Trenutacna situacija
Teške oborine u istocnoj Hrvatskoj od 13.-15. svibnja izazvale su katastrofalne poplave koje su dovele do urušavanja prometnih pravaca i evakuacije stanovništva. U samo tri dana kolicina oborina dosegla je tromjesecni prosjek. Poplave su dovele do evakuacije, prema zadnjim procjenama, 17.631 osoba. Trenutacno su smještene u šest sabirnih centara u susjednoj regiji, kao i u mnogim privatnim domovima. Dodatnih 36.000 osoba trenutacno je ugroženo poplavama. Više od 17.000 djece ne može u školu. Dosad su poznate samo dvije žrtve.
Dosad je poplavljeno 4367 kuca. Ocekuje se da ce oko 30% njih morati biti srušeno jer ce vjerojatno biti proglašene neprikladnima za život. Oko 50% usjeva uništeno je, a oko 21.000 grla stoke evakuirano je iz poplavljenih podrucja. Najteže pogodeni gradovi i opcine jesu: Slavonski Brod, Oriovac, Slavonski šamac, Oprisavci, Okucani i šire podrucje Županje.
U cijeloj regiji (Hrvatska, BiH, Srbija) više od 100.000 domova, 230 škola, tvrtki, cestovnih i željeznickih prometnica uništila je poplava.
Hrvatska je odgovorila hitnom humanitarnom pomoci na vlastitom teritoriju u skladu s vlastitim mogucnostima. No kako bi riješila kratkorocne, srednjorocne i dugorocne probleme žrtava poplave i pogodenih podrucja, Vlada je 23. svibnja uputila apel za medunarodnom humanitarnom pomoci.
Odgovor
Više od 4000 službenih osoba i još veci broj volontera izravno je sudjelovalo u akcijama spašavanja i zaštite. Vlada je odobrila program komunalnih javnih radova kako bi doprinijela oporavku od posljedica poplave. Nezaposlenim osobama koje se ukljuce u program bit ce isplacena minimalna placa.
Sva resorna ministarstva uvela su mjere hitne – sklonište, hrana i skrb za raseljene osobe, knjige za djecu, kemijska (dezinfekcija) i fizicka (uklanjanje strvina) dekontaminacija podrucja, hrana za evakuiranu stoku, itd. U koordiniranoj akciji, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane prikupili su humanitarnu pomoc od gradana te omogucili robnu, financijsku i psihosocijalnu pomoc evakuiranim obiteljima.
Nestabilni uvjeti na terenu, prostranost poplavljenog podrucja, šteta na kucama i ostalim objektima, usjevima i stoci, opasnost od iskopanih mina i velik broj dugorocno dislociranih osoba iz Hrvatske kao i iz BiH, kao i sve veci broj ponuda za pomoci od naših prijatelja iz medunarodne zajednice, naveli su Hrvatsku da pošalje humanitarni apel i zatraži medunarodnu pomoc.
Dana 23. svibnja 2014. Hrvatska je poslala medunarodni poziv za humanitarnu pomoc kako bi ucinkovito odgovorila na potrebe pogodenih stanovnika i podrucja. Medunarodna zajednica informirana je o konkretnim potrebama, od kojih se vecina najbolje može riješiti izravnom financijskom pomoci. Ukratko, uspjeli smo odgovoriti na hitne humanitarne potrebe u Hrvatskoj u smislu hrane, skloništa i medicinske skrbi, kao i pružiti pomoc susjednim zemljama. No predvidamo da ce srednjorocno i dugorocno doci do jaza izmedu hitne pomoci i kasnije rehabilitacije, obnove i razvoja.
Trenutacno razina vode opada. Sve raspoložive snage za zaštitu i spašavanje nastavljaju ucvršcivati postojece i graditi nove brane, dijeliti hranu i vodu pogodenom stanovništvu, spašavati preživjele i uklanjati strvine. Stanje je i dalje složeno uslijed odrona tla i oštecenih prometnica. Državne i lokalne vlasti ukljucene su u akcije evakuacije.
Podrobna analiza trenutacne situacije u pogodenim podrucjima vec je pocela, kao i planiranje nužnih aktivnosti i zadaca u narednom periodu. Iako se voda povlaci, postoji opasnost od novih katastrofa, buduci da je podrucje kontaminirano minama i ostalim eksplozivnim sredstvima zaostalim od rata. Postoji mogucnost da je poplava dislocirala mine i odnijela ih izvan oznacenih podrucja, što procjenu štete, cišcenje i obnovu poplavljenih podrucja cini još delikatnijima i opasnijima. Troškovi cišcenja mina u opcinama Gunja i Vrbanja procjenjuju se na cetiri milijuna eura. Kako bi našla regionalno rješenje za ovo osjetljivo pitanje, Hrvatska komunicira sa strucnjacima iz BiH i Srbije.
Usto, postoji rastuca prijetnja od komaraca u poplavljenim podrucjima triju država. Problem ce biti riješen regionalno, uz pomoc EU. Temeljita sanitarna dekontaminacija podrucja takoder je preduvjet za daljnje korake. Još jedno hitno pitanje jest dugorocno zbrinjavanje u smislu klimatiziranih kontejnera za raseljene osobe dok im se domovi ne osuše i obnove.
KONRETNE POTREBE
Imajuci na umu stalno promjenjive uvjete koji utjecu na procjenu potreba, mogucnost ucinkovitijeg korištenja kapaciteta nužnih za koordinaciju, transport, pohranjivanje i distribuciju konkretne pomoci, kao i mogucu mobilizaciju naših vlastitih resursa (npr. u razminiranju), kako bi se adekvatno, ucinkovito i održivo odgovorilo na katastrofu financijska pomoc smatra se prikladnijom varijantom pomoci, ne prejudicirajuci ostale oblike ponudene pomoci.
Hrvatska pomoc BiH i Srbiji
Hrvatska je uputila pomoc BiH i Srbiji u obliku financijskih sredstava, robe i ljudstva. Hrvatska je vlada poslala financijsku pomoc u iznosu od 200.000 eura bosanskom i srpskom Crvenom križu i Crvenom polumjesecu. Zbrinuli smo raseljene osobe iz BiH (trenutacno njih oko 500) koje prelaze granice i traže utocište u istocnoj Hrvatskoj.
BiH smo poslali dva helikoptera, devet motornih camaca, 15 vozila, ekipu civilne zaštite, vatrogasce, ronioce i policijsko osoblje (ukupno 52 ljudi). Evakuirali su i spasili više od 1000 osoba. Dostavljeno je više od 90.000 vreca s pijeskom.
U najugroženije srpske opcine poslali smo cetvoricu ronioca i dvojicu policajaca. Nakon što završimo operacije u istocnoj Hrvatskoj, obecali smo poslati dva motorna camca, pet vozila, jedinicu civilne zaštite i jednu vatrogasnu jedinicu (ukupno 15 ljudi). Ponuden je i sustav za procišcavanje vode.
Financijska pomoc gradanima pogodenih podrucja može se uplatiti na dva nacina:
https://mvep.gov.hr/hr/mediji/priopcenja/,21636.html
Priopćenja
