
Zalagat cemo se za tješnju suradnju clanica u borbi protiv organiziranoga kriminala, pranja novca i financiranja terorizma.
Sigurnost gradana podrazumijeva i sprjecavanje širenja sadržaja na internetu koji poticu na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam.
U tu svrhu potrebno je bolje povezati sve informacijske sustave na podrucju pravosuda i unutarnjih poslova.
Ujedno za bolju prevenciju i odgovor na katastrofe želimo ojacati suradnju civilnih zaštita država clanica.
Drugi važan aspekt sigurnosti je zaštita sloboda, ali i našeg demokratskog poretka. Zato je potreban povratak na ucinkovito funkcioniranje Schengenskog prostora, koji je bitan i s aspekta hrvatskoga pridruživanja tom prostoru.
Želimo bolju zaštitu osobnih podataka i privatnosti. Potrebna nam je sveobuhvatna i održiva migracijska politika, koja pretpostavlja jacanje vanjskih granica Unije i interoperabilnosti relevantnih informacijskih sustava.
Zalagat cemo se za uskladen pristup vanjskim i unutarnjim aspektima migracija, ukljucujuci zakonite migracije. To podrazumijeva reformu Zajednickog europskog sustava azila te bolju suradnju s trecim zemljama, što ukljucuje i podrucje jugoistoka Europe, podrucje koje nazivamo istocno-mediteranskom ili zapadno balkanskom rutom.
Ujedno, moramo biti otporniji na rastuce hibridne prijetnje. Stoga trebamo bolje zaštiti javne prostore i kriticne infrastrukture, jacati svoje strucne i tehnološke kapacitete na podrucju kiberneticke sigurnosti. Trebamo i koordiniran pristup u suzbijanju širenja lažnih vijesti, netolerancije i
dezinformacija na digitalnim platformama.
Zbog svega toga, bit cemo usmjereni na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajednickim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava.
Cetvrti prioritet – Europa koja je utjecajna
Utjecajna u globalnom pogledu. Hrvatska i ostale clanice Unije najbolje se mogu nositi s izazovima 21. stoljeca kroz okvir i snagu koje nam to zajedništvo u Uniji pruža.
Ona svoju ulogu globalnog cimbenika može ucvrstiti samo daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajednicko djelovanje u suocavanju s izazovima, poput terorizma, trgovinskih ratova ili migracija.
Stoga se zalažemo za Europu koja je utjecajna – koja ima predvodnicku ulogu, osobito u svom susjedstvu, ali i u svijetu. Želimo da Unija zadrži svoj položaj vodeceg medunarodnog cimbenika. Tu mislim ponajprije na vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, na promicanju ucinkovitog globalnog upravljanja, zaštiti ljudskih prava, te jacanju multilateralnog trgovinskog okvira.
Europska unija je danas globalni partner. Ona je prva trgovacka sila, drugo svjetsko gospodarstvo, prvi trgovinski partner i Sjedinjenim Americkim Državama, i Kini, i Indiji, i Rusiji, kao i zemljama MERCOSUR-a i OPEC-a. Taj istaknuti položaj trebamo iskoristiti kako bismo širili svoj utjecaj i oblikovali globalni poredak na brojnim važnim podrucjima. I to zalaganjem za ista pravila za sve, uz borbu protiv nelojalne konkurencije, cime štitimo radna mjesta u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji.
Ujedno cemo zagovarati jacanje naših transatlantskih odnosa, kao i za produbljivanje odnosa s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom te ostalim strateškim partnerima. Želimo poticati reforme i jacati otpornost u istocnom i južnom susjedstvu, od sjeverne Afrike do istocne Europe.
Ujedno, Unija daje više od polovice ukupne svjetske razvojne pomoci, zahvaljujuci cemu je razvila razgranate partnerske odnose s brojnim zemljama u svijetu. Tu zadacu je u aktualnoj Komisiji radio hrvatski povjerenik Neven Mimica. I upravo zbog toga želimo razvojne politike još više usmjeriti
na kljucnu globalnu temu, a to je iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj.
