Legalizacija isprava
Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961., pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Podatke o navedenoj Konvenciji i državama pristupnicama moguće je pronaći na internetskim stranicama (
www.hcch.net).
Svaki općinski sud u Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haške Konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi.
Međutim, ako između Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor, koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).
Uredba (EU) br. 2016/1191 o javnim ispravama
U skladu s Uredbom EU-a Europskog parlamenata i Vijeća o promicanju slobodnog kretanja građana, od 16. veljače 2019. godine unutar EU-a određene se javne isprave i njihove ovjerene preslike izuzimaju od legalizacije i formalnosti u pogledu štambilja „Apostille“.
Citirana Uredba počinje se primjenjivati 16. veljače 2019. godine, a sukladno njenom čl. 21., Komisija i države članice osiguravaju dostupnost informacija o sadržaju iste Uredbe putem odgovarajućih sredstava, između ostalog, putem internetskih stranica tijela država članica.
Od navedenog datuma više nije potrebno legalizirati, odnosno stavljati štambilj „Apostille“ na isprave u pravnom prometu na području EU, a koje su obuhvaćene Uredbom o javnim ispravama.
Hrvatske javne isprave koje su obuhvaćene Uredbom o javnim ispravama jesu rodni list, smrtni list, vjenčani list, potvrda o slobodnom bračnom stanju, potvrda o životnom partnerstvu, uvjerenje o prebivalištu i/ili boravištu, potvrda o nepostojanju kaznene evidencije te potvrda za kandidiranje ili glasanje na izborima za Europski parlament ili na lokalnim izborima u drugoj državi članici.
Također se napominje, da nije potrebno ni prevoditi rečene isprave, izuzev posljednje, ako građani zatraže da im se izda i višejezični standardni obrazac koji će služiti umjesto prijevoda, a o čemu će ih obavijestiti nadležna tijela koja im budu izdavala iste isprave.
Više informacija o Uredbi s višejezičnim standardnim obrascima možete pronaći na Europskom portalu e-pravosuđe:
https://beta.e-justice.europa.eu/551/EN/public_documensts
LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU
Javne isprave izdane u Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju.
Potpis i pečat tijela ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je nadovjeriti sljedećim redoslijedom:
u općinskom sudu, prema mjestu sjedišta ovjerovitelja isprave (matičnog ureda, javnog bilježnika, sudskog tumača, sveučilišta i sl. jer kod istog suda potpisnici isprave trebaju prethodno deponirati potpis i otisak pečata),
u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb;
u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprava za konzularne poslove, Sektor za međunarodnu pravnu pomoć, državljanstvo i putne isprave, Služba za međunarodnu pravnu pomoć, Petretićev trg 2, 10000 Zagreb,
u stranoj diplomatskoj misiji u Republici Hrvatskoj – države u kojoj se ta isprava namjerava upotrijebiti.
Uredovno vrijeme sa strankama za legalizaciju isprava u MVEP je od ponedjeljka do četvrtka od 9.00 do 11.00, te od 13.00 do 15.00 sati, a petkom od 9.00 do 12.00 sati.
Osoba koja podnosi zahtjev za legalizaciju isprava treba donijeti izvornike isprava koje se ovjeravaju, neovjerene preslike istih i identifikacijsku ispravu.
Za postupak legalizacije isprava u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske naplaćuje se, sukladno tarifnom brojem 56. “Uredbe o tarifi upravnih pristojbi” (“Narodne novine”, broj 8/2017.) upravna pristojba u iznosu od 55,00 kuna za jednu ovjeru.
Iznos pristojbe do 100,00 kuna (jedna ovjera) potrebno je platiti u državnim biljezima, a iznos veći od 100,00 kuna uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, IBAN: 1210010051863000160;
Za pravne osobe:
upisivanjem broja 64 (model) u prvu kućicu uplatnice,
upisivanjem broja 5002-721-OIB
npr.
64 1001005-1863000160
5002-721-OIB
Za fizičke osobe
upisivanjem broja 64 (model) u prvu kućicu uplatnice,
upisivanjem broja 5002-721-OIB, u drugo polje uplatnice
(U slučaju kad predviđeni iznos uplaćuje stranac, potrebno je poslije broja 5002 upisati broj 721- i broj upisa iz knjige ovjera, koju će upisati djelatnik Ministarstva prilikom podnošenja zahtjeva stranke.)
Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.
LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U HRVATSKOJ
Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.
Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) može se obaviti i u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.
