(Hina) - Projekt gospodarske diplomacije ministarstva vanjskih i europskih poslova, pokrenut u listopadu prošle godine u cilju pomoci hrvatskim izvoznicima i stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj, polucio je nakon šest mjeseci vidljive, jasne rezultate i smjernice u kojem pravcu razvijati naše gospodarstvo, izjavila je u petak prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic, predstavljajuci pregled i rezultate polugodišnjih aktivnosti.
" Kad smo predstavljali gospodarsku diplomaciju, rekli smo da je za njenu uspješnost preduvjet da imamo proizvod. Proizvod su robe i usluge koje proizvodimo u Hrvatskoj, koje možemo prezentirati i zanimljive su na medunarodnim tržištima, i drugo je investicijska klima. Mi smo u potpunosti bili svjesni cinjenice da cemo zajedno sa koncipiranjem gospodarske diplomacije morati razmišljati i o investicijskoj klimi, o poboljšanju investicijske klime u Hrvatskoj i možda i o nekim dugorocnim i srednjorocnim mjerama. Ali, pokazalo se da uz dugorocne i srednjorocne mjere koje su važne, mnoge od kojih su konkretno i poduzete, promjene koje su napravljene, da je potrebno momentalno reagirati, dakle i u danim okolnostima neke hrvatske tvrtke izvoze i bit ce, naravno, lakše kad se te srednjorocne i dugorocne mjere realiziraju, ali oni moraju izvoziti sad, imaju poteškoce sad i treba im zato pomoci sad“, kazala je ministrica.
„Isto tako, uz sve poteškoce s kojima se suocavamo i s kojima se investitori detaljno susrecu u našoj zemlji, postoji cijeli niz stranih tvrtki koje i danas investiraju i rade u Hrvatskoj i kojima je uz te dugorocne mjere potrebna pomoc – sada, kako bi im se uklonile neke prepreke koje proizlaze iz, recimo, nedovoljno dobrih zakona i strukturalnih reformi koje nisu još provedene, nego koje proizlaze na primjer iz cinjenice da nema primjedbi na zakon, ali njegova provedba nije onakva kakva bi trebala biti. šutnja administracije otežava funkcioniranje, nedovoljno precizne informacije, nedovoljno brzo reagiranje pojedinih institucija otežava ljudima poslovanje u Hrvatskoj. Zato smo smatrali da uz naš doprinos poboljšanju investicijske klime, ono što neposredno možemo uciniti jest definirati mogucnosti pomoci hrvatskim izvoznicima s jedne strane i, s druge strane, pomoci onim stranim tvrtkama koje danas investiraju i odlucile su se investirati u Hrvatsku. Reci cu samo jedan primjer - u tom cilju sazvali smo prvi od tri sastanka, razgovora, s najvecim stranim investitorima u Hrvatskoj i razgovarali o poteškocama koje imaju i o prednostima koje vide - poteškoce su, naravno, one o kojima svi govore i svjesni smo ih. Dakle promjene treba raditi i vezano na zakonodavstvo, vezano na stabilnost uvjeta, trajnost uvjeta, ne ceste promjene zakona i uvjeta u kojima se funkcionira, ali niz poteškoca je vezano na nedovoljno dobro funkcioniranje, bilo od razine lokalne uprave, državne uprave, nedovoljno brza reagiranja administracije, poteškoce sa dobivanjem potrebnih suglasnosti, dozvola, razlicitim takvim problemima kojima mi možemo pomoci“, istaknula je ministrica.
„Sazvali smo ih zato da im prvo kažemo hvala, hvala što ste se kao kompanije, kao tvrtke odlucile investirati u Hrvatsku i u Hrvatskoj placati porez i u Hrvatskoj otvarati radna mjesta, i da im kažemo – imat cete jednu osobu iz našeg Ministarstva koja vam stoji na raspolaganju da pomogne – naravno, ne može pomoci ako se radi o promjeni zakona ili necem takvom, ali ako se radi o nedovoljno dobroj primjeni zakona, ako se radi o poteškocama koje proizlaze iz, recimo, neodgovaranja ili dugackog perioda koje je potrebno da se dobije neki odgovor od pojedine institucije, takva osoba tu može pomoci. To nam odmah, istovremeno daje i uvid u tip problema, vrlo prakticno, tip problema s kojima se investitori danas susrecu. Mi cemo i dalje raditi na sve tri razine – strukturalne promjene, zakonske promjene, ali i na neposrednoj pomoci“, dodala je.
Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisovic je pojasnio da je gospodarska diplomacija prvenstveno bila usmjerena na privlacenje investicija u Hrvatsku i podršku nastupu naših tvrtki na vanjskim tržištima.
„Pružili smo 1.532 usluge hrvatskim kompanijama i ostvarili 92 izvozne prilike za 872 hrvatskih izvoznika", kazao je Klisovic. Prema njegovim rijecima, hrvatske su tvrtke najviše poslovale na europskom tržištu, posebice tržištu zemalja CEFTA-e. Koliko je izvoz važan ukazali su Pusic i Klisovic podatkom da 13 posto hrvatskih kompanija izvozi i one zapošljavaju 50 posto zaposlenih u gospodarstvu.
U sijecnju je, rekao je Klisovic, izvoz porastao za 21 posto. Podsjetio je da je gospodarska diplomacija izradila nacrt Akcijskog plana za izvoz koji bi vlada trebala usvojiti za dva tjedna.
Gospodarska diplomacija – polugodišnji rezultati (PDF)
Prezentacija novog sustava hrvatske gospodarske diplomacije, 1.10.2013. (PDF)
Priopćenja