Posebnu odgovornost Unija ima prema svojem najbližem susjedstvu. Smatramo da trebamo biti jamac boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva na jugoistoku Europe, poticuci reformske procese u jugoistocnoj Europi.
Kao najmlada država clanica, svjesni smo transformacijske snage pristupnog procesa. Stoga cemo se zalagati za djelotvornu politiku proširenja, zasnovanu na potvrdenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata uz puno ispunjavanje utvrdenih kriterija.
Stoga smo odabrali da upravo u Zagrebu, ovdje u Nacionalnoj i sveucilišnoj knjižnici budemo u svibnju domacini sastanka na vrhu izmedu celnika Europske unije i našega susjedstva, tehnicki govoreci država zapadnoga Balkana.
To ce biti tocno dvadeset godina nakon Zagrebackog sastanka na vrhu, koji je takoder održan ovdje, 2000.-te, ali u hotelu Westin i koji je bio prekretnica na europskom putu Hrvatske. Stoga želimo da upravo ovaj summit u Zagrebu bude referentan za naše susjede i njihov europski put kroz cijelo sljedece desetljece.
Zalagat cemo se za povecanje kolektivne sposobnosti Unije za odgovore na krize jer Unija je danas prepoznata kao kljucan medunarodni akter u promicanju i izgradnji mira. Upravo zato moramo biti aktivniji kroz rano djelovanje u sprjecavanju sukoba, jacati naše operativne sposobnosti i instrumente za brz odgovor na krize, zagovarati jacanje sigurnosne i obrambene politike Europske unije, te nastavak bliske i sadržajne suradnje izmedu Unije i NATO-a.
Hrvatsko predsjedništvo ce stoga u tih šest mjeseci raditi na jacanju medunarodnog položaja, asertivnosti Unije te nastavak naše u stabilnosti i sigurnosti na europskom kontinentu.
Predsjedanjem cemo ojacati utjecaj i položaj Hrvatske
Dame i gospodo,
da rezimiram na kraju ono što ce biti posebno važno u naših šest mjeseci, da ih tako kolokvijalno nazovem.
Prvo je donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira, drugo je puna provedba Europskoga stupa socijalnih prava, trece je pocetak ozbiljnog rada na zaustavljanju negativnih demografskih trendova, bolja povezivost u Europskoj uniji, jacanje prostora slobode, sigurnosti i pravde, sastanak na
vrhu za zemljama našega susjedstva u svibnju, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, prilagodba tržišta rada poslovima buducnosti kroz obrazovanje i inovacije, približavanje Unije gradanima, a osobito mladima te zaštita poretka i temeljnih vrijednosti.
Predsjedanjem cemo ojacati utjecaj i položaj Hrvatske u Europi i u svijetu. Pripreme za predsjedanje su u završnoj fazi. Mi cemo kako to obicaji nalažu cjeloviti dokument koji je vec gotov, ima skoro 40-ak stranica, koji ce detaljno elaborirati prioritete u svim sektorima, publicirati u prosincu, pred sam kraj finskoga predsjedanja.
Za vrijeme predsjedanja u Hrvatskoj ce biti održano više od 150 konferencija i sastanaka, od toga brojne na ministarskoj razini. Bit ce tu važna i parlamentarna dimenzija aktivnosti.
Hrvatska ce pridonijeti europskom zajedništvu, odgovarajuci na tehnološke, društvene i sigurnosne izazove, a uvjeren sam da ce u ovih šest mjeseci dodatno senzibilizirati i hrvatske gradane i osvijestiti cinjenicu da smo vec sedmu godinu clanica Unije, a tada cemo prakticki evocirati i 30 godina od hrvatske demokracije i puta prema samostalnosti.
Za samo dva mjeseca imat cemo predvodnicku ulogu u izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova, a sve vas pozivam da nam u tom procesu svatko iz svoga kuta i na svoj nacin da svoj doprinos.
Hvala Vam lijepa."
Nakon govora predsjednika Vlade Andreja Plenkovica, buduca potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka šuica predstavila je prioritete rada nove Europske komisije, a nazocnima se obratila i autorica vizualnog identiteta Iva Primorac.
Priopćenja
